Uveden stečaj u Vektri

Prvi sastanak povjerilaca zakazan je za 27.04. u Privrednom sudu u Podgorici, a prvo ročište za ispitivanje potraživanja održaće se 28. maja.

Sudija Privrednog suda Miodrag Anđelić donio je odluku o pokretanju stečajnog postupka u Vektri Montenegro DOO, privatnoj kompaniji biznismena Dragana Brkovića.

Stečaj je pokrenut na zahtjev Crnogorske komercijalne banke (CKB) i OTP Factoringa zbog nevraćenog kredita u iznosu od 20,95 miliona eura.

Prvi sastanak povjerilaca zakazan je za 27.04. u Privrednom sudu u Podgorici, a prvo ročište za ispitivanje potraživanja održaće se 28. maja. Protiv ove sudske odluke Vektra ima pravo žalbe Apelacionom sudu u roku od osam dana.

Za stečajnog upravika Vektre Monenegro imenovan je Veselin Raičević, koji je stečajni upravnik u Duvanskom kombinatu.

“Nakon sprovedenog postupka uvidom u spise predmeta, Sud je našao da je predlog stečajnog povjerioca osnovan, Naime, iz potvrda Centralne banke od 16. novembra 2011. i 7. marta 2011. Sud je utvrdio da se stečajni dužnik nalazi u blokadi neprekidno duže od 45 dana tj. da ne može odgovoriti svojim novčanim obavezama…Posebno iz potvrde CBCG od 16. novembra Sud je utvrdio da je stečajni povjerilac po redosljedu naplate 33 iz čega je Sud izveo zaključak da je stečajni dužnik blokiran i od strane drugih povjerilaca, iz čega jasno proizilazi da dužnik ne može odgovoriti svojim novčanim obavezama i da su ispunjeni uslovi iz člana 12. (stav 3 (t.1)) Zakona o stečaju. Sud je cijenio i prigovor stečajnog dužnika da OTP Factoring DOO Podgorica ne može postupati u ime CKB-a, pa je našao da je isti neosnovan”, navodi se između ostalog u rješenju sudije Anđelića.

Sedam Brkovićević kompanija uključujući Vektru Montenegro DOO duguju CKB-u i mađarskoj OTP banci oko 100 miliona eura. Iz Vektre su najavljivali da će se sa mađarskim bankarima dogovoriti u vezi izmirenja obaveza i izbjeći stečaj, ali se to na kraju nije desilo.

NLB Interfinanc AG iz Ciriha traži prinudnu naplatu 55,5 miliona

U iščekivanju konačne sudske odluke o predlogu za pokretanje stečajnog postupka u Vektri Montenegro u izvršni referat Privrednog suda krajem prošle sedmice stigao je zahtjev švajcarske finansijske institucije NLB Interfinanc AG iz Ciriha koja traži prinudnu naplatu 55,5 miliona eura, prema izdatim mjenicama, od kompanije Vektre i njenog vlasnika Dragana Brkovića.

Uzimajući više puta kredite u periodu od 27. juna 2006. zaključno sa 21. aprilom 2008. Brković i njegova kompanija ostali su dužni švajcarskoj finansijskoj instituciji tačno 55.503.405,64 eura koja sada želi to svoje potraživanje prinudno da naplati ukoliko dužnici to sami ne urade u roku od osam dana.

Kao obezbjeđenje za uredno vraćanje kredita po ugovorima Vektra Montenegro je NLB Interfinanc predala 10 akceptiranih blanko mjenica. Izdavalac mjenica je izvršni dužnik prvog reda Vektra Montenegro koja se bezuslovno obavezala da će isplatiti mjeničnu svotu po nalogu izvršnog povjerioca švajcarske banke.

Navedene mjenice su obezbijeđene mjeničnim jemstvom izvršnog dužnika drugog reda – Dragana Brkovića, koji se u svojstvu fizičkog lica, obavezao na isplatu mjenične svote solidarno sa izvršnim dužnikom prvog reda.

Švajcarci su zatražili od podgoričkog Privrednog sudu da se omogući prinudna naplata potraživanja po računima u 11 domaćih banaka, a da se ukoliko to ne bude moguće sprovede izvršenje nad vlasničkim udjelima Vektre u preduzećima Vektra Aviation, Vektra Jakić, Vektra Investments, Vektra Voda, Vektra Nord, Vektra Development, Vektra Optel, nad akcijama Vektra Boka AD Herceg Novi i na udjelima izvršnog dužnika drugog reda u Vektri Montenegro DOO putem pljenidbe, procjene, prodaje i namirenja izvršnog povjerioca.

Šta je Đukanović rekao u kampanji prije 7-8 dana?

Predsjednik DPS-a Milo Đukanović na preizbornom skupu u Herceg Novom prije 7-8 dana je kazao da su priče o neuspjehu “Vektra Boke”, Instituta i Jadranskog borodogradilišta “najobičnije politikanske konstrukcije iza kojih ne stoji ni zrnce istine”.

Vektra Montenegro je privatizovala bivši HTP Boka, a nikada nije realizovala svoje planove, a sada joj prijeti raskid ugovora.

“Nema nikakve sumnje da je bilo grešaka u postprivatizacionim planovima u Boki i da je glavnina tih grešaka bila na strani države koja nije blagovremeno stvorila pretpostavke za početak investicionog ciklusa. Danas smo te greške otklonili i stvorili uslove da se pripremi teren i krene u realizaciju investicionog ciklusa u Boki. Nema sumnje da nema povlašćenih i privilegovanih, omiljenih i neomiljenih investitotra, ima samo odgovornih koji su sposobni da realizuju preuzete obaveze ili nijesu. Tako je i sa sadašnjim strateškim partnerom u Boki. Njegovo vrijeme je počelo da teče, pokazaće nam da li je u stanju da realizuje investicioni plan. Ako bude u stanju da uloži još novca mimo onih 30 miliona, ostaće većinski partner u Boki na zadovoljstvo svih nas. Ako to ne bude, nema sumnje biće promjenjen, dovešćemo drugoga investitora”, poručio je Đukanović.

Vektra: Uložićemo žalbu Apelacionom sudu

Povodom uvođenja stečaja u Vektri Montenegro oglasio se i menadžment te kompanije, lije saopštenje prenosimo u cjelosti.

“U Privrednom sudu u Podgorici desio se pravni presedan. Skandaloznom odlukom sudije Miodraga Anđelića uveden je stečaj Vektri Montenegro, a po istom pravnom osnovu, nekoliko sudija, u sporovima koji su pokrenuti protiv Vektrinih ćerki kompanija, donijeli su rješenje o odbijanju zahtjeva za uvođenje stečaja. Dakle u istom sudu, po istom pravnom osnovu i u istom Zakonu – donesene su potpuno suprotne presude, što dovoljno govori o pravnoj održivosti presude sudije Anđelića i njegovoj objektivnosti”.

“Podsjećamo javnost da su sve odluke Privrednog suda o blokadi računa Vektre Montenegro, od strane OTP faktoringa i CKB-a, poništene kod Apelacionog suda i vraćene na ponovni postupak, što je osnov da ni u jednoj od Vektrinih kompanija ne može biti uveden stečaj. No, očito je da ni te sudske odluke nijesu obavezivale sudiju Anđelića, kao ni uvjerljivi dokazi da je Vektra Montenegro spremna da otkupi sva potraživanja od OTP banke. Advokatski tim Vektre Montenegro uložiće žalbu Apelacionom sudu i dokazati da je riječ o neviđenoj pravnoj farsi, kojom se, pod pritiskom javnosti i familijarnog CKB-a i OTP faktoringa, po svaku cijenu, želi uvesti stečaj najvećoj privatnoj kompaniji u Crnoj Gori”.

izvor: Vijesti

Comments

  1. Greota. Ode Brkovic na biro Nerada. Kolika mu je nadoknada/? 35e ili100e?

  2. MontiracOnLine says:

    Tako to ide sa instant biznismenima.
    Doduse i bankari su olos numero 1.

  3. Sad ce se opet vratiti popravljanju auspuha jer kad dodje na biro nema vise trange – frange

  4. On je digao kredite na tudju imovinu zalazuci imovinu koju mu je drzava poklonila i tih para vise nema odnosno potrosene su. Dakle, ako nije lud ostalo mu je na licnom racunu odje ondje jedno 10-15 miliona ne manje. Koliki je to lopov da je i Banjevic od njega utekao i sklonio se kod deblje lopovcine Duska Knezevica (i taj ce cir da pukne kad tad). Jedino ga je Milo ostao braniti ali nisu mu objasnili da ako bude kocio stecaj i pljenidbu imovine da ima da OTP banka se pozafrkava sa onim kolateralima drzavnim kako im se bude scelo i kad nama bude najmanje odgovaralo. Stigao je crven gajtan Brkovicu – citaj morace Midza da ga sutne stiklom u debelo meso brzih dana i da od postovaoca Brkovica postane server.

  5. Mozda je sve psrcao u kurve sa nasljednikom to vec nemam pojma a ako je ostalo manje od 5-6 miliona onda je teski krelac. Mada ko zna koliki je on reket morao da plati bracu i seki ko to zna.

  6. Ovako se počeo bogatiti Brković, na račun nas građana, prije svega penzionera, tj.penzionog Fonda:
    U vrijeme ničim izazvanih snakcija nepravedne međunarodne zajednice nastupila je hiper-mega-giga inflacija, jedna od najvećih hiperinflacija ikada zabelježenih u svijetu, uperediva jedino sa hiperinflacijom u pred Hitlerovoj Njemačkoj(slučajno-namjerno poređenje). Tada je svakog mjeseca infalcija iznosila nekoliko DESETINA miliona posto. Domaća valuta(dinar) je štampana na bezvrijednom papiru, novčanice su imale desetak nula. Ujutro npr, za 100 miliona dinara si mogao kupiti 5 njemačkih maraka, na podne 2 ili 3, navečer 1 marku.
    Ovo je uvod. Da podsjetim zaboravne a dam predstavu mlađim koji to ne pamte.
    U to vrijeme je Brković bio majstor-radnik u konekciji sa režimom, koji se tada borio za “odbranu” srpstva, kao što se danas taj isti režim bori za “odbranu” crnogorstva.
    Direktor FOND-PIO je bio Mihajlo Banjević, i on je, kao svaki svestrani, pametni DPS kadar, uz to profesionalac u svim poslovima(Direktor Marksističko centra, zatim Direktor KIC-a, zatim Direktor FOND-PIO, pa Direktor u Vektri, pa Direktor u KAP-u, pa Direktor u Atlas banci…) “štitio” ineteres FOND-PIO(novac koji se svakodnevno prilivao od doprinosa) na taj način što je povlašćenim igračima, a prvi na listi je bio Brković, davao pozajmice na period od mjesec dana – do isplete penzija, sa kamatom od oko 100%.
    I kako su tekle te transakcije na zaštiti državnog a našeg novca, novca FOND-PIO, novca penzionera?
    E ovako:
    Brković prije svih(bilo je još par sitnijih igrača) uzme početkom mjeseca, dinara u vrijednosti od 2-3 miliona maraka ili više. Poslije mjesec dana, zahvaljujući gore pomenutoj hiperinflaciji(očekivanoj i previđenoj) “usitni” hiljadu, najviše 5 hiljada maraka i vrati “pozajmljene” dinare sa kamatom od 100%. Ostane mu dakle tih 2-3 miliona maraka, umanjenih za najviše 5 hiljada. Kakav biznis, a?
    Ko se još sve tu “talio”, samo mogu predpostaviti. Ovo što iznosim nijesu predpostavka već činjenice.
    Tada je Brković postao BIZNISMEN.
    Onda je Brković ušao u KAP i druge poslove. Počeo je i među prvim da gradi. Izgradio čuvenu zgradu “Vektre” u kojem je bila smještena vlada u jednom dijelu, u drugom dijelu su izgrađeni stanovi.
    E sad pazite ovo:
    U toj, pomenutoj zgradi, FOND-PIO kupuje stanove za svoje radnike, AVANSNO(dakle, plaća stanove prije nego se zgrada i počela graditi).
    Koliko plaća AVANSNO kvadratni metar stana?
    2000 maraka po kvadratu!!!
    Koliko je kvadratni metar stana tada, na sličnim lokacijama, u novim zgradama?
    800 maraka po kvadratu!!!
    Znači, FOND PIO plaća dva ipo puta skuplje kvadratni metar stana u izgradnji od cijene gotovog, novoizgrađenog stana na sličnoj lokaciji.
    Da li bi neko od vas, iako nema pojma o gradnji, znao izgraditi zgradu tudjim novcem, unaprijed datim, po cijeni plaćanja dva ipo puta većoj od tržišne?
    Normalno, poslije Banjević ide za direktora u Vektru, pa u KAP. Sasvim slučajno.
    Ali ovo ne zna Državni tužilac. Da zna, bila bi bruka-zna se.

  7. A ingote sto je valjao isto avansno….Kap mu tonu proda po npr. 600e, on izvalja po trzisnoj cijeni, i jos ga cekaju za pare po nekoliko mjeseci…

  8. Nastavlja se slobodan pad.
    Što prije tresnemo, brže ćemo početi da se oporavljamo.
    Konačno je sve pošlo po qrcu.

    “Heard about the guy who fell off a skyscraper? On his way down past each floor, he kept saying to reassure himself: So far so good… so far so good… so far so good. How you fall doesn't matter. It's how you land.”

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.