CRNE BROJKE

Analiza pojedinih dostupnih podataka Zavoda za statistiku Crne Gore.
Podaci se uvijek mogu opisati na bezbroj načina. Naši analitičari na primjer podatak od koga se svakom običnom čovjeku vrti u stomaku predstave kao pozitivan trend u hiljadugodišnjoj istoriji Crne Gore. 
Stanovništvo, zaposleni – nezaposleni
Prema Monstatu u 2010. godini Crna Gora ima 630.000 stanovnika. Od tog broja 217.000 čine osobe oba pola mlađe od 25 godina. Starijih od 65 godina ima 81.300.
Dakle, ako uzmemo u obzir skorije podatke koje je objavljivao Monstat, a odnose se na to da su pomenute grupe radno neaktivne dobijamo podatak da oko 300.000 stanovnika Crne Gore – skoro polovina, nije radno aktivna.
Došli smo do brojke od 330.000 sposobnih za rad, pa da vidimo kakvo je stanje na tom polju.
U Crnoj Gori kako govore zvanični podaci iz 2010. zaposleno je 160.000 stanovnika. Otvara se pitanje šta je sa 170.000 drugih radno sposobnih ali Monstat njih nije obrađivao osim u jednom podatku, da je zvanično 55.000 nezaposlenih. Prema tome imamo oko 115.000 nedefinisanih stanovnika, izgubljenih u statistici.
Od broja 160.000 zaposlenih u državnoj upravi radi 19.000,  zdravstvu 12.000, orazovanju 11.000, saobraćaju skladištenju i vezama 12.000, aktivnosti u vezi sa nekretninama 9.000, finansijsko posredovanje 4.000, građevinarstvo 8.000, ostale komunalne lične i društvene usluge 10.000. Tako dobijamo broj od 85.000 zaposlenih koji nemaju mogućnost da doprinesu poboljšanju ekonomske situacije. Prema teoriji ostatak od 75.000 zaposlenih trebao bi da obezbjedi funkcionisanje države ali zanimljiva je i njihova struktura: 2.300 je zaposleno je u poljoprivredi, 100 u ribarstvu, vađenje ruda 2.000, prerađivačka industrija 16.400, proizvodnja električne energije 4.200, hoteli i restorani 13.000 i trgovina na veliko i malo 37.000.
Znajući stanje u poljoprivredi, ribarstvu, vađenju ruda i prerađivačkoj industriji kao i proizvodnji električne energije ostaje da je jedini spas Crne Gore u hotelima, restoranima i trgovini, pa da vidimo kako trgujemo.
Prije nego pređemo na tu temu jedan zanimljiv podatak koji situaciju u zemlji ponovo dovodi do apsurda, a to su zarade. Najveće primanja prosječna su u sektoru finansijskih usluga 889e, poizvodnji električne energije 680e, saobraćaju i skladištenju 627 i vađenju ruda 644, a najmanji u trgovini 289e i hoteli i restorani 361. Tu je i ribarstvo sa primanjima prosiječnim od 179e ali s`obzirom da se samo 100 ljudi zvanično bavi ovim poslom podatak je nebitan.

Trgovina
Vratimo se na trgovinu kao glavni posao u Crnoj Gori. Uvozimo gotovo sve, a ne izvozimo ništa. Izvod sa sajta monstata:

“U izvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri, pojedinačno, bilu su: Srbija (74.9 mil.€), Grčka (56.4 mil.€), Italija (48.8 mil.€)

U uvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri, pojedinačno, bili su: Srbija (432.6mil.€), Bosna i Hercegovina (123.5 mil.€) i Njemačka (117.1 mil.€). Spoljnotrgovinska razmjena bila je najveća sa potpisnicama CEFTA sporazuma i Evropskom unijom.”
Evo samo nekih podataka iz našeg spoljnotrgovinskog bilansa, riječ tuga najbolje opisuje stanje:
Hrana i piće, izvoz 39 miliona – uvoz 358 miliona,  industrijska materija 184 – 482, kapitalni prizvodi 21-216, proizvodi za široku potrošnju 17-382, i tako dalje.
Prosto jezivo. Zanimljivo da od svih tabela koje se nalaze na sajtu monstata jedino ova sa spoljnotrgovinskim bilansom nema nikakve ukupne vrijednosti, vjerovatno kako neki slučajni posjetilac nebi doživio srčani udar, podaci su dati zasebno.

Demografija
Pozitivne migracione promjene bilježe se u Podrgorici, Budvi, Danilovgradu, Herceg Novom,  i nekim primorskim opštinama dok se ljudi iseljavaju iz Bijelog Polja, Nikšića, Berana, Cetinja, Kotora, Pljevalja i većine opština sjevera.
Pozitivan je broj novorođenih u odnosu na umrle na ukupnom nivou, 8658 rođenih naspram 5862 umrlih . Ipak u pojedninim opštinama i tu u onim koje imaju negativne migracione promjene, više se umire nego rađa.

N.K.
Autor analize je samohrani đed