Stečaj u Kombinat aluminijuma Podgorica biće uveden danas. Privredni sud Crne Gore donio je ranije rješenje da se ročište na kojem će se raspravljati o postojanju razloga za uvođenje stečaja u Kombinatu aluminijuma, održi u ponedjeljak, 8. jula.
“Posebno naglašavam da bi neplansko zaustavljanje tehnološkog procesa moglo dovesti do havarija i značajnih ekoloških i posljedica po život i zdravlje ljudi, uz ogromnu materijalnu štetu”, upozorio je Perišić.
Uvođenje stečaja zatražilo je Ministarstvo finansija 14. juna zbog blizu 25 miliona eura garancija izdatih fabrici, koje je prošle godine platila Vlada njemačkoj Dojče banci.
Nakon uvođenja stečaja, organizaciju proizvodnje preuzeće državna kompanija Montenegro bonus koja već izvjesno vrijeme kupuje sirovine i struju za potrebe Kombinata alumijuma. Takođe, nakon uvođenja stečaja, stečajni upravnik ne mora da poštuje ranije ugovore, svi ugovori se stavljaju van snage, a aluminijum se može prodati na slobodnom tržištu.
Vlada je odlučila da uvede stečaj u fabriku zbog nekooperativnosti ruskog partnera koji je odbio da potpiše saglasnost da se novac koji je država dužna KAP-u iskoristi za plaćanje nelegalno potrošene struje.
bankar.me
javniservis.me 
Predsjednik Privrednog suda Dragan Rakočević donio je rješenje o pokretanju stečajnog postupka u Kombinatu aluminijuna (KAP) nakon što su se sa tim predlogom složili predstavnici ministarstva finansija, inicijatori tog postuipka i izvršni direktor kompanije Dragan Mijović.Mijović je najavio da će biti podnijet plan reorganizacije u toj kompaniji. Prvi sastanak povjerioca KAP-a zakazan je za 15. avgust, a ročište na kojem će se ispitivati potraživanja KAP-a za 15. septembar.Rakočević je otkrio da su trenutni dugovi KAP-a značano narasli na iznos veći od 380 miliona eura, a da je nominalna vrijednost kompanije svega 183 miliona.”Dugovi i obaveze KAP-a mnogo su veći od njegove vrijednosti, vidjećemo šta će biti sa povjeriocima”, zaključio je Rakočević.TV Vijesti, Daniela Vranković
Šteta k…u,treba ga potpuno ugasiti inace je nas pojeo.
Kako je vlada Crnje Gore naumila sa KAPom mi cemo svi sKAPat ako ispune ono sto su transparentno zacrtali
United Company Rusal (Rusal/Sual/Glencore)
United Company Rusal je najveća svjetska kompanija za preradu aluminija. Pretpostavka je da će svoju ponudu predati preko jedne od kompanija koje se nalaze u vlasništvu Olega Deripaske. Prijatelj Putina i Jelcina, Deripaska je jedan od najbogatijih ljudi u Rusiji. Njegovo bogatstvo se procjenjuje na 16,8 milijardi dolara. United Company Rusal posluje u 17 država i kontroliše 14 tvornica aluminija, 10 tvornica glinice i četiri rudnika boksita. United Company Rusal je formirana prošlog mjeseca spajanjem ruskih kompanija Rusal, Sual i aluminijskih resursa kompanije Glencore.
Rusal je 2005. godine kupio podgorički Kombinat Aluminijuma preko kompanije koju posjeduje na Kipru. Ova kompanija je bila jedini ponuđač na tenderu koji su lokalne nevladine organizacije okarakterisale kao netransparentan.
Predsjednik sindikata Kombinata Milorad Vujović tvrdi da su radnici vrlo nezadovoljni novim rukovodstvom.
‘Naša iskustva sa Rusalom su vrlo loša, da ne kažem katastrofalna.Oni su se obavezali da će investirati 55 miliona i da će modernizovati fabriku, ali od toga ni eura nismo vidjeli’, tvrdi on.
Vujović kaže da su prošle godine radnici štrajkovali zbog neinvestiranja u obnovu fabrike i ‘nehumanih’ uslova rada. Umjesto da pregovara, novo rukovodstvo je u krug fabrike dovelo zaštitare.
‘Nikog nisu tukli, ali bilo je vrlo ružno… Ako će kupiti mostarski Aluminij samo jednu poruku imam – nek se pokušaju zaštiti i nek im je bog na pomoći.’
Rusal je bio strana u sporovima vezanim za fabrike u Nigeriji, Tadžikistanu, Rusiji i Gvineji. Primjera radi, Rusal je sa ponudom od 250 miliona dolara pobijedio na tenderu za ALSCON, nigerijsku fabriku za preradu aluminija, iako je ponuda rivalske firme iznosila 410 miliona dolara. Ova kompanija je pokrenula spor optužujući Rusal za podmićivanje i kršenje ugovora. Američki sud je prošloga mjeseca odbacio tužbu uz obrazloženje da bi se parnički postupak trebalo provesti u Nigeriji, a ne u Americi.
Rusal je potrošio stotine miliona dolara na vansudske nagodbe. Između ostalog, dva bivša poslovna partnera ove kompanije su tvrdila da Rusal ima fiktivne kompanije registrovane na britanskim Djevičanskim otocima, i da se tu sliva sva dobit. Rusal je isplatio odštetu bivšim vlasnicima ruske fabrike u Novokuznjecku kako bi povukli optužbe za prevaru, pranje novca i ubistvo. U još jednom slučaju britanski sud je naložio Rusalu da isplati 3,5 miliona dolara odštete kompaniji Tekron Resources zbog kršenja ugovora.
Deripasku je nedavno tužio i njegov nekadašnji ortak Michael Chernoy tražeći 20 posto udjela u kompaniji Rusal za koji tvrdi da mu još uvijek pripada.
U parnici koja se trenutno vodi na londonskom sudu, kompanija Ansol u vlasništvu tadžikistanskog biznismena sumnjiči Rusal za ‘kriminalno udruživanje’ sa tadžikistanskim vlastima s ciljem preuzimanja kontrole nad tvornicom aluminijuma TADAZ. Ansol također navodi da je Rusal nakon podizanja tužbe upao u njihov kompjuterski sitem. Kao i u nigerijskom slučaju, ova kompanija tvrdi da su predstavnici Rusala navodno lično pregovarali sa državnim vrhom kako bi preuzeli kontrolu nad tadžikistanskom tvornicom aluminijuma.
Sa pravnim problema se suočava i bivša ruska kompanija Sual, koja je prošloga mjeseca pripojena kompaniji United Company Rusal. Manjiski dioničari tvornice aluminijuma u Volgogradu su ovu kompaniju tužili pred ruskim sudom zbog prevare dioničara prilikom njenog preuzimanja 2004. godine. Manjinski dioničari jedne ukrajinske tvornice su također podigli tužbu pred američkim sudom protiv vlasnika Suala Victora Vekselberga zbog navodnog podmićivanja ukrajinskih funkcionera kako ne bi izvršili reviziju njene privatizacije. Strane u sporu su se nagodile, a vrijednost odštete je nepoznata.
No, tu nije kraj sporovima protiv Vekselberga. Kanadska kompanija Norex Petroleum podigla je tužbu pred američkim sudom za prevaru, krađu, iznuđivanje i pranje novca u vrijeme privatizacije sibirske naftne kompanije Yugraneft.
Glencore, koji je unošenjem svojih aluminijskih resursa postao dioničar u United Company Rusal, također je pod udarom optužbi za korupciju i loš odnos prema radnicima. Glencore već nekoliko godina sarađuje sa mostarskim Aluminijem kao dobavljač, ali i kupac njegovih proizvoda.
Švicarsku kompaniju Glencore osnovao je Marc Rich 1974. godine. Zbog izbjegavanja plaćanja poreza i nezakonite trgovine iranskom naftom Rich je godinama bio na FBI-ovoj listi najtraženijih osoba na svijetu. Pažnju javnosti je privukao kada ga je bivši američki predsjednik Bill Clinton amnestirao posljednjeg dana svog boravka u Bijeloj Kući. Kada je Rich napustio kompaniju, kormilo Glencora je preuzeo Willy Strothotte, njegova dugogodišnja desna ruka. Posljednih godina kompanija Glencor se pominje u kontekstu skandala u vezi sa programom ‘Nafta za hranu’. Istražitelji CIA su utvrdili da je Glencore platio Saddamu Husseinu 3,2 miliona dolara za pravo prodaje iračku nafe u vrijeme kada je ova država bila pod međunarodnim embargom.
http://www.cin.ba/ko-je-zainteresovan-za-kupovinu-mostarskog-aluminija/
Usprkos najavljenom gašenju mostarskog giganta Aluminija uslijed velikih poslovnih gubitaka uzrokovanih visokom cijenom struje na tržitu, taj aluminijski div pronašao je riješenje. Kako su priopćili iz te tvrtke, trenutno najjeftiniju cijenu struje na tržištu ponudio je slovenski GEN-I s kojim je potpisan ugovor o kupnji 100 MWh/h i to na razdoblje od 1. kolovoza do 31. prosinca 2013. Direktor Aluminija Ivo Bradvica je prilikom potpisivanja ugovora istaknuo da kada na ugovorenu cijenu za preostalo razdoblje iz 2013. dodaju i troškove prijenosa, opet će struju od slovenskog partnera kupovati jeftinije u odnosu na koju kupuju i koju su kupovali igdje dosad.
Struju koju će otkupiti od Slovenaca, Aluminij je prije kupovao od Hrvatske elektroprivrede, ali s ulaskom Hrvatske u EU cijena je porasla, a što je dovelo u pitanje opstanak same tvrtke. Tako je osim radnih mjesta u Hercegovini, bilo ugroženo i oko 5.000 radnih mjesta u Dalmaciji. Naime, od uspješnog poslovanja Aluminija ovise i mnoge tvrtke u Hrvatskoj te da je ta mostarska tvrtka ugasila proizvodnju, ta bi radna mjesta bila izgubljena.
Sada je, konačno, i pitanje 100 MWh/h struje riješeno za razdoblje do isteka tekuće godine, dokad za onih preostalih 125 MWh/h mostarska tvornica ima sklopljen ugovor s Elektroprivredom HZ Herceg-Bosne, priopćeno je iz Aluminija.
http://dnevno.hr/vijesti/svijet/91829-aluminij-kupuje-jeftinu-struju-od-slovenaca.html