Wall Street: Šesti najveći pad u istoriji

Političari ovih dana zabrinuto gledaju u pravcu berzi. Da li će se stanje smiriti ili slijede crni dani za investitore i države? Političari su u tome samo nijemi posmatrači, tvrdi se u komentaru Bernda Riegerta.

izvor: dw-world.de

Političari SAD, Evrope i Azije bespomoćno promatraju kako anonimna tržišta vrjedonosnim papirima prebacuju milijarde i milijarde dolara se jedne strane na drugu, kako se ulaže u akcije ili se one prodaju – na sve ono što u krajnjoj liniji utiče na fiskalnu i privrednu politiku. Barak Obama, Angela Merkel i Nikola Sarkozi odavno nisu akteri, nego samo političari koji djeluju na osnovu zbivanja na berzi. Bespomoćnim saopštenjima kako su na proteklom samitu na vrhu EU doneseni odlični zaključci, oni pokušavaju da ublaže aktivnosti brokera. To neće pomoći.

Tržišta finansija, investitori i menadžeri fondova nalaze se u iracionalno apokaliptičnom raspoloženju. U protekle dvije nedjelje se privredni pokazatelji nisu promijenili, ali na berzi traje rasprodaja akcija. Kao kruna svemu uslijedila je odluka rejting agencije Standard&Poor's da smanji ocjenu kreditne sposobnosti SAD-a. Agencija je samo obznanila ono što su tržišta finansijama odavno znala. I najmoćniji čovjek svijeta, Barak Obama, je bespomoćan kada se uhvati u koštac sa Wall Streetom. SAD će morati da plaćaju veće kamate na kredite koje uzimaju. Ponovni pad u recesiju je moguć, što bi imalo i posljedice. Bliži se nova finansijska i privredna kriza, poput one 2008.

Ukoliko se uruši stopa razvoja svjetske privrede, onda države više ne bi imale novčanih rezervi da pokrenu nove privredne programe. Države euro-zone ne mogu sebi više dozvoliti da uzmu nove kredite. Moć tržišta finansija uliva svima strah u kosti. Ukoliko se špekulanti sada okrenu protiv Italije, pa i u toj zemlji izbije kriza slična onoj u Grčkoj, to bi bio kraj i za zonu zajedničke evropske valute – eura. Ova zona ne bi mogla da garantuje za dugove Italije. To bi bio prevelik zalogaj i za Njemačku, koja važi za usamljenu lokomotivu koja vuče evropsku privredu. EU se stoga mora usaglasiti i usvojiti strožije mjere kontrole finansijskih tržišta koja su sada očito u poziciji da diriguju zbivanjima.

Vrijeme je da se umjesto “kišobrana za spašavanje eura” uspostavi istinski koncept zaštite monetarne unije. Vrijeme je da ta zona dobije jedinstvenu “privrednu” vladu. Vrijeme je da se građanima Evrope kaže istina da se dugovi eurozone moraju otplatiti prihvatanjem veće stope inflacije.

Ukoliko Merkel, Sarkozi i ostali i dalje nastave da vrludaju, euru nema spasa. U tom slučaju je samo pitanje vremena kada će i Francuskoj, Velikoj Britaniji, pa i Njemačkoj rejting agencije oduzeti najvišu ocjenu kreditne sposobnosti. Naime, stanje u Francuskoj se ne razlikuje mnogo od stanja u SAD. I Njemačka rekordnom brzinom gomila svoje dugove.

Pod znakom je pitanja da li EU, da li G7 ili G20 mogu da učine nešto da se stanje promijeni. Sluti se dolazak nove velike krize. Tržišta finansijama vladaju svijetom, zajedno sa rejting agencijama.

Autor: Bernd Riegert (prevod: Azer Slanjankić)

Zbog straha investitora od recesije svjetskih razmjera berze u Aziji su tokom protekle noći zabilježile ozbiljan pad. Tako su indeksi na berzama u Južnoj Koreji i Hong Kongu pali za oko sedam procenata. I japanski Nikei pao je za 4,4 odsto. Indeks Dow Jones na njujorškom Wall Streetu pao je juče za 5,6 procenata i to je njegova najniža vrijednost od oktobra 2010. Ali, i pored toga što je agencija Standard&Poor's SAD-u smanjila kreditni rejting, predsjednik Barak Obama tvrdi da ova država ostaje “država s ocjenom trostruko A”. On je dodao da SAD vidi kao “sigurnu luku”. I njemački DAX pao je za pet procenata. Na drugim berzama u Evropi indeksi su opali za dva do pet odsto. Nasuprot tome, intervencija Evropske centralne banke na tržištu obveznica pokazala je željeni efekat. Iz te banke je u nedjelju uveče signalizirano kako ima namjeru kupiti obveznice velikih evropskih zemalja kao što su Španija i Italija, nakon čega su obveznice tih zemalja u ponedjeljak pale na najniži nivo u posljednjih deset godina.

izvor: seebiz.euWall Street: Šesti najveći pad u istoriji

Smanjenje vrhunskog kreditnog rejtinga SAD-a i strah od izbijanja nove recesije u američkom gospodarstvu izazvali su u ponedjeljak na Wall Streetu paničnu prodaju dionica, zbog čega je Dow Jones indeks potonuo više od 630 bodova, što je po bodovima njegov šesti najveći dnevni pad u povijesti.

Dow Jones indeks potonuo je 634 boda, ili 5,50 posto, na 10.809 bodova, što je njegov najveći dnevni pad od prosinca 2008. godine. Pritom je, po prvi puta od studenoga prošle godine, zaronio ispod razine od 11.000 bodova.

Ulagače nije ohrabrio ni predsjednik SAD-a Barack Obama kazavši kako je SAD, bez obzira što kažu agencije, uvijek imao i imat će najviši, trostruki A rejting.

Nije pomoglo ni to što je agencija Moody's, uz S&P jedna od triju najvažnijih svjetskih rejting agencija, poručila da ostaje pri najvišem Aaa rejtingu SAD-a. No, poručila je i da bi ga mogla smanjiti, ako SAD ne sreže proračunski deficit.

„Smanjenje rejtinga SAD-a nije najveći problem. Tržište je pod pritiskom straha od usporavanja rasta američkog gospodarstva i prijetnji nove recesije“, kaže Scott Brown, ekonomist u tvrtki Raymond James & Associates.

Ekonomisti u Goldman Sachs smatraju da su šanse za izbijanje nove recesije jedan naprema tri u idućih šest do devet mjeseci.

U prvoj polovici ove godine američko je gospodarstvo poraslo samo 0,8 posto na godišnjoj razini, što je njegov najsporiji rast od kraja recesije u lipnju 2009. godine. Rast industrijske proizvodnje i potrošnje stanovništva dramatično su se usporili posljednjih mjeseci.

Ulagači se plaše da će usporavanje rasta američkog gospodarstva i eskalacija dužničke krize u eurozoni, koja bi mogla zahvatiti i Španjolsku te Italiju, dovesti do krize sličnoj onoj 2008. godine.

„Ulagači se plaše nove recesije. Postavlja se pitanje kako će Europa i SAD pronaći put iz dužničkih problema, ako gospodarski rast ostane slab“, kaže Kathleen Gaffney, portfelj menadžerica u fondu Loomis Sayles.

Zbog toga su jučer pale cijene svih 500 dionica S&P indeksa. Svih 10 sektora tog indeksa palo je za više od 3,5 posto, a najviše je, 10 posto, potonuo financijski sektor.

Oštro su pale i cijene dionica u sektorima koji izravno ovise o snazi gospodarstva. Tako je, primjerice, S&P indeks energetskog sektora pao 8,3 posto jer je cijena nafte na burzi u New Yorku jučer potonula više od 6 posto, na 81,31 dolar po barelu, što je njezina najniža razina ove godine. Posljedica je to straha od slabljenja potrošnje uslijed slabljenja gospodarstva.

Na paniku na tržištu ukazuje i VIX ‘indeks straha’ Čikaške burze opcija koji je jučer skočio čak 50 posto, na 48 bodova, probivši se iznad razine od 40 bodova prvi puta od svibnja prošle godine. To pokazuje da su ulagači spremni platiti znatno više kako bi osigurali svoje portfelje od daljnjeg pada cijena dionica.

„Ovo doista plaši. Snažan rast VIX indeksa pokazuje da situacija na tržištu poprima obrise panike“, kaže Matthew Peron, direktor u Northern Trustu.

Na panično povlačenje s tržišta ukazuje i najveći dnevni obujam trgovanja od svibnja 2010. godine. Na NYSE, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo 17,8 milijardi dionica, ili gotovo dvostruko više od 8,4 milijarde, koliko je lani iznosio prosječan dnevni obujam.

Pritom je na NYSE odnos između dionica koje su izgubile i onih koje su dobile na vrijednosti iznosio 66 naprema 1.

U samo dva i pol tjedna cijene dionica na Wall Streetu potonule su više od 15 posto. S&P 500 indeks sada je 17,9 posto ispod najviše ovogodišnje razine, dosegnute krajem travnja, što znači da se nazire ‘tržište medvjeda’, koje označava 20 postotni pad cijena dionica u odnosu na njihov prethodni vrhunac.

‘Tržište medvjeda’ posljednji puta trajalo je od listopada 2007. do ožujka 2009. godine, kada je S&P 500 izgubio 57 posto svoje vrijednosti.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer oštro pale, premda je Europska središnja banka kupnjom talijanskih i španjolskih obveznica pokušala spriječiti paniku i strah da će dužnička kriza zahvatiti i te članice eurozone.

Londonski FTSE indeks pao je 3,39 posto, na 5.068 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 5,02 posto, na 5.923 boda, a pariški CAC 4,68 posto, na 3.125 bodova.

S obzirom da su jučer oštro pale i cijene dionica na azijskim burzama, MSCI indeks svih svjetskih burzi potonuo je 5,2 posto. Stoga se procjenjuje da je jučer sa svjetskih burzi izbrisana vrijednost dionica u iznosu od 1.350 milijardi dolara. Samo je padom S&P 500 indeksa za 6,6 posto izbrisana vrijednost od 729 milijardi dolara.

Comments

  1. Parafraziraću premijera Lukšića još dok je bio ministar: da je Njujorška berza imala zaštitne mehanizme kao berze u CG nikad joj se ne bi mogao desiti krah, ni trepnuo nije.

  2. kao cemo mi malo da odemo u…..

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d blogeri kao ovaj: