U određenim situacijama moraćete se osloniti na određenu osobu zbog ovoga ili onoga. U koliko ovo uradite u više navrata, to postaje dosađivanje toj osobi i može biti prilično grubo. Ako nešto mora da se uradi, najbolje je ne oslanjati se na druge.
- Kada razgovarate sa nekim o nečemu, najbolje je pristojno govorite, ma o kojoj temi da je riječ. Koliko god bilo dobro ono što govorite, u koliko nije od važnosti za sam razgovor, ono će ga samo opteretiti.
- Treba biti obazriv prilikom pričanja o stvarima kao što su učenje, moral ili folklor pred starijim ljudima ili ljudima višeg čina. Može doći do neslaganja.
- Kada su ljudi na nekom zvaničnom mjestu jako zauzeti i neko ne razmišljajući uđe tu svojim poslom, često se pojave ljudi koji će ga dočekati hladno i naljutiti se. Ovo uopšte nije dobro. U ovom trenutku manir samuraja je da se smiri i da se pobrine za tu osobu na pristojan način. Ponašati se grubo prema nekome je način na koji se ponašaju lakeji iz srednje klase.
- Kada vas zadesi nesreća ili teška situacija nije dovoljno reći da se uopšte niste uzrujali. U borbi sa teškim situacijama, čovjek bi trebao da hitro juri naprijed, hrabro i sa poletom. To je prevazilaženje ograničenja i slično je izreci:” Što više vode, viši je i čamac”.
*** ***
Odlomke iz knjige Hagakure, klasičnog japanskog djela, periodično ćemo objavljivati sa ciljem upoznavanja sa kuturom i načinom razmišljanja koje je duboko ukorijenjeno u narodu Japana. Od preko 1300 odlomaka od kojih je sačinjeno djelo Hagakure, prevodilac Villijam Skot Vilson izdvojio je po njegovom mišljenju oko 300 odlomaka koje čine srž ovoga djela.
Jamamoto Cunetomo nije bio pisac već samuraj kome je 1700 godine bilo zabranjeno da izvrši tradicionalni čin samoubistva nakon smrti svoga gospodara. Cunetomo se povlači iz službe i živi u nekoj vrsti osame. Deset godina kasnije Toširo Curamoto, pisar koji je otpušten iz službe, počinje da posjećuje Cunetoma. Prilikom njihovih razgovora nastaje djelo Hagakure. Interesantno je pomenuti da su djelo pratile mnoga kontraverze od njegovog nastanka do danas. Sam Cunetomo naložio je da se knjiga spali ali je Curatomo bez njegovog znanja sačuvao rukopise. Knjiga je dugo vremena držana u tajnosti, služeći kao priručnik za obuku plemstva. Mračni dio svoje istorije duguje nacističkoj Vladi Japana kada biva zloupotrebljena u propagnedne svrhe u toku Drugog svjetskog rata. Naime japanska Vlada je upotrebom određenih djelova knjige, izvlačeći iz konteksta misli autora, propagirala kod mladih vojnika odlazak u rat. O ovome detaljno piše Jukio MIšima japanski pisac u svom djelu o Hagakureu. Knjiga je bila obavezno štivo velikog broja generacija japnaskih učenika i uticala je na fomiranje danšnjeg modernog Japana koji je sinonim za upjeh, a u isto vrijeme učivost, skromnost, lakoću življenja.
javniservis.me
Filozofija Hagakurea predstavlja jedan pristup koji je odavno uklonjen iz našeg modernog pragmatizma i materijalizma. Njen poziv je intuitivan, prije nego racionalan, a jedna od njenih glavnih pretpostavki je da čovjek može ići kuda god poželi putem jednostavnog razmišljanja. Intuicija, zasnovana na iskrenosti i moralnom vođstvu, vodi čovjeka do njegovih temelja. Ona nema ništa da kaže ni o vremenu ni o profitu, niti zagovara gubljenje vremena u nejasnim kontemplacijama o praznini. Čovjek živi u svijetu i reaguje na stvari oko njega. Pitanje je gdje će se skrasiti.
Villijam Skot Vilson
Hagakure – U sjenci lišča; Jamamoto Cunetomo (1659-1719)
Prevod sa engleskog jezika Branimir Đalić; IP Babun
javniservis.me 
Komentariši