Ispraviti grešku bez oklijevanja

Rečeno je da čovjek ne smije oklijevati da ispravi sebe kada je pogriješio. Ako se ispravi bez i najmanjeg odlaganja, njegove greške će brzo nestati. Ako pokuša da prikrije greške, one će postati još neprijatinije i bolnije. Kada riječi koje ne bi trebalo koristiti izlete, ukoliko se čovjek ispravi dovoljno brzo i jasno, te riječi neće imati nikakav efekat i on neće imati razloga za zabrinutost. Ukoliko, pak, neko i pored svega okrivi tu osobu zbog takvih riječi, ona bi trebala da odgovori ovako nekako:”Objasnio sam razloge mog neopreznog govora. Ne postoji ništa više što može biti urađeno, ukoliko nećete da saslušate razlog. Budući da sam to rekao nesvjesno, trebalo bi da to bude isto kao da niste ništa čuli. Niko ne može da izbjegne sramotu.” Čovjek takođe ne smije nikad govoriti o drugim ljudima ili tajnim stvarima. Dalje, on treba da govori samo u skladu sa time kako procjenjuje slušaočeva osjećanja.

*** ***

Odlomke iz knjige Hagakure, klasičnog japanskog djela, periodično ćemo objavljivati sa ciljem upoznavanja sa kuturom i načinom razmišljanja koje je duboko ukorijenjeno u narodu Japana. Od preko 1300 odlomaka od kojih je sačinjeno djelo Hagakure, prevodilac Villijam Skot Vilson izdvojio je po njegovom mišljenju oko 300 odlomaka koje čine srž ovoga djela.

Jamamoto Cunetomo nije bio pisac već samuraj kome je 1700 godine bilo zabranjeno da izvrši tradicionalni čin samoubistva nakon smrti svoga gospodara. Cunetomo se povlači iz službe i živi u nekoj vrsti osame. Deset godina kasnije Toširo Curamoto, pisar koji je otpušten iz službe, počinje da posjećuje Cunetoma. Prilikom njihovih razgovora nastaje djelo Hagakure. Interesantno je pomenuti da su djelo pratile mnoga kontraverze od njegovog nastanka do danas. Sam Cunetomo naložio je da se knjiga spali ali je Curatomo bez njegovog znanja sačuvao rukopise. Knjiga je dugo vremena držana u tajnosti, služeći kao priručnik za obuku plemstva. Mračni dio svoje istorije duguje nacističkoj Vladi Japana kada biva zloupotrebljena u propagnedne svrhe u toku Drugog svjetskog rata. Naime japanska Vlada je upotrebom određenih djelova knjige, izvlačeći iz konteksta misli autora, propagirala kod mladih vojnika odlazak u rat. O ovome detaljno piše Jukio MIšima japanski pisac u svom djelu o Hagakureu. Knjiga je bila obavezno štivo velikog broja generacija japnaskih učenika i uticala je na fomiranje danšnjeg modernog Japana koji je sinonim za upjeh, a u isto vrijeme učivost, skromnost, lakoću življenja.

javniservis.me

Filozofija Hagakurea predstavlja jedan pristup koji je odavno uklonjen iz našeg modernog pragmatizma i materijalizma. Njen poziv je intuitivan, prije nego racionalan, a jedna od njenih glavnih pretpostavki je da čovjek može ići kuda god poželi putem jednostavnog razmišljanja. Intuicija, zasnovana na iskrenosti i moralnom vođstvu, vodi čovjeka do njegovih temelja. Ona nema ništa da kaže ni o vremenu ni o profitu, niti zagovara gubljenje vremena u nejasnim kontemplacijama o praznini. Čovjek živi u svijetu i reaguje na stvari oko njega. Pitanje je gdje će se skrasiti.

Villijam Skot Vilson

Hagakure – U sjenci lišča; Jamamoto Cunetomo (1659-1719)

Prevod sa engleskog jezika Branimir Đalić; IP Babun

Comments

  1. Mozete li obiljezavati brojevima nastavke ovog prikaza ili to nije vazno zato sto je svaki tekst za sebe?

  2. Strasno me zulja ovo ”nesvjesno”. Covjek moze, po tome, reci bilo sta i napraviti bilo kakvu gresku pa reci da je bio nesvjestan. Meni je to neprihvatljivo.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d blogeri kao ovaj: