Stejt department o trgovini ljudima u Crnoj Gori

Crna Gora je izvor, tranzitna lokacija i odredište za muškarce, žene i djecu koji su podvrgnuti seks trafikingu ili prisilnom radu, uočio Stejt department, svrstavajući Crnu Goru među zemlje koje ne poštuje minimalne standarde zaštite od trafikinga.

izvor: dan.co.me

Crna Gora je i dalje na listi zemlja koje ne ispunjavaju sve uslove iz Akta o zaštiti od trgovine ljudskim bićima (TPA), a njeni istražni organi treba da učine sve da procesuiraju osobe u umiješane u seks trafiking, uklju­čujući i državne funkcionere. Vlada za proteklih 12 mjeseci nije identifikovala nijednu žrtvu trafikinga, ocijenio je sinoć američki Stejt dipartment.
U izvještaju o trgovini ljudskim bićima, koji se odnosi na period od juna prošle do juna ove godine, Crna Gora je, kao i 2010. godine svrstana na listu broj dva, što znači da je među državama koje ne ispunjavaju sve uslove iz TPA ali “čine napore da to postignu”. – Crna Gora je izvor, tranzitna lokacija i odredište za muškarce, žene i djecu koji su podvrgniti seks trafikingu ili prisilnom radu. Žrtve trafikinga najčešće su žene i djevojke iz istočne Evrope i susjednih balkanskih država, uključujući i Srbiju i Kosovo, a koje su najčešće prokrijumčarene kroz Crnu Goru na putu ka zapadnoj Evropi, ali su u međuvremenu podvrgnute sekks trafikingu – ukazano je u izvještaju koji je sinoć, po našem vremenu, u Vašingtonu predstavila američki državni sekretar Hilari Klinton.
Navedeno je da su mnogi dječaci iz susjednih država podvrgnuti prisilnom radu, posebno u građevini, a “crnogorske žene i djevojke su ranjive kada je u pitanju seks trafiking u susjednim državama – najmanje jedna djevojka iz Crne Gore bila je žrtva sekst trafikinga u Srbiji tokom izvještajnog perioda”.

– Vlada ne poštuje minimalne standarde zaštite od trafikinga, ali ulaže značajne napore da to postigne. Crna Gora je podigla nivo napora službi za sprovođenje zakona i optužila je policajce za zloupotrebu službenog položaja u slučajevima vezanim za trafiking ljudi. Identifikacija žrtava, međutim, ostaje slaba, a vlada nije identifikovala nijednu žrtvu ove godine – piše u izvještaju.
S druge strane, Stejt dipartment navodi da vlada treba da obezbijedi maksimalnu zaštitu žrtvama, zaštiti svjedoke koji progovore o djelima trafikanata, ali i da obezbijede da “medincinski tretman bude fokusiran na najbolje interese žrtve”.
Tokom izvještajnog perioda, kako ističu u američkom ministarstvu inostranih poslova, vlada je broj okrivljenih lica za trafiking 22 odobe, što je za 14 više u odnosu na dešavanja u 2009. i početak 2010. godine.
– Tokom 2010. godine vlasti su osudile 12 ljudi za trafiking, nasuprot 11 presuda u 2009. godini. Ovi kriminalci su kažnjeni između dvije i sedam godina zatvora. Pet od njih su osuđeni za seks trafiking, a sedam za trafiking koji je imao za cilj prisilan rad – navodi se u izvještaju Stejt dipartmenta, uz napomenu da su ove godine okrivljeni i tri policajca koji su radili u barovima u kojima se odvija seks trafiking.
– Mada je vlast izvršila značajne operacije da suzbije prosjačenje među djecom i da skloni sa ulica 192 djece, nije uspjela da identifikuje nijednu žrtvu trafikinga – zaključeno je u izvještaju Stejt dipartmenta.

Ulama zadovoljan

Šef Vladine kancelarije za suzbijanje trgovine ljudskim bićima Zoran Ulama tvrdi da je izvještaj Stejt dipartmenta pokazao napredak i spremnost Crne Gore da se suprotstavi tom problemu. Ulama je u sinoć objavljenom saopštenju ocijenio da Crna Gora sasvim realno pristupa rješavanju “tog problema koji je šireg konteksta i otvorenih pitanja i u zemljama sa dužom demokratskom tradicijom”.
– Izvještaj je pokazao napredak koji oslikava spremnost države da se suprotstavi ovom problemu, a koji je posebno značajan u dijelu krivičnog gonjenja, imajući u vidu porast broja procesuiranih slučajeva u izvještajnom periodu – kaže Ulama.

Comments

  1. Niko ovo da prokomentariše,
    e pa ja ću, bio sam u jednoj “javnoj” kući u PG prije nekolika mjeseca, da vidim i to čudo kako radi u Crnoj Gori i mogu vam iz prvog lica reći da ima tuce djevojaka.
    Jesu li one tamo dobrovoljno ili nijesu, to ne znam, ali statistički sigurno jedna bar tamo nije svojom voljom, odnosno da je prodata na crnom tržištu, a da se po usluzi kupuje za 50-ak eura, dovoljno za Ulamu zar ne?

Odgovorite na Frka Poništi odgovor

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.