Put je na višem mjestu nego pravednost

Mrzjeti nepravdu i stajati na strani pravde je teška stvar. Štaviše, misliti da je pravednost najviša stvar koju neko može postići i dati sve od sebe za tu pravednost, naprotiv, donosi mnoge greške. Put je na višem mjestu nego pravednost. Ovo je vrlo teško otkriti, ali to je najveća mudrost.

Gledajući iz ove perspektive stvari kao što su pravednost su zapravo plitke. Ako čovjek ovo ne može da razumije sam, onda to ne može ni da zna. Ali, čak i ako to čovjek ne može da otkrije sam, postoji način da započne put. Ovo se može otkriti prilikom savjetovanja sa drugima. Čak i osoba koja nije postigla ovaj put, vidi ljude sa strane. Kao što kaže izreka iz igre Go: “Onaj ko vidi sa strane ima osmoro očiju”. Izreka: “Misao po misao i mi vidimo naše greške”, takođe znači da je najviši put u razgovoru sa drugima. Slušanje starih priča i čitanje starih knjiga ima za cilj odbacivanje sopstvene razboritosti i vezivanje za razboritost predaka.

*** ***

Odlomke iz knjige Hagakure, klasičnog japanskog djela, periodično ćemo objavljivati sa ciljem upoznavanja sa kuturom i načinom razmišljanja koje je duboko ukorijenjeno u narodu Japana. Od preko 1300 odlomaka od kojih je sačinjeno djelo Hagakure, prevodilac Villijam Skot Vilson izdvojio je po njegovom mišljenju oko 300 odlomaka koje čine srž ovoga djela.

Jamamoto Cunetomo nije bio pisac već samuraj kome je 1700 godine bilo zabranjeno da izvrši tradicionalni čin samoubistva nakon smrti svoga gospodara. Cunetomo se povlači iz službe i živi u nekoj vrsti osame. Deset godina kasnije Toširo Curamoto, pisar koji je otpušten iz službe, počinje da posjećuje Cunetoma. Prilikom njihovih razgovora nastaje djelo Hagakure. Interesantno je pomenuti da su djelo pratile mnoga kontraverze od njegovog nastanka do danas. Sam Cunetomo naložio je da se knjiga spali ali je Curatomo bez njegovog znanja sačuvao rukopise. Knjiga je dugo vremena držana u tajnosti, služeći kao priručnik za obuku plemstva. Mračni dio svoje istorije duguje nacističkoj Vladi Japana kada biva zloupotrebljena u propagnedne svrhe u toku Drugog svjetskog rata. Naime japanska Vlada je upotrebom određenih djelova knjige, izvlačeći iz konteksta misli autora, propagirala kod mladih vojnika odlazak u rat. O ovome detaljno piše Jukio MIšima japanski pisac u svom djelu o Hagakureu. Knjiga je bila obavezno štivo velikog broja generacija japnaskih učenika i uticala je na fomiranje danšnjeg modernog Japana koji je sinonim za upjeh, a u isto vrijeme učivost, skromnost, lakoću življenja.

javniservis.me

Filozofija Hagakurea predstavlja jedan pristup koji je odavno uklonjen iz našeg modernog pragmatizma i materijalizma. Njen poziv je intuitivan, prije nego racionalan, a jedna od njenih glavnih pretpostavki je da čovjek može ići kuda god poželi putem jednostavnog razmišljanja. Intuicija, zasnovana na iskrenosti i moralnom vođstvu, vodi čovjeka do njegovih temelja. Ona nema ništa da kaže ni o vremenu ni o profitu, niti zagovara gubljenje vremena u nejasnim kontemplacijama o praznini. Čovjek živi u svijetu i reaguje na stvari oko njega. Pitanje je gdje će se skrasiti.

Villijam Skot Vilson

Hagakure – U sjenci lišča; Jamamoto Cunetomo (1659-1719)

Prevod sa engleskog jezika Branimir Đalić; IP Babun

Comments

  1. Darko bulatovic says:

    Ja neznam o kakvom putu se govori, ali jedino je pravednost pravi put.

    Pisano je:
    “Istina ne moze da prodje, jer pravda pade na ulicama.”

    Zato su i putevi loshi.

  2. Plannco Wallach S says:

    Prevedeno na nashki to je -cilj opravdava sredstva – shto je bio glavni poktretachki moto nacistichke njemacke 40-ih i nacistichke Srj(srbije i crne gore).

  3. Čestitam, PWS – upravo si stvar protumačio na način identičan kao japanski fašisti.
    Ono što nisu govorili je da Put (“do” na japanskom, “dao” ili “tao” na kineskom) znači i način.
    Dakle, klasično tumačenje je upravo suprotno od fašističkog: nije važan princip, važan je način. Nijedan princip (istina, pravda, ljepota) neće opravdati nehuman način.

    Postaješ udžbenički primjer kako mržnja zamagljuje vidik. Opusti se, čovječe.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d blogeri kao ovaj: