Pol Krugman: Bilješke jednog liberala

Beleška o izborima u Francuskoj

Ne razumem se mnogo u francusku politiku. Međutim, iz ove perspektive, deluje kao da Sarkozi ima vrlo jasnu ideju šta će uraditi na ekonomskom planu, dok je Oland nema.

I to je razlog zašto treba navijati za Olanda.

Ako Sarkozi nekako uspe da preokrene rezultat i odnese pobedu, to će podrazumevati još veći evropski ekonomski dogmatizam – insistiranje na fiskalnoj odgovornosti je jedini pravi put i stezanje kaiša je odgovor na sve. Ova dogma se nekako održava u životu, uprkos silesiji dokaza da je pogrešna i da u praksi donosi zastrašujuće posledice.

Olandova pobeda bi uzdrmala stvari, i ponudila bi makar mogućnost nečeg boljeg.

I još ovo. Oland je očigledno potpuno lud što traži povećanje poreskih stopa za najveće prihode, kako bi ih doveo otprilike na onaj nivo koji vodeći finansijski eksperti smatraju dovoljnim.

Obamina nepostojeća tema

Edvard Lus je kazao ono što mnogi od nas misle: postoji opasan nedostatak fokusiranosti u Obaminoj kampanju, koja previše podseća na neke prethodne epizode. Pre svega, Obama nema jasnu priču o ekonomiji.

Kakva bi ta priča trebalo da bude? Obamini simpatizeri, u stvari, imaju jasnu priču, koja glasi: suočio se istovremeno sa vrlo slabom ekonomijom i sa potpunom političkom opstrukcijom – koja je, uzgred, imala efekta čak i dok su demokrate kontrolisale oba doma kongresa, zbog filibastera. Zato je uradio koliko je mogao, preko stimulansa i drugih mera, i spasao ekonomiju sigurne propasti. To što nije uradio više, pa dobro, možda je mogao da izvuče malo veći stimulans, možda je mogao da uradi više oko pomoći kreditnim dužnicima, ali generalno gledano, odradio je prilično dobar posao, imajući u vidu političku klimu.

Nećemo se baviti pitanjem da li je, zapravo, mogao da uradi znatno više. Sada je poenta to da administracija nije pričala ovu priču, ni u jednom trenutku. Prvo su govorili kako je očito nedovoljni stimulans bio sasvim prikladan; zatim su isprobavali razne bezlične slogane koje niko ne pamti, a sve to da bi nas uverili kako nam je sasvim dobro.

Pretpostavljam da je ovo rezon njegovog političkog tima, koji izgleda veruje da bi ukazivanje na opstrukciju odavalo utisak slabosti, i da su vesele priče bolje nego trumanovska kampanja udaranja po nesposobnim republikancima u kongresu. Ali u protekle tri godine nisam video ništa što ukazuje na to da njegov politički tim ume da igra ovu igru – i zbog veselih priča ispadaju nespremni svaki put kad se pokaže da ekonomija kaska.

U poslednjh nekoliko meseci, primetno je naginjanje ka spokojstvu, ka uverenju da će niz dobrih pokazatelja zaposlenosti opravdati ove vesele priče. Takva opklada bi Obamu lako mogla koštati pobede na izborima.

Kriza cionizma

Mislio sam nešto da kažem – a još uvek nemam vremena da to uradim kako treba – o hrabroj knjizi Pitera Bejnarta Kriza cionizma.

Istina je da poput mnogih liberalnih američkih Jevreja – a većina američkih Jevreja su još uvek liberali – i ja u suštini izbegavam da razmišljam o tome kuda se Izrael zaputio. Iz ove perspektive deluje očigledno da se uskogruda politika aktuelne vlade pretvara u postepeno, dugoročno nacionalno samoubistvo – i to je loše za sve Jevreje, kao i za čitav svet. Ali ja vodim i druge bitke, a kazati nešto o tome znači izložiti se napadu organizovanih grupa, koje pokušavaju da izjednače svaku kritiku izraelske politike sa antisemitizmom.

Ali najmanje što možemo učiniti jeste da stanemo u odbranu Bejnarta, koji je, kao što se moglo očekivati, uleteo u ovu mašinu. Kao što rekoh, hrabar čovek, i zaslužuje više.

izvor: nytimes.com / pescanik.net

Comments

  1. Dolje Kugmanizam,
    Dolje Stiglicizam,
    Dolje Sorosizam,
    Dolje Bankarski lobi .
    Dolje Fransoa Oland.

    ZIVIJO ,DEJVID KAMERUN,
    ZIVJELA ,MARGARET TACHER

    DOLJE SISTEM DJE SU PENZIJE VECE no sto vam je plata bila.

    • E kako ih poveza, zivac, svaka ti cast. Dolje bankarski lobi, a gore Margaret Tacer, ma bra'o majstore. Nema veze sto su Regan i ona upravo dozvolili da finansijski sektor preuzme kontrolu nad svijetom, ukinuvsi potrebu za rezervama banaka.

      Zivijo zivjac!

      • Postovani Nedovic ,
        ti si ucen COJAK. pa bi moga primijetit da zile ponekad namjerno ubaci (J) i jos napravi namjernih gresaka kako bi akcentirao pentu samog dogadjaja jer vama ocito nijesu dovoljni ocigledno dokazi.

        Ljukav je zile !

    • Da si Žile nastavio još jedan red pa stigao do (živiJo) Sarkozij(a). kod mene te ne bi ni ona Suzana Mančić oprala :)
      Kad smo već kod Francuza – svaki pošteni galski libertarijanac će u drugom krugu izbora temeljito oprati ruke i otići u crkvu na kaznenih Ave Marija nakon što je zaokružio Olanda.

    • Švedska, po “ugledu” na Veliku Britaniju, želi da smanji porez na dobit preduzeća, Francuski predsednički kandidat socijalista Fransoa Oland predlaže uvođenje poreza do 75 odsto za
      najbogatije.

      Stokholm je potvrdio da namerava da smanji porez na dobit preduzeća .

      Ministar finasija Andreas Borg je ocenio da je fiskalna politika Švedske bila veoma loša dodavši da ga je najava vlade Velike Britanije o smanjenju poreza preduzećima podstakla na ovakvu odluku.

      haha, 75 % ,Francuski predsednički kandidat socijalista Fransoa Oland predlaže !

      LUDILO jedno, ovi FRANCUZI imaju nostalgiju sa Franciskom revolucijom.

      O ,Boze !

      • Milovan Vukov Jankovic kaže:

        Mijesas BABE I ZABE,
        porez na DOBIT PREDUZECA je uvijek ravan NULI ako se REINVESTIRA,
        skoro u svakoj PRAVNOJ DRZAVI,
        porez na LICNE DOHOTKE ; PLATE I PROFITE sredstva koja se koriste za PRVATNU POTROSNJU PORESKIH OBAVEZNIKA,
        se ZESTOKO OPREZUJU,
        da UVOZ ne bude pet puta veci od IZVOZA, kao u CGi,
        dje su SOCIJALNA RASLOJAVANJA TOLIKO OCIGLEDNA DA BODU OCI,
        i mogu IZAZVAT NEMIRE ILI REVOLUCIJU,
        jer se SKOROJEVICI Q.RCE, i izazivaju SIROTINJU na zavist i ljubomoru.

        Cipan CIJELA DANSKA oplakuje A.P. MØLERA od 98 godina,
        koji zaposljava 110 000 grdjana u 125 Drzava sirom zemljine kugle,
        samo njegova OPSTINA GENTOFTE gubi godisnje 150 miliona DKK, ili 20 miliona EURA prihoda od OPSTINSKOG POREZA koji iznosi cr.30%, da ne pominjem DRZAVU I PENZIONI FOND I TRZISTE RADA, sve sabrano preko 60% na prihode preko 100 000 eura.

      • U cemu je problem, Zile, oporezovace bankarski lobi…

        Meni je inace u ovom Krugmanovom tekstu najinteresantniji posljednji dio.

      • I SOROS vam je iz te price ,

        brkate babe i zabe.

        brkate monopolisticki kapitalizam sa neoliberalnim,
        brkate jos mnogo toga.

      • Brkamo, Žile, od jutros. Brkamo kafe i motamo… žicu :)

        jeste Vladimire, treci dio je najzanimljiviji – politika gdje je svaka kritika usmjerena protiv države nam je poznata, ali ovo o čemu priča Krugman je stvar na planetarnom nivou i predstavlja ozbiljnu prijetnju slobodi govora (npr. Fon Trir prošle godine – to im necu oprostiti:) i

    • “…treci dio je najzanimljiviji – politika gdje je svaka kritika usmjerena protiv države nam je poznata, ali ovo o čemu priča Krugman je stvar na planetarnom nivou i predstavlja ozbiljnu prijetnju slobodi govora…”

      nije samo sloboda govora, nego imnog druge slobode stecene rodjenjem, koje se vrlo lako i bezobrazno mijenjaju u djelimicne slobode koje daje i garantuje vlast. to se odliucno moze vidjeti na primjeru amerike, gdje je u poslednjih 20 godina kontrola drzavnog aparata dostigla tolike razmjere, da slobodni pojedinac prakticno ne postoji, niti se smije usudit dic glas. od automatskog lijepljenja izuzetno negativnih etiketa neistomisljenicima, preko borbe za sto vecu ‘svoju’ administraciju, birokratiju i sve vecu i jacu kontrolu drzave u svim sferama zivota, a ustav i zakon o poravima postoje samo na papiru i ne postuju ih cak ni u vrhovnom sudu, a kamo li u drugim dvijema profiterskim granama vlasti.

  2. Milovan Vukov Jankovic kaže:

    Zar je moguce da se EKONOMSKOJ NAUCI ne dize bez VIJAGRE,
    sve SKACE IZ MOZGA,
    i niko od tih MOZGOVA ne nudi ALTERNATIVU,
    kako sredit svoju KUCU I DVORISTE,
    a ne pristat na SRAMOTNOG ROPSTVA LANCE,
    mocnika pojedinaca koji su jaci sa KAPITALOM od 90 % samostalnih i suverenih DRZAVA.
    Nekad je LIRA padala u skladu sa JAVASLUKOM TALIJANSKE BIROKRATIJE I MAFIJE, sad TALIJANI moraju slusat MERKELOVU I SARKOZIJA,
    da smanje plate i troskove JAVNOG SEKTORA,
    da redovno peru zube, da se tusiraju i ocesljaju, ako misle sjedjet za okruglim STOLOM.

    Ali nema te SVJETSKE SILE, koja moze navici MEDITERANCE,
    da rade i placaju POREZE I PRIREZE, kao Njemci, Holandjani i Skandinavci,
    to je NEMOGUCA MISIJA, jer SISNJARI ce vjecno ostat SISNJARI,
    i uzivat u fudbalu, kafi u kaficu i caskanju sa prijatelima i trazit RUPE U ZAKONU, da zajebe DRZAVU I OPSTINU, da ne plati poreze i prireze,
    ali EURO-NEURO o tome odlucuje,
    trazi od svih KORISNIKA, da budu HOMOGENI, ili da smanje plate, i koliko PARA, da dobiju toliko MUZIKE,
    kao nasi CGi MINISTRI, cija je PLATA u visini SOCIJALNE POTPORE U KRALEVINI DANSKOJ, tuzna CINJECA ali ISTINITA,
    muka je, sto ni za takvu BIJEDNU PLATU, CGa nema EURA-NEURA,
    nego ZADUZUJE UNUKE U SVAJCARSKU BANKU,
    jer su medjunarodne BANKE DIGLE RUKE OD NASIH GLAVARA.

    Hebem VAM ekonomsku NAUKU,
    dje se ne zna ko je LUD A KO ZBUNJEN,
    samo je ZIVAC UVJEREN U SVOJE ZNANJE I VIZIJU,
    on je bar IMA, i ako je POGRESNA, nije usamljen ima i Profesora,
    koji nas je DOVEO NA PROSJACKI STAP, sad je na njega zaveza SARGAREPU I NUDI MAGARCIMA DA CUPNU.

  3. Imam SJAJNIH komentara u zadnje vrijeme na ANALITIKU razbijo sam ih vise se i ne usudjuju da komentarisu,
    navratite malo, da vidite sto se pise,

    pozdrav za sve na javni servis me.
    kao i za sve komentatore

  4. ZIVAC ,
    ja te IZAZIVAM NA DVOBOJ,
    moje UPORISTE JE DANSKI IDEALNI MONARHISTICKI KOMUNIZAM, sa NAJVECIM STEPENOM ZASTITE SIROTINJE I NEMOCNIH, sa FANTASTICNIM REZULTATIMA NA SVIM POLJIMA,
    a ti IZABERI jednu NEOLIBERALNU DRZAVU,
    da se MACUJEMO CINJENICAMA I BROJKAMA SA SVIM EKONOMSKIM PARAMETRIMA,
    a ne FANTAZIJOM I TEORIJOM I FIKCIJOM.

    Ako se PREDAS bez borbe, ogranici broj komentara po temu , na max jedan komentar.

    • haha ,
      POSTOVANI BRSKUCANINU ,zaista znam mnogo cestitih i ljuckijeh ljudi sa te strane ,zaista.

      ZIVAC ,je umoran od dvoboja, ne mogu mu nista sve ih pobi ne pretec ziv nijedan tako da cu ti postedjet zivot ovoga puta ,no me nemo mnogi izazivat e ces i ti zavrsiti ka ovi predhodnici a medju njima opasni i legendarni piantao kojega pozdravljam ovom prilikom i respektujem kao dostojnog i postovanog protivnika ,a ti ces zavrsiti ka svedski socijalizam vidis li jadan nebio sto rece: Ministar finasija Andreas Borg ,

      koji je ocenio, da je fiskalna politika Švedske bila veoma loša dodavši da ga je najava vlade Velike Britanije o smanjenju poreza preduzećima podstakla na ovakvu odluku.
      A Svedska ti je isto sto i Danska tako ne ulazi u DVOBOJ da prodjes ka PUSKIN pa da te posle nas postovani FANTOM ,uz gusle pjeva, da si pa za odbranu socijalizma.

      pozdrav druze samo mirno bez pusakah !

    • Milovane, bolje ga je odmah pozvati na rakiju jer od mačevanja neće biti ništa – iako mu je zvečarka na zastavi, Žile je idealista kakvog nema.
      Mada, ponekad mislim da bi mu bolje pristajao piton, boa, ili neki sličan udav :)

      • Milovan Vukov Jankovic kaže:

        Najuspjesniji EKONOMISTA je bio HITLER,
        od ogromnog deficita i inflacije valute i vilike nezaposljenosti,
        za cetiri godine je stvorio suficit u budzetu, i sveo inflaciju na nulu i izkorijenio NEZAPOSLJENOST, i Njemacku povezao AUTOPUTEVIMA.

      • Hitler je bio , NACIONAL – SOCIJALISTA,
        Hitler je imao PLANSKU SOCIJALISTICKU ekonomiju , kod hitlera nije bilo SLOBODE U NICEMU , PINOCHE je imao EKONOMSKU SLOBODU valjda i taj dolje u SINGAPUR.
        Milovane na dvoboj kada se izlazi izlazi se VITESKI broje se koraci do 10 okenes se i pucas nemo se obrcat na 9. korak.

      • Milovan Vukov Jankovic kaže:

        Hiljadu milijardi su ZAPADNI Njemci ulozili u ISTOCNU BRACU,
        da ih lijece od KOMUNIZMA, SOCIJALIZMA, NERADA I JAVASLUKA, jos nijesu USPJELI,
        ukupni BNP poskomunista u EU, ne prelazi 5% vrijednosti .

        SIDA I KOMUNIZAM , zive i umiru sa PACIJENTOM.

  5. Milovan Vukov Jankovic kaže:

    Brskut sam ja.

    Neki Djavo se ukotio u ove komentare.

  6. Milovan Vukov Jankovic kaže:

    Svedska je po SOCIJANOJ ZASTITI iznad ili uz rame sa Danskom,
    niko od ovih Danskih MILIONERA NE KUKUMACE,
    sto placaju VISOKE POREZE NA PLATE I LICNU POTROSNJU,
    ali imaju NULTU STOPU POREZA,
    ako REINVESTIRAJU PROFIT,
    firme VREDE MILIJARDE, a dionicari i vlasnici se ustrucavaju da IZVLACE NOVAC ZA LICNE POTREBE,
    jer se to KAZNJAVA sa 60%, ili kao Holand sa 75% , svaka mu cast, i svaka mu dala, da bude sexualno izbalansiran , kao i socijalno.

    Mogao si uzet SINGAPUR, tamo vlada DIKTATOR 40 godina, ali je uspjesan na EKONOMSKOM PLANU.

    • ……………..Mogao si uzet SINGAPUR, tamo vlada DIKTATOR 40 godina, ali je uspjesan na EKONOMSKOM PLANU………………

      Kapitalizam neoliberalnog koncepta u nekim zemljama kao sto je bio i u Chileu za vrijeme diktatora Pinochea nijesu pratile ostale SLOBODE pored ekonomskih za koje se mi LIBERTIJCI zalazemo da idu uzajamno ,MOJA PARTIJA kojoj ja budem pripadao u tom kontekstu ce morati zagovarati te vrijednosti i pored tih kako ti rece Milovane i primijeti….

      …..”tamo vlada DIKTATOR 40 godina, ali je uspjesan na EKONOMSKOM PLANU.”………..

  7. “Beleška o izborima u Francuskoj

    Ne razumem se mnogo u francusku politiku… ”
    da je tu stao, od ovog clanka bi se nesto moglo i procitat.

    dakle, treba podrzati ljevicarskog nakdidate kojem se I ne zna za sta se zalaze, samo zato sto nije sarkozi, ili samo zato sto je ljevicar? podsjeca na izbor obame, kad se biralo nepoznato, neiskusno, nesposobno, a izabralo se samo da ne bude ponovo republikanac.

    “Obamina nepostojeća tema
    Edvard Lus je kazao ono što mnogi od nas misle: postoji opasan nedostatak fokusiranosti u Obaminoj kampanju, koja previše podseća na neke prethodne epizode. Pre svega, Obama nema jasnu priču o ekonomiji.
    Kakva bi ta priča trebalo da bude? Obamini simpatizeri, u stvari, imaju jasnu priču, koja glasi: suočio se istovremeno sa vrlo slabom ekonomijom i sa potpunom političkom opstrukcijom – koja je, uzgred, imala efekta čak i dok su demokrate kontrolisale oba doma kongresa, zbog filibastera. Zato je uradio koliko je mogao, preko stimulansa i drugih mera, i spasao ekonomiju sigurne propasti. To što nije uradio više, pa dobro, možda je mogao da izvuče malo veći stimulans, možda je mogao da uradi više oko pomoći kreditnim dužnicima, ali generalno gledano, odradio je prilično dobar posao, imajući u vidu političku klimu. …”

    kakav je ovo smrad, pa nije obama pao sa mjeseca u izbornu trku, nego ste ga gurali kao bozanstvo jer je samo on I njegov tim nade I obecanja mogao da popravi nepopravljivo I da pokrene zemlju iz recesije. kako? pa stampanjem novca bez pokrica I zaduzivanjima, sa 12 triliona duga, amerika je u zadnje tri godine naprcala jos vise od tri triliona I sada duguje preko 15 triliona dolara. 15 triliona, ej, a krugmanu je to malo, moglo je jos? metastazirani kenzijanizam koji oce I sebe I druge da unisti svojom nezasitom zeljom da trosi novac kojeg nema. fakat da je bilo mnogo bolje tih tri trilona podijeliti narodu da optplati kredite, da pocne nove poslove I da se zaposle nezaposljeni (preko 16% stvarna, ne statisticki nasminkana neszaposljenost u usa), umjesto sto je najveci dio toga isao da se placa preglomazna, prespora I prejedena administracija I birokratija na svim nivoima (one nesposobne fukare koje vise po drzavnim zgradama, u toplim zimi I hladnim ljeti knacelarijama, sa najsavremenijom opremom I komunikacijskim uredjajima da bi na njima pritisli jedno jebeno dugme da se zida jedan jebeni document na koji se mora cekati satima ili danima). dakle, placena glasacka masinerija ljevicaske administracije, ogromne mahinacije I pljacka u solarnoj industriji, paraotimanje dionica I pljacka u auto industriji (mafijaski sindikati koji od radnickih clanarina vode politiku, pa poslije izbora dobijaju nazad garantovane poslastice I povlastice preko budzeta) I to je to. tri triliona dolara, ili trillion godisnje, preko cijelog budzeta koji je nekih cetiri triliona godisnje. ko je ovdje nobelovac, a ko glasacke budale, prosudite sami.

    “Kriza cionizma
    Mislio sam nešto da kažem – a još uvek nemam vremena da to uradim kako treba – o hrabroj knjizi Pitera Bejnarta Kriza cionizma.
    Istina je da poput mnogih liberalnih američkih Jevreja – a većina američkih Jevreja su još uvek liberali – i ja u suštini izbegavam da razmišljam o tome kuda se Izrael zaputio. Iz ove perspektive deluje očigledno da se uskogruda politika aktuelne vlade pretvara u postepeno, dugoročno nacionalno samoubistvo – i to je loše za sve Jevreje, kao i za čitav svet. Ali ja vodim i druge bitke, a kazati nešto o tome znači izložiti se napadu organizovanih grupa, koje pokušavaju da izjednače svaku kritiku izraelske politike sa antisemitizmom.”

    kad ekonomista, nobelovac, svaku opravdanu I dokumentovanu kritiku trenutne ekonomske pljacke ove administracije okarakterisu kao rasizam, on nemaju pravo da kritikuju cionizam I slicne izme, sve mu jebem lazljivo I nezajazljivo, lopuze I prevaranti prve klase, sa sve diplomamam I nagradama.

  8. Bravisimo!

    Slazem se , a pogotovo sa ovim :

    …………… I sada duguje preko 15 triliona dolara. 15 triliona, ej, a krugmanu je to malo, moglo je jos? metastazirani kenzijanizam koji oce I sebe I druge da unisti svojom nezasitom zeljom da trosi novac kojeg nema……………..

    …………sve mu jebem lazljivo I nezajazljivo, lopuze I prevaranti prve klase, sa sve diplomamam I nagradama………….

  9. laufer,

    mozete li se osvrnuti kratko na moj prvi komentar u kom odgovaram Zivcu? Jer mi se cini da ste na slicnim pozicijama. Slazemo se da postoji ogroman problem i da su nas (to je ono jebavanje svih nas sa druge teme, govorio sam i onda globalno) u crno zavili finansijski, ratno-industrijski i naftni lobiji, ali mi nije jasno zasto to znaci da treba podrzati otvoreno trziste i smanjenje regulative, jer je Wall street upravo zahvaljujuci tome dosao u ovu situaciju. Na toj drugoj temi ste pominjali i elite, ali je mnogo vise bogatih i elite u Republikancima, i meni se to nista ne slaze. A Krugman brani neodbranjivo, Obamin ekonomski tim koji od prvog dana sacinjavaju isti oni koji su uzrokovali krizu, tako da smo tu na istoj liniji.

    • mladji si, vladimire, pa je trebalo ti meni prvi da odgovoris na nejsanoce koje me muce na jednom drugom postu o elitizmu i populizmu.
      -ja se sa zivcem slazem samo u tome da crnogorsku politckoekonomsku elitu, to jest ove pereverzno nezajazljive tupane koji partijama, velikim rijecima, posterima i lazima kradu i pljackaju narod i drzavu treba suditi, pa onda, poslije postenog sidjenja objesiti javno, na celu sa veselinom vukoticem, a na zacelju sa parlamentom kompletnim.
      slobodno trziste je utopija, ne postoji, niti mu se nadam.
      -volstrit je imao dovoljno regulacija, nego su ih zaobilazili, pljackali i na kraju poslilje pljacke dobili nagradni bonus. sta bi sa svim obecanjima obame i njegove ekipe da ce da hapse i kaznjavaju? cus, cikaski politmafijasi da krenu na sebi slicne, pa dje je to i kad je tako nesto bilo? regulacije u trzistu su neophodne, ali se nekako one uvijek zavrse tako sto se gusi privatno preduzetnistvo, a gomila brikoratija koja treba da ga kontrolise, te se tako doslo do situacije da je prihod onih koji rade i stvaraju manji od rashoda za one koje nece da rade, nece da stvaraju, a bune se da im je svega malo i traze jos.
      -mnogo vise ekonomske i politicke elite, korporativne, dakle ove kancerogenokapitalisticke je uz ljevicarske politicare i ideologiju, jer oni zele kontrolu trzista, bas kao sto ljevicari zele kontrolu svijesti i zivota. percepcija je da su republikanci bogatiji od demokrata, ali kad se izracuna, vidi se da su ljevicari u americi mnogo bogatiji i mnogo vise novca pumpaju u politiku zarad svojih interesa nego ostali. vrhuska republililikanca u cijelom zapadnom svijetu uglavnom pokusavaju da dostignu ljevicare u elitizmu tako sto su korpumirali ideje republikanizma i sveli svoju borbu za svoju vlast na klackalicu koja daje vecu kontrolu cas jednima, cas drugima, a sve na racun pojedinacnih ljudskih sloboda, mogucnosti i izbora. republikanci koji su za masovni drazvni aparat su podjednako stetni kao i ljevicari koji se zalazu za isto, iako su im ‘namjere’ i ‘ciljevi’ razliciti. vise je birokratski aparat porastao za vrijeme busa mladjega, nego ijednog predsjednika do tada, sad ljevicari samo gledaju kako da sto vise pozicija pokriju partijskim kadrovima, zavisnim od izbora svoje partije, da preusmjere budzet u placanje te mase i da sprovedu crnogorizaciju sjeverne amerike.
      -bankari su ne vrhu piramide zla, uz nezajazljive politicare i pokvarene medije i intelektualce. amerika ne kontrolise svoje bankarstvo od kad je andrju dzekson bio predsjednik, pa izracunaj. regan i tacerka su vodili svoje bitke u svoje vriejeme i pokasaji da se isti metodi i sta politika na isti nacin sprovodi i dan danas su nepovratno osudjeni na poraz. ja reganu skidam kapu za njegovo vrijeme, iako se slazem sa vecinom njegovih smjernica, reganizam nije primjenljiv na danasnji zapadni svijet.
      -ima li ista jos da te interesuje?

      ideja decentralizovane, lokalizovano-interesno organizovane i sto slobodno trzisnije crne gore, postenije, cistije i zdravije, iskrenije i svjesnije, moralnije i skromnije jos nije ni u naznakama pocela da se budi u crnoj gori, steta. svi pokusavaju da budu ili milo poslije mila, ili bolji uz mila, ali se niko ne odrice borbe za kompetnu kontrolu svega i sja u crno gori, jer samo tako se stice licno bogatstvo i ‘popravljaju’ stvari na bolje, za svoje, a ostali nek sisaju veslo. svi zele kontrolu nad sistemom, niko stvarni i pozitivnu promjenu sistema. nedje ce morat da pukne, ma kad pukne, atili da hunu i njegovoj hordi nema ko da parira, osim velikog vizarda i njegove horde, a ko god da pobijedi, azerbedzan ce bit evropa.

      • laufer: “bas kao sto ljevicari zele kontrolu svijesti i zivota”

        čuo sam da se upotrebom naročite HTZ opreme postižu odlični rezultati u sprečavanju “kontrole svijesti i života” od strane zlih ljevičara…pfft.

      • mislio sam na ostvarene ljevicare, one sto vladaju i sprovode u djelo pricu ljevicara vonabija i ljevicara u pokusaju. za takve je lijek kurton, no se muka sjetit u nevaktu.

      • prizemno.
        hvala za pokušaj, u svakom slučaju, i toliko o tome.

      • laufer,

        hvala. Stav koji ste iznijeli mi je donekle poznat, ali kako ne znam mnogo o ekonomiji, nisam u mogucnosti da o njemu sudim iz te perspektive.
        Ovo sto kazete da se regulativa nekako uvijek svede na prepreke preduzetnistvu, hm, nisam do kraja siguran, ali sa druge strane vidimo u ovom vremenu koliko je odsustvo regulative dovelo do monopola korporacija, uslovljavanja drzava (jedne Amerike) od strane banaka, ogromnih para multinacionalnih kompanija koje mogu da uniste i okolinu i narode i nikome da ne odgovaraju, jer pare vrte dje burgija nece, i na svakog kongresmena dodju po 3 lobista, svejedno da li se radi o farmaceutskoj, prehrambenoj, naftnoj ili nekoj cetvrtoj industriji.
        No necu se mnogo upustati u pricu jer moram konsolidovati neke skorije utiske, jer me posljednjih dana iznenadjuju pojedine interpretacije ovih i slicnih desavanja (i onaj tekst na kom tek treba da vam odgovorim, ali to jos nisam jer zahtijeva malko vecu rabotu, nalazak onog vaseg prvog komentara itd.), cinjenica da sam se u mnogim stvarima slozio sa Ron Paulom koga sam prvi put slusao prije neki dan (mada je on ultra-konzervativan, a ja bih sebe nazvao progresivnim, a pritom je imao i rasistickih ispada)… Siguran sam da iza svih teorija o izlasku iz krize stoje velike pare, pa da li su ljevicarske ili desnicarske, svejedno je (zapamtio sam kako mi je Stefan Popovic na jednoj od tema ovdje rekao kako gotivi Stiglitza, ali se boji da oni koji vec drze stvari u rukama ne dobiju slobodu da svoja pravila i zakonski regulisu). Sustina prevare je dovedena do neprepoznavanja. i naravno da je narod izmedju, a dodatni problem je to sto u ovako brzom vremenu pojedinac nema vremena sam da istrazuje, vec mora izabrati izvore kojima vjeruje i iz njih se informisati, a to moze da zavede.

        Oko Crne Gore se slazemo (ne bih bas lincovao, ali dobro), zato i mislim da ste na onoj drugoj temi pogresno razumjeli moje komentare, jer se meni upravo cini da previse crno vidim sistem i situaciju kod nas, i nisam prema njima ni na koji nacin popustljiv zato sto su nasi, vec naprotiv.

      • “..cinjenica da sam se u mnogim stvarima slozio sa Ron Paulom koga sam prvi put slusao prije neki dan (mada je on ultra-konzervativan, a ja bih sebe nazvao progresivnim, a pritom je imao i rasistickih ispada)… ”
        vladimire,
        ne snam na osnovu cega je ron pol rasista i ultra-konzervativan, ja ga privatno ne poznajem, ali znam da je liberterijanac medju republikancima, da se zalaze za principe slobodnog pojedinca i ogranicene vlasti i aparata. mozda je nepopularan medju ‘progresivcima’ kao ti jer ne daje novac sakom i kapom za glasove vase, ili zato sto je za legalizaziju narkotika, ili je rasista zato sto je javno trazio da se ispita disproporcija u presudama crncima i bijelima za ista krivicna djela? ako se on zalaze da je tvoja privatnost tvoja licna stvar, zasto je on ultra-konzervativac?

      • “Ovo sto kazete da se regulativa nekako uvijek svede na prepreke preduzetnistvu, hm, nisam do kraja siguran, ali sa druge strane vidimo u ovom vremenu koliko je odsustvo regulative dovelo do monopola korporacija, uslovljavanja drzava (jedne Amerike) od strane banaka, ogromnih para multinacionalnih kompanija koje mogu da uniste i okolinu i narode i nikome da ne odgovaraju, jer pare vrte dje burgija nece, i na svakog kongresmena dodju po 3 lobista, svejedno da li se radi o farmaceutskoj, prehrambenoj, naftnoj ili nekoj cetvrtoj industriji.”

        vladimire,
        fasizam je kad drzava postane korporativna, pojede sve oko sebe i na kraju sebe samu. zapad masovne ide u tom pravcu. multinacionalni korporativni vladari i manipulatori svoju moc grade, zasnivaju i sire kroz masovni, slijepi konzumerizam. njima je glogov kolas fiskalni konzervatizam, osvijesceni pojedinac i nemogucnost vlasti da nametne svoju volju gradjanima, za razliku od podanika koje i ne pitaju, nego im se samo servira i broji. osvijescenost, skromnost, samoinicijativa i repduzetnistvo ne smiju da budu zrtva borbe protiv multinacionalnih korporacija i stete koju oni rade i vertikalni i horizontalno. ako je prije pet godina obicnom americkom gradjaninu, covjeku kao ti, koji je pod istim stetnim uticajem (mozda i jacim i intenzivnijim i sa vise posljedica po njegove slobode, nego u sto je to situacija sa pojedincem u antiamerickim i antizapadnim sistemima) korporativnog multinacionalnog i anacionalanog kapitala i mahinacija, ako je njemu ili njoj prije pet godina za otvaranje spostvene kompanije, sopstvenog biznisa za ostvarenje americkog sna bilo potrebno 200 dolara i list papira sa osnovnim podacima i pola sata cekanja da sve bude zavedeno i opecaceno, danas je taj proces, zbog vike o potrebi za vise regulacija doveden na pet formulara, 450 dolara i obecanje da ce proces trajati manje od deset radnih dana. tako se ubija mala privreda, tako se ubija samoinicijativa, tako se ubija svijest da mozes sam nesto da uradis od svog zivota, svojim radom, idejom i zalaganjem. proces i cijena pokrivaju troskove placenih glasaca, drzavnih sluzbenika i sluzbenica, koji sigurnsot svog zaposljenja, dobre i redovne plate, odlicnih benificija i preodlicnih penzijskih planova koje ce da finansira taj koji otvori svoj biznis kroz takse i poreze, oni to zadovoljstvo zivljenja i rada ‘ u sluzbi naroda’ placaju kada glasaju. nema velike razlike izmedju odlazaka sa privijencem kroz naselje i urgiranja da se glasa za deppes, bice i brasna i novih opanaka i pokoji regres i bitke da se obezsvijeste ljudi koji glasaju u zapadnoj civilizaciji, finalni i fiskalni racun je otprilike istiza one koji rade da bi zivjeli, umjesto da glasaju da nebi morali mnogo da rade. da ne pocinjemo o pogubnosti hireprodukcije ljudi sa fakultetskim diplomama, bez znanja, a sa ocekivanjem da cim se pokaze taj papir, neko tamo mora da im nadje posao i obezbijedi sve sto pozele.
        osvijescenost, skromnost, samoinicijativa i repduzetnistvo ne smiju da budu zrtva borbe protiv multinacionalnih korporacija i stete koju oni rade i vertikalni i horizontalno.
        posto organizovane akcije protiv multinacionalnog korporativnog talasa prakticno i nema, jer sve sovinisticke i ljevicarkse pokrete multinacionalci jeftino kupe najnovijom tehnologijom i pojedinacnim privilegijama, samokontrola u konzumiranju dobara i prirode i odabiranje lokalnih proizvoda, pomaganje lokalne ekonomije i proizvodnje su jedan od nacina da se bori sa azdajom, al je to teze od odbijanja hladnog piva na 40 stepeni, narocito ako je doba sezona i izgledi su da ce nekima bit dobra jesen i zima. crna je gora dovoljno malo trziste da moze da bude uspjesna u kontrolisanom preokretu iz monopolisticko-kriminalno-uvozne prcije u organsko-zelenu ekolosku i egzoticnu (pravo) oazu za evropu, sebe radi.

      • Sjajan komentar ,

        NOGDAUN za ove skolarce bravo laufer ,brojim im do 10.

        123456…..

      • Izdvajam iz teksta:

        ………….proces i cijena pokrivaju troskove placenih glasaca, drzavnih sluzbenika i sluzbenica, koji sigurnsot svog zaposljenja, dobre i redovne plate, odlicnih benificija i preodlicnih penzijskih planova koje ce da finansira taj koji otvori svoj biznis kroz takse i poreze, oni to zadovoljstvo zivljenja i rada ‘ u sluzbi naroda’ placaju kada glasaju…………

      • Postovani laufer,

        Sve partije koje imamo registrovane u Crnoj Gori ama bas sve i socijalisticke i nacionalisticke i pzp, sve LISTOM zagovaraju (mozda ne zastavu ili himnu ili jezik ili kosarku ) ali svi su za ,SOCIJALISTICKU ekonomiju koju si ti na svoj nacin prezentovao u svom komentaru a takodje i ovi kekovicevi protestanti isto to zagovaraju samo jos radikalniji a takodje i ovdje na ovom portalu zagovaraju i podupiru dio te price a predvodnici su ,visoko obrazovani DRUGOVI,
        zato ja stalno potenciram dajte ljudi registrujte jednu partiju koja ce biti razlicita od ovih svih pa neka se zove bilo kako samo da je po ubedjenjima ekonomije kao nauke razlicita zato sam ja primijetio si i republikanac i vigovac i torijevac i tacherista i crni vrag samo da budem bar crna ovca u belo stado ocu sve da budem samo ne vesna zmijanac.

      • Pa majku mu j…..m ,evo od 45 smo malo komunisti malo socjalisti malo lopovi,

        budimo malo KAPITALISTI,

        KAPITALISTI su ljudi koji ulazu i stvaraju da bi dobili PROFIT.

        Ali objasni ti ovijama sta je PROFIT .

        njih to asocira ne nesto ruzno izrRabljivacko itd…i ta svijest kao TAKVA KOD NJIH SE NECE PROMIJENITI NIKADA ONA CE SAMO KAKO RECE MILOVAN UMRIJETI SA NJIMA SAMIMA.
        Kod njih ne postoji dobar i posten KAPITALISTA pa naravno tesko da moze ipostojati po njihovim KOMUNISTICKIM zakonima .Ljudi NAZALOST pogotovo nasi iz CRNE GORE ,koji su prirodno bistri puni ideja inovacija ceznjom za slobodom nazalost ti ljudi su OKOVANI lancima DOGMAMA SOCIJALIZMA” pravdom” jednakoscu kekovicevim “politickim ispravnim postenjem” itd…. ONI SU NA VLAST oni nam kroje kapu-zivot ,ja se borim da bar nekima SVIJEST promijenim i usmjerim da .

        MISLE O TOME !

      • laufer,

        ‘ajmo redom.

        Ron Paul. Govorio sam o konzervatizmu u socijalnim pitanjima, na polju ekonomije se ne slazem iako ne poznajem do kraja tu materiju, a na polju spoljne politike sam se slozio s mnogim stvarima. Ipak, cini se kao covjek koji razmislja i sa kojim bi se moglo razgovarat. Ali o socijalnim pitanjima:

        “Paul endorses constitutional rights, such as the right to keep and bear arms, and habeas corpus for political detainees. […] Paul also believes that the notion of the separation of church and state is currently misused by the court system: “In case after case, the Supreme Court has used the infamous ‘separation of church and state’ metaphor to uphold court decisions that allow the federal government to intrude upon and deprive citizens of their religious liberty.”
        […]
        He opposes federal regulation of the death penalty (although he opposes capital punishment), of education, and of marriage, and endorsed revising the military's “don't ask, don't tell” policy to concern mainly disruptive sexual behavior (whether heterosexual or homosexual).

        Paul says his years as an obstetrician led him to believe life begins at conception.
        He terms himself “strongly pro-life”, “an unshakable foe of abortion”, and believes regulation or ban on medical decisions about maternal or fetal health is “best handled at the state level”. His abortion-related legislation, like the Sanctity of Life Act, is intended to negate Roe v. Wade and to get “the federal government completely out of the business of regulating state matters.”

        Paul has stated that “The government shouldn't be in the medical business.” He pushes to eliminate federal involvement with and management of health care, which he argues would allow prices to decrease due to the fundamental dynamics of a free market.

        As a free-market environmentalist, he asserts private property rights in relation to environmental protection and pollution prevention. He called global warming a hoax in a 2009 Fox Business interview, saying, “You know, the greatest hoax I think that has been around in many, many years if not hundreds of years has been this hoax on the environment and global warming.” He acknowledges there is clear evidence of rising temperatures in some parts of the globe, but says that temperatures are cooling in other parts.”

        O rasizmu (iz nekih pamfleta koje je pisao sedamdesetih):

        “The newsletters included statements such as:

        “… I think we can safely assume that 95 percent of the black males in [Washington, DC] are semi-criminal or entirely criminal.”
        “Boy, it sure burns me to have a national holiday for that pro-communist philanderer, Martin Luther King. I voted against this outrage time and time again as a Congressmen. What an infamy that Ronald Reagan approved it! We can thank him for our annual Hate Whitey Day!”
        “An ex-cop I know advises that if you have to use a gun on a youth [to defend yourself against armed robbery], you should leave the scene immediately, disposing of the wiped off gun as soon as possible…. I frankly don't know what to make of such advice, but even in my little town of Lake Jackson, Texas, I've urged everyone in my family to know how to use a gun in self defense. For the animals are coming.”
        “I miss the closet. Homosexuals, not to speak of the rest of society, were far better off when social pressure forced them to hide their activities. They could also not be as promiscuous. Is it any coincidence that the AIDS epidemic developed after they came ‘out of the closet,’ and started hyper-promiscuous sodomy? I don't believe so, medically or morally.”
        “[Magic] Johnson may be a sports star, but he is dying [of AIDS] because he violated moral laws.”
        “[T]he criminal ‘Justice’ Department wants to force dentists to treat these Darth Vader types [people with AIDS] under the vicious Americans With Disabilities Act;” and “[W]e all have the right to discriminate, which is what freedom of association is all about, especially against killers [AIDS patients].”

        Itd.
        Za mene je ovo teski konzervatizam, mada, kao sto sam gore naveo, iz nekih stvari se cini da covjek umije da razmislja svojom glavom.

      • laufer,

        sto se tice regulative, vi govorite o birokratiji (a ja sam, kao i Milovan, veliki protivnik birokratije i partitokratije), a ja o regulaciji finansijskih transakcija bankama, poreza velikim kompanijama, i slicnom. Uzgred, 450 dolara koje pominjete su dijelom posljedica inflacije, a siguran sam da nekoga ko zaista zeli da osnuje kompaniju nece u tome sprijeciti duplo veca cijena u odnosu na 5 godina unazad. I ovo sto pominjete sigurno ne sprjecava nove kompanije da se osnuju, jer u Americi nicu kao pecurke poslije kise, i to je jedan veliki balon koji ce uskoro eksplodirati, jer vise nije bitno ni da imate ideju, a kamoli razradjen model ili plan, vec investitori/muljatori ulazu na sve strane. No mozda govorimo o drugacijoj vrsti preduzeca.

      • inflacije jese bilo, ali ne toliko, osim ako ne govoris o inflaciji u servisu i namjeri da se stvori pozitivno okruzenje za privrednike. da, ja govotim o birokratiji, partitokratiji, glomaznom, skupom i nepotrebnom aparatu, koji je prvo lice drzave sa kojim se srecemo, pored policije, a koji od ‘sluzimo narodu’ lako i brzo mutiraju u kancerogene ‘narod nas placa da bi ga jahali’ drzavne sluzbe i grobare prava, mogucnosti i sloboda. pored svih tehnoloskih napredaka, kolicina birokratije bi trebalo da se smanjuje, a ne konstantno umnozava neuracunljivom progresijom, a sve pod firmom ‘nedostatka regulacija i ljudi da sprovode iste’. mozda je nekom drava himna, zastava, grb i trnci u udovima kad se pomkenu ovi objekti i pjevaju himne, meni je drzava nesto sasvim drugo, iako volim i postujem i himne i zastave i grbove.
        regulacija finansijskog trzista je postojala, ali je politickim manipulacijama, ucjenama, trgovinama i socijalno-ekonomskom politikom ljevicara jos od kartera, komjuniti riinvestment ekt i mutacije istog koje su osnova kolapsa 2007, sa kulminacijom tokom klintona dovela do bezgresne finansijske vakcinacije 2007.
        ja govorim o obicnim ljudima koji imaju pravo da zele bolje i da rade da im bude bolje, ne o korporacijama koje otvaraju stotine ‘podfirmi’ da bi koristili poreske olaksice za male firme i da bi minimizirali rizik od tuzbi kao korporacija, to je jos jedan od primjera kako se korporatizmom ubija lokalni kapitalizam.ako se prava i slobode mjere necijom finansijskom mogucnoscu da plati advokate da mu se izbore za ta prava i slobode, onda je sve u materinoj, a korporacije to i zele.
        o polu, prvih 5 citiranih paragrafa su putanja mijesanja drzave u socijalna pitanja. ja se salzem sa polom, sto manje drzave, administracije, birokratije i ostalih lica i nalicja drzave koja su umijesana u ‘regulaciju’ socijalni, privatnih pitanja i sloboda. ja nijesam protivnik abortusa u prvom tromjesecju, ali jesam protivnik ispiranja mozga da zivot pocinje tek kad se dijete rodi i zavede u knjige, kao sto sam i protivnik toga da se popovi mijesaju u roditeljstvo, od trnutka zaceza, popcetka zivota.
        politizacija i manipulacije seksualizacijom i rasnim pitanjima su pipljiva tema. ja sam slusao demantije i objasnjenja ovih izjava iz proslosti, pol nije rasista, sta vise, bori se protiv rasizma na svoj nacin, a ako se kritika necije politike odmah okarakterise kao rasizam, to je mo americkih ljevicara odavno.
        kako ti definises progresivca, da li je to epitet, ili nesto saasvim drugo, jer meni je progresivac isto kao i zuco, gara, dobricina, ili zloca. ili je to tehnicki, tehnoloski termin? ;)
        konacno smo shvatili razloge nerazumijevanja, ja i ti postojimo u dvije razlicite politicke dimenzije. sad ce bit lakse i tebi i meni.

      • Jos jedan SJAJAN komentar od postovanog Laufera, E,da nas je vise takvih !
        Ali je Laufer STRASNA manjina sa njegovim rezonovanjem stvari i poimanjem dogadjaja
        zaista citam njegove komentare sa velikom paznjom.

        Pozdrav,

        ZA SLOBODU !

      • od govana se pita ne pravi, tako da ti i slicni koji vjerujete u kvazineoliberalnu pricu lopuza vesa i depesa nemate samnom dodirnih tacaka, osim poneku utopijsko-teorijsku.

      • ……….od govana se pita ne pravi,……..
        Da i tu se slazem sa tobom

        kazes:
        ……..tako da ti i slicni koji vjerujete u kvazineoliberalnu pricu lopuza vesa i depesa nemate samnom dodirnih tacaka, osim poneku utopijsko-teorijsku……..

        Sto se tice dodirnih tacaka ja nemam ni stobom ni snikim samo zelim istaci nesto ma ko bio sto kaze a meni se svidi ili ja mislim tako,a to sto ti mislis da je vesova prica kvazineoliberalna nije tacno prica je istinita a kako se ona sprovodi i da li se moze sprovesti zbog drugih faktora ti ocito tu stranu ne primecujes, a tu je poenta cijele moje price ,a ako zelis nesto primijeniti moras otkloniti faktore i detektovati sto ti smetaju ,tako da rezultati ne zavise u ovom slucaju od ideologa sto ispadaju kvazi vec od radnika po terenu a veso nije terenski covjek .Branim vesa samo po pitanju pravca koji zastupa a to sto spominjete lopovluk to je prica za neku drugu nauku da se time bavi,

      • ista prica kao ljevicari koji 23 godine tuguju sto su losi kadrovi unistili ‘neminovnu’ pobjedu socijalizma, te se upinju svim silama da oni postanu ta bolja, zdravija, cistija socijalisticka elita, bez obzira na trule temelje ljihove ideologije i vladavina, da oni budu bolji milo i ranko, narocito ranko, jer su oni vecinom ‘socijaldemokrate, ali oni pravi i iskreni’, tako i ti zalis sto veso i depees nijesu malo manji lopovi, njihova prica bi bila mnogo bolja i onda bi neoliberalizam u crnoj gori svjetao bez ljudskih i gradjanskih prava, bez pravne drzave, bez uredjenog trzista, mogucnosti proizvodnje, uvoza i izvoza, bez jasne apoliticne socijalne politike i zdravstvene zastite, bez svega onoga sto jedno drustvo treba da okupi i cini srecnim, samo da grobarsko-izdajnicko-uvozni lobi koji je sebe iz skoja progasio neoliberalima (jer im je s'ata omrzaoa rijec liberal, a imali su merak da oni budu pravi crnogorski liberali, no ih s'ata ispsuje na pas'a usta i znaju da bi im glave osogao da su se tako i prozvali) uspije, time bi uspio i neoliberalizam u crnoj gori? e moj profiteru, nijesi ti nista drugaciji od neostvarenih socijalista koji caruju ovim forumom, samo nosis drugaciju majcu.

      • laufere, vidim da koristiš izraze kao “neostvareni socijalisti”, “wanabe ljevičari” i “ljevičari u pokušaju”, pa mi pade na pamet da te pitam – koji su to parametri po kojima si ti “ostvaren” desničar?

        osim članstva u republikanskoj partiji (koje si više puta istakao), ima li još nešto što te čini paragonom neokonzervativnog djelovanja?

      • laufer ti se nepopravljiv u nekim stvarima i kada ti covjek podastre neke dokaze da mozda bar trebas da se zapitas da li je bas tako .

        1.Dali je Fridman u svoje pero krotikovao americko dsrustvo da ne treba tako i zborio da treba ovako sa mjesta direktora chikaskog univerziteta je li to isto radio Hajek da li su njih dvojica ikada cinjeli dio vlasti, ne nijesu.
        Isto vazi i za Profesora Dr.Vukotica, i neznam sta ce vam ta prica koja ne drzi vodu ,
        Ako ste citali Vesove referate mogli ste samo cuti kritiku uredjenja ekonomije ,moc pojedinaca kritiku na racun vlasti da se ne sprovode reforme kako treba preveliko zaposljavanje na bodzet i sve ostalo sto zagovara neoliberalizam i livbertarijanstvo. javno i transparentno to cini profesor i u svojim kolumnama clipovima filmovima radovima . tako napadajuci Vesa potkopavate svoja uvjerenja upravu vi a ne ja.
        Isto radite sto danas neznaveno cini kekovic ,vucinic i ostali socijalisti ,kasalica itd…itd….

      • JANUARA, 2008 .godine pise Dr b VESO VUKOTIC!

        ………….Da li je država ključni izvor nemorala u društvu ako je postavljena na principu vlasti i borbe za vlast, a ne na principu servisa građanima? Zašto se danas politička elita uCrnoj Gori ne bori za državu kao servis građana, a ne za državu kao sredstvo vlasti imoći? Zašto se bori protiv male, mikro-države u Crnoj Gori, protiv ideje države
        uslužne građanima, već za veliku državu i veliku birokratiju? Da li nam treba velika
        država radi veće vlasti političara ili mala država da pruža servis građanima? Da li
        borba za veliku državu i moralno i nekorumpirano društvo, posebno u tranziciji, idu
        zajedno? Da li je moguće u uslovima tranzicije imati veliku državnu birokratiju koja
        funkcioniše na sistemu davanja dozvola građanima da rade i žive, graditi moralno,
        odnosno nekorumpirano društvo? Kako razdvajati etičko društvo u emocionalnoj
        klimi u kojoj je država bog i od boga? A zar to nije Crna Gora?
        Kako da se razvija moral u društvu gdje preko 1/2 radno sposobnih ljudi živi od
        preraspodjele (tuđeg novca)? Zašto je arapski mislilac Ibn Kaldun rekao da čovjekov
        način razmišljanja i ponašanja zavisi od načina na koji dobija novac potreban za
        život?……………………..
        ALI NEMA KO DA CITA I RAZUMIJE POSTOVANOG PROFESORA<

        IMA JOS , SAMO SJAJNE PORUKE kritike direktno vlasi,

        ……….Da li nam treba velika
        država radi veće vlasti političara ili mala država da pruža servis građanima? Da li
        borba za veliku državu i moralno i nekorumpirano društvo, posebno u tranziciji,…

        ovo kaze i pise dr. VESO N VUKOTIC

      • profit,
        rijeci su jeftine, djela ljude krase. svaku ideologiju i socijal-ekonomsku politiku koje su se dohvatili, (da bi prikrili sopstvene nesojluke i kriminal,) neljudi su u crnoj gori doveli do rugla. ja sam alergican na lopovluk i kurvarluk, pa bi radije sa postenim ljevicarima bio ugrozena manjina bez najnovijeg druida i kompijutera i prava ns skolovanje na kubi i u venecueli, no lopuze i moralne prostitutke hvalio u kvazineoliberalnom ekonomskom raju. djela ljude krase, razmisli malo o tome prije nego se jos jednom zalozis za vesa vukotica i depees.

    • niti sam neoliberal, niti sam neokozervativac, (mnogo su mi blizi paleokonzervativci,) ja sam neostvareni liberterijanac republikanskog centra. ne mislim o sebi kao sto ti karikiras, niti o tebi kao sto mozda zvuci kad pogodim u metu, kad se posijecemo na papir i ja i ti potece crvena krv.

      • Ok, hvala. Poštujem takav stav, sve dok je krv samo na papiru :))

      • Postovani laufer ,ako hoces i te kako bi imao sto nauciti od VESA VUKOTICA tako bi mogao izaci iz ljusture i OSTVARITI SE mozda ti je vrijeme,
        zivimo po zakonima fizike Njutna i tebe da upozurim, kako ti rece
        ……..niti sam neoliberal, niti sam neokozervativac, (mnogo su mi blizi paleokonzervativci,) ja sam neostvareni liberterijanac republikanskog centra. ………

      • Zašto tako sporo?
        Da li Elektroprivredu Crne Gore (EPCG) treba privatizovati ili ne? Da li ima aktuelnijeg pitanja od
        toga danas u Crnoj Gori? Da li treba graditi nove energetske objekte? Ako ih treba graditi, gdje i
        kako finansirati njihovu gradnju? Da li je bilo aktuelnijeg pitana u posljednoj četvrtini prošlog
        vijeka u ekonomiji Crne Gore? Zašto ne privatizovati već dijelom privatizovanu
        Elektroprivredu
        (33% je već privatizovano)?
        Zašto ne privatizovati Elektroprivredu ako se već dozvoljava dokapitalizacija i prodaja
        manjinskog paketa akcija? Zašto je važno imati 55% državnih akcija u EPCG? Da li to znači da bi
        45% akcija u privatnom vlasništvu bilo dekor državnom vlasništvu? Da li bi se mogle donositi
        odluke, o npr. uvećanju kapitala prodajom imovine, statusnim pitanjima, preuzimanju i sl.bez
        dvotrećinske većine (66,66%)? Da li bi sa 45% privatnog vlasništva bezbjednost Crne Gore bila
        manje ugrožena nego sa 100% privatnog vlasništva, kako tvrde protivnici privatizacije?
        Da li se privatni akcionari u EPCG doživljavaju kao partneri ili kao nužno zlo? Da li, istina,
        nezvanične izjave nekih političara da će od x-suma novca koja će biti sa…………..

        Dr. Veso Vukotic

        ps.

        i vi ste protiv ideja vesa vukotica??????????????????????

      • GILJOTINA
        Ukidanje biznis barijera, odnosno demokratizacija biznisa traži i novu ulogu države
        i organizacije državne uprave. Zašto su koncept MIKRODRŽAVE složno odbacile

        sve političke partije i, zajedno sa njima, crnogorski „komentarijat“?
        Ovu riječ u posljednje vrijeme često čujemo u političkoj javnosti u Crnoj Gori. Odnosi se, kako
        sam je ja razumio, na akciju uklanjanja biznis barijera i povećanje ekonomskih sloboda.
        Najavljuju se spektakularne promjene. Uglavnom se govori o tome koliko će propisa biti
        giljotirano – 20%, 50%… Svako poboljšanje je dobrodošlo za razvoj biznisa. Ipak, da li zaista
        treba očekivati neki spektakularni rezultat, bez obzira na iskrenost namjere?
        Sama riječ „giljotina“ proizvodi mučnu asocijaciju: skidanje glave! Robespjer, Sen Žist, jeretici,
        izdajnici, nevjernici… Zašto je baš izabran ovaj termin – ne znam. Možda je preuzet iz Srbije,
        gdje se, koliko znam, ista akcija sprovodi pod istim imenom…………

        Dr Veso Vukotic

      • I najnovije , April, 2012.

        Veselin Vukotić

        Mikrodržava je koncept prelaska sa organizacije države zasnovane na brojnoj i
        paternalističkoj administraciji na državu zasnovanu na znanju i profesionalizmu;
        prelaska sa funkcionalne i partijske pameti na kreativni duh i produktivno razmišljanje.
        Ali…
        Kako riješiti sve vidljiviji problem: s jedne strane imamo sve više studenata, sve više diplomiranih –
        nezaposlenih, sa druge strane sve manje profesionalizma u Crnoj Gori… Nedostatak
        profesionalizma (stručnosti za obavljanje posla u svim oblastima) – pojava je za ozbiljno
        istraživanje. Gdje su korijeni tome? Kuda nas vodi takav nedostatak profesionalnog znanja i
        profesionalne (ne)odgovornosti? Da li sa ovim nivoom profesionalizma možemo biti konkurentni u
        EU, kao pojedinci, kompanije, država?… Kada nam predstavnici EU kažu da Crna Gora nema
        “administrativnih kapaciteta”, što su nam rekli?… Na šta su mislili i misle?
        “Eto Profesore tvoje mikrodržave! Pa vidite da Evropa traži još administracije…”, kaže mi jedan
        profesor iz administracije… Da li je riječ o broju ljudi?… Ne! Riječ je o znanju ljudi! Ovom izjavom
        EU kaže: “nemate dovoljno znanja i profesionalnizma…” – ne da nema dovoljno ljudi… Govori se o
        kvalitetu znanja, o aktuelnosti znanja… Da li imamo ambijent da ljudi, mladi, posebno koji znaju,
        koji su se pokazali i dokazali u međunarodnoj konkurenciji dođu do izražaja? Pojedinačni stručni
        usponi i mala ostrva znanja u Crnoj Gori nijesu dovoljna za dublji preobražaj crnogorskog društva!…………………….

        PROFESOR je ne dodar no GENIJALAN !!!

      • Pitaj profesora zašto priču o mikrodržavi, konkurenciji i izboru najstručnijih ne primijeni na svoje bližnje.
        Javi ako (ikad) dobiješ odgovor. Do tada ću njega smatrati licemjerom a tebe…eh, dalekim prijateljem :)

  10. Milovan Vukov Jankovic kaže:

    Temeljnom STUDIJOM,
    o razlikama izmedju LIJEVE I DESNE OPCIJE u Dansku,
    je ustanovljeno da su razlike izmedju 3-5%, kod plasmana i raspodjele SREDSTAVA IZ BUDZETA, vise od 95% su REZIJE,
    koje ni jedna vlast ne dira, niti smije stavit ruku u OSINJAK.

    Cetiri put vise zaposljenih u JAVNIM SLUZBAMA nego u Njemackoj, ili jedan milion od 2,6 miliona zaposljenih, ali ove DANSKE SLUZBE RADE, odrijese guzicu,
    sve nam serviraju u trosjed ili postansko sanduce, niko ne ljubi saltere i placa TAXE.

    Tesko je donosit RADIKALNE ODLUKE, zaokrenut TANKER A.P MØLERA, koji je 400 metara dugacak a 53 metra sirok, lakse je UPRAVLJAT SA GLI-SEROM CGom, i postic brzinu sa manje GORIVA.

  11. SIDA I KOMUNIZAM , zive i umiru sa PACIJENTOM.

    haha,

    BRAVISIMO !

  12. Prema kritičarima ‘neoliberalizma’, neoliberali mogu biti svi od evropskih birokrata do burazerskih kapitalista.

    Sam termin je mnogo korisniji u signalizaciji pozicije onog ko ga upotrebljava.

    Reč neoliberalizam nije oznaka za bilo kakvu ideologiju, već lozinka koja signalizira vašu pripadnost radikalnoj levici.

  13. Vladimir Nedović kaže:
    26. April 2012. – 12:10 u 12:10 pm
    E kako ih poveza, zivac, svaka ti cast. Dolje bankarski lobi, a gore Margaret Tacer, ma bra'o majstore. Nema veze sto su Regan i ona upravo dozvolili da finansijski sektor preuzme kontrolu nad svijetom, ukinuvsi potrebu za rezervama banaka.

    Zivijo zivjac
    ———————————————————-

    Postovani,Nedovicu, ti kao ucen covjek nebi treba da se istrcavas.
    Ova dva klipa te demantuju odnosno pokazuju koliko je neoliberalka Margaret bila u pravu i kako se ispravno borila za svoju zemlju,odbacujuci upravo MMF.

    • Žile, brate moj libertarijanski, što ne baciš neki klip sa Najdžel Feridžom nego bombarduješ sa ovim mumijama poput Tačerke i Regana?
      I da ne zaboravim: Vladimir Nedović je, ako se ne varam, anarhista (bar je bio u vrijeme polemika na Pcnen-u?), a za tranformaciju od libertarijanca u anarhistu treba ti milisekund. Danas, sjutra, ko zna što život nosi, možda se i mi transformišemo u anarhiste.

      • Ne ja nijesam Anarhista !

        Potrebna je Minimalna Vlada koja ce stititi tvoju imovinu i tvoju bezbjednost da te “socijalisti” ne rastrgnu.

      • Kad anarhisti preuzmu vlast, nema više ni desnice ni ljevice. Radi samo “srednja noga” :) (Nisam ni rekao da jesi anrhista, al danas-sjutra, ko zna…)

      • haha, ne brini Neon za zileta,

        A ti,

        NEMO IZDAT!

        i zalutas u kakve , “KUKURIKE”.

        Ka Nedevic te zavrsi kako ti rece od, libertarijanca u anarhistu .

      • jel vise il visocije stope, a kako visocije lauferu, gromte neubio?
        swamo nek smo mi zdravo!

      • principi, kako to zestoko zvuci, ja vam o zivotnim realnostima, a vi po meni vasim principima i ideologijom sarenih livada, medveda i leptira. ako se prekrsi jedan od principa kojima se vi vodite, kako gledate na ostale principe, dal i oni po automatizmu padaju?

      • laufer: “ja vam o zivotnim realnostima, a vi po meni vasim principima i ideologijom sarenih livada, medveda i leptira.”

        Čak iako se mogu složiti sa mnogo stvari koje si iznio, ono što mi smeta je prezriv i podcjenjivački stav osmaka koji je “izučio školu života” pa, mangupski paleći cigaretu priča oduševljenim klincima iz šestog razreda kakve su Brankicine sise :)

        Pretpostavljam da svoj posao radim jednako pošteno kao i ti, i plaćam porez na to što sam zaradio. Razlika je u tome što meni ne smeta da mi uzmu pare za dobro zdravstveno i socijalno osiguranje, za obrazovanje i kulturu (valjda ne moram da napominjem da ne mislim na trenutno stanje u CG?), jer mislim da se na taj način postiže društvena kohezija koja je bitna u vrijeme krize koja je vrijednost za sebe i ne može se opisati prostim zbirom uloženih para. To je sve što ja imam s “ljevicom” – ne birokratija i ne papirologija, ne državni mediji, ne šalteri i pečati i uplatnice, ne službena kola i ne gomila kokotića i kokošaka po raznim ministarstvima koji se sunčaju na trgu Vektre u radno vrijeme, primajući platu veću od mene koji ih izdržavam.

        Ako je tvoja politička pozicija drugačija, ok, meni ne smeta – sve dok ne podcjenjuješ i ne rugaš se, možemo da razgovaramo. Ali taj stav “došao sam da vam otvorim oči” je baš naporan.

      • a sta treba, da se slozim sa vama i da vas pustim da urnisete mila, partiju, opziciju, neveo i medije, tako naklani i poletni, cak i kad se ne slazemo, samo da vam nebi povrijedio osjecanja? ko je vidio brankine sise, ucestvuje u svakoj akciji protiv raka dojke, dok ne predosadi, kao ovo ja.

      • laufer,

        jos nesto uporno radite: iako ste meni prebacili potcjenjivacki stav prema desnoj i republikanskoj opciji (sto je bilo na mjestu), vi se svo vrijeme odnosite prema nasim ‘lijevijim’ stavovima potcjenjivacki, i vrlo agresivno (tako da se svo vrijeme pitam da li da spustim loptu, ili da je ‘nabulam’ u zrak, jer nisam ni ja Englez nego temperamentni Crnogorac).
        Pritom polazite od nekakvih pretpostavki o nama koje mislim da ovdje nismo demonstrirali: naklani, poletni, zaneseni, ideologizirani i iskljucivi, pa jos i bolje socijal-demokrate od Ranka? A sa druge strane, ako sam ja rekao da nemam politickih ambicija, zasto me to udaljuje od zivotne realnosti? Govorim o uvjerenju, za koje jesam spreman da se borim, ali ne obavezno i naplatim pozicijom. I sta sad, vama to zvuci neprakticno, kao tracenje vremena? Zao mi je, ali to je vas problem.

      • meni se svidja kako ljevicari tretiraju zivceva iskrena ubjedjenja, bez obzira na to koliko on imao pogresan izbor ljudi od kojih ocekuje da predvode ono u sta vjeruje, svidjelo mi se i kako se i javno i privatno tretiraju neistomisljenici poslije poslednjih par diskusija u kojima sam ucestvovao, a najvise mi se svidja kad se vama dobricama, koji ne zelite nista lose nikom da se desi, neko zamuti vodu u bazenu ideoloskom iz kojeg ne izlazite. ne znam da li je bolje zavrsiti sa moje strane sa ‘necu ja dozvolit perfektnom da pokvari rabotu dovoljno dobrom’, ili sa plocnikom ka paklu koji se i dalje, uporno, udarnicki zida lijevim skretanjima. bilo kako bilo, ko ne nauci nesto iz ove trestene polovine zivceve price, bolje da ne krece ni na atilu, niti na velikog vizarda koji su vec poceli svoj pakleni ples.

    • Zile,

      ovo ti je cisti populizam, a nisam cuo da je Gvozdena pomenula ista od onoga sto sam ja gore naveo.

      Neone,

      ne sjecam se da sam se ikad izjasnio kao anarhista, ja ustvari ne znam da li bih nekoj skoli/ideologiji uopste i pripadao, samo cesto citiram Chomskog, ali uglavnom zato sto mi se svidja njegova dijagnoza, ne bas i terapija. Libertarijanac ne mogu postati nikako, oni su anahrone, konzervativne, zamotane babe a ja sam progresivac. Eto, mozda me ta kvalifikacija donekle odredjuje.

      • “…Libertarijanac ne mogu postati nikako, oni su anahrone, konzervativne, zamotane babe a ja sam progresivac. Eto, mozda me ta kvalifikacija donekle odredjuje.”
        prvo,
        totalno si pogresno informaisan o liberterijancima, vecina libertarijanskih glasaca su mladi ljudi, aprolutna vecina, ne umotame babe, oca ti jebem. fiskalni kozervatizam je jedini konzervatizam koji postoji kod libertarijanaca, o socijalnom konzervatizmu nema ni rijeci, socijalna pitanja su, uglavnom, privatna stvar, zato liberterijance i mrze ljevicari, jer su tvrdi na paru, a desnicari mrze liberterijance zato sto ne zele da prihvate bibliju i hriscanstvo (bez obzira na privatnu religioznost i vjerovanja i postovanja religijA) kao neprikosnoveni zakon i javni i privatni i drzavni. ti si isuvise pametan i obrazovan da bi zivio sa ovako pogresnim vjerovanjima o liberterijancima i republikancima. bas sam iznenadjen.

      • laufere,

        jebem ja vama oca.

        A sad: potpuno ste u pravu u vezi libertarijanaca, izgubilo mi se bilo u mozgu znacenje za ovu rijec, zbunili su me faking Sara Palin, Tea Party, populizam i Zivac koji je sve redukovao na fiskalnu ekonomiju, pa sam zakljucio da se radi o ultra-desnicarima, a zaboravio da je ova odrednica na suprotnom polu od autoritarnosti u politickom kompasu (Zile, pogledajte test i ako ide inglis, uradite ga da vidimo gdje ste, jer ste ovdje sve projektovali samo na ovu ekonomsku osu, iako ste sebi prikacili razne etikete).
        Natjerali ste me da citam po netu, prisjecam se stvari i ponovo radim test na politickom kompasu, i neka ste, jer uglavnom citam i pisem komentare na brzinu, pa svasta znam lupit.
        A kad smo vec kod politickog kompasa (politicalcompass.org), tu sam godinama ispod Gandija ;), a sad stojim na -6.0, -6.51, dakle duboko u libertarijanizmu, ali lijepo, ljepse, lijevo, sto bi rekla Mira ou jea Markovic ;)

        Eto ne znam kojoj to sve skoli pripada, mozda je u pravu Neon i lijevi donji ugao na kompasu predstavlja anarhizam, ko ce ga znat, ali sad imate koordinate, pa ce vam bit jasnije gdje stojim nego da ja lupam gluposti ovdje u brzini.

        Zivijo libertarijanizam! ;)

      • Kaze politicalcompass.org:

        “…almost exclusively an American response, overlooking the undoubtedly libertarian tradition of European anarcho-syndicalism. It was, after all, the important French anarchist thinker Proudhon who declared that property is theft.

        On the other side of the Atlantic, the likes of Emma Goldman were identified as libertarians long before the term was adopted by some economic rightwingers. And what about the libertarian collectives of the mid-late 1800s and 1960s?

        Americans like Noam Chomsky can claim the label ‘libertarian socialist’ with the same validity that Milton Friedman can be considered a ‘libertarian capitalist’.”

        Izgleda da sam se pronasao!

      • konačno neko da se sjeti kompasa… tri put sam ovdje stavljao link na njega, ti si jedini koji se ikad izjasnio o svojim koordinatama :)

      • Ja ga koristim odavno, imam sacuvane koordinate jos iz 2006. da vidim kako se pomijeram, i mogu ti rec da s vremenom polako ali sigurno klizim ka lijevom donjem uglu. A dje ti stojis, otkrij koordinate, ako ti basta! ;)

      • evo me na:
        Economic Left/Right: -6.12,
        Social Libertarian/Authoritarian: -6.05

        mada bih se kladio da je Žile prilično iznad nas po Y osi :)

      • ada vladimire, nijesam ja to tebi stvarno jebao oca, no nako, usput, da ti zacinim pricu o zamotanim babama.
        Economic Left/Right: 0.80
        Social Libertarian/Authoritarian: -1.59
        pa drugovi ultraljevicari, ceracemo se jos!

      • laufere, i ja vama usput.

        Sad znate gdje stojimo, i ceranje je ok dok je krv na papiru, kao gore. Kad psujete podsjecate me na Waltera Sobchaka, i on se jako nervirao zbog elita – znate ono that fucking bitch, those rich fucks, I did not watch my buddies die face down in the muck… Ako ne znate, naci cu vam klip da pogledate ;)

      • nije bas usput, ti se cudno ponasas kad ti se i u sali otac pomene, ili, ne daj Boze, opsuje folklorno. no, ti si fin mladic, pristojan i tako i treba, da imamo makar tebe jednoga za zakletvu, a mi cemo se ostali pickarat po zasluzi i meraku.
        sto se ceranja tice, nijesam siguran da bi iole pravedna lustracija ostavila manevarski prostor za tvoju ideologiju i namjere, pa to vise i nebi bilo ceranje, jer kad se ukine depees i vi koji cete da budete bolja socijaldemokratija od ranka, sta ostaje?

        sta li je sa wawijem i ladom, nema ih odavno?

        p.s. slusam jutros krugmana na forumu o mogucim izlascima iz ekonomske krize, on nije cio. na podatke da su multinacionale kompanije u poslednjih dvije godine premjestile 2,5 miliona poslova van amerike, uglavnom zbog previsokih americkih poreskih stopa za korporacije (br 2 u zapadnom svijetu, odmah poslije japana, koliko sam ukapirao) od skoci, to nije tacno, nase su stope konkurentske (sa zimbabveom, valjda) u poredjenju sa vecinom zemalja clanica imfa i wto, to je namjerno uradjeno da se potkopaju napori administracije da ovo i ono, zapjeni, ja reko udarice ga srce. svadja se sa koleginicom, isto ljevicarkom jednom koja trazi jos visocije stope, pa im se price ukrstise sta je bolje, koliko se jos treba zaduzit da bi se pokrili trenutni troskovi zaposljenih u javnom sektoru, dok privatni sektor ne krene i pocne da puni budzet, pa kako taj isti privatni sektor ne moze da krene jer nece da ulaze abog nesigurnog ambijenta kreiranog od obame, krugmana i slicnih, on poce da se trese i sikce na ove zene okok njega, sacuvaj Boze! kami onima kojima pol krugman bude veso vukotic.

      • Vi mene uporno tjerate u ambicije, a ja vama uporno govorim da sve pricam iskljucivo kao gradjanin, da i ne znam da li imam ideologiju i da se ne zanosim mnogo time da ce bilo koja koju izaberem pobijediti na Balkanu (iako bi to bilo lijepo ;). Ja, a vjerujem i piantao, polemisemo s vama na nivou principa, nije to borba za pozicije, ne brinite, tako da nas jos niste vidjeli na djelu ;)

  14. Milovan Vukov Jankovic kaže:

    Svi smo mi LIBERTIJANCI,
    kojima smeta BIROKRATIJA I DRZAVNE SLUZBE koje nam umjesto jedne desetine, kao za vrijeme Turaka, uzmu 6 desetina.
    Ali SNAHE ne mijenjaju pelene SVEKRU I SVEKRVI, kao moja sestra dvije decenije braka, nego ih CIVILIZOVANE DRZAVE smjeste u STARACKE DOMOVE,
    umjesto KOMANSKOG MOSTA,
    ja i supruga pomazemo koliko mozemo Jovana-autistu,
    a Kraljevina Danska utrosi 200 000 eura, da nam olaksa zivot.
    Mjesec dana za DIJAGNOZU i dva mjeseca za TRETMAN,
    je usluga koju nudi Danska.
    I stipendije za djake i studente od 600 eura mjesecno,
    da se sve KLASE I RASE TAKMICE u sticanju znanja, da NACIJA I NAROD ne ostane zatupljen sa GUZONJINIM SINOVIMA,
    koje MAJKA kupa od tridest i pet godina i pravi invalida na duze staze,
    jer voli sina , kao zenicu oka svoga.

    Nas VODE iz svijetle PROSLOSTI u SVJETLIJU BUDUCNOST,
    GUZONJINI SINOVI,
    koji nikad nista teze , od kasike nijesu podigli, zato smo tu dje jesmo,
    na DNO JEVROPSKOGA DNA, prikovani za vijeke vjekov.

  15. Milovane ti i neki drugovi imaju puno dodirnih tacaka sa nama kada posmatras inteligentno iz nekog ugla.

    Navescu jedan primjer ali je malo apstraktan, tom priilogu,
    Neki teoreticari astronomi ne znam jel se tako kaze za njih,vjeruju kad je rijec o prostranstvu kosmosa da ako bi se kretao kroz njega da bi se jednoga dana vratio sa druge strane oklen si krenuo, mozda tezimo Milovane istim vrednostima samo ti mislis da ih ostvaris ovako a zile onako.
    Ja drzim da je ova moja teorija tvrdja i jaca da se to ostvari.

  16. – Slobodno tržište koje propagira današnji liberalni kapitalizam zapravo ne postoji. Vlast je uvijek uključena a preveliki udio stranog vlasništva u nacionalnoj ekonomiji je štetan, tvrdi Ha-Joon Chang danas najcitiraniji ekonomist sa sveučilišta u Cambridgeu.

    Jedan od onih, koji ne robuju neoliberalnoj dogmi današnjice u koju su se uhvatili i hrvatski političari svih predznaka. Chang kaže da je rezultat neoliberalne politike, koja vlada svijetom od 1980-ih godina, bio dijametralno suprotan onome što je obećavala.

    Jedna od najvećih laži , kaže, bila je da će otvaranjem svog tržišta strancima siromašne države, poput Hrvatske- postati bogate.

    – Suprotno uobičajenom uvjerenju, zemljama u razvoju je išlo bolje u razdoblju državno upravljanog razvoja, nego u razdoblju nakon tržišno orijentiranih reformi. Bilo je nekih spektakularnih promašaja državnih intervencija, ali ekonomski je rast u većini tih zemalja bio mnogo brži, raspodjela prihoda mnogo uravnoteženija, a financijske krize daleko rjeđe u ‘lošim starim vremenima’, nego u razdoblju tržišno – orijentiranih reformi, ističe Chang.

    Bogati se obogatili na protekcionizmu a ne na slobodnom tržištu

    Nadalje tvrdi da nije istina da su gotovo sve bogate zemlje postale bogate kroz politike slobodnog tržišta.

    -Istina je više-manje – suprotna. Uz samo nekoliko iznimki, sve današnje bogate zemlje, uključujući Britaniju i SAD, navodne kolijevke slobodne trgovine i slobodnog tržišta, postale su bogate kroz kombinaciju protekcionizma, subvencija i drugih politika, za koje danas savjetuju zemljama u razvoju da ih ne usvoje. Politike slobodnog tržišta su do sada učinile bogatima vrlo mali broj zemalja, a u budućnosti će ih učiniti još manje, naglašava Chang.

    Istovremeno dodaje kako je zabluda da multinacionalne međunarodne kompanije nemaju nacionalnost.

    – Unatoč sve većoj transnacionalizaciji kapitala, većina transnacionalnih kompanija zapravo ostaju nacionalne kompanije s internacionalnim operacijama. One provode većinu svojih bitnih aktivnosti, kao što su istraživanje i planiranje, kod kuće. Većina njihovih najviših šefova su državljani matične zemlje. Kad treba zatvarati tvornice i otpuštati ljude, to se ne radi najprije u matičnoj zemlji već na stranim tržištima. Matična zemlja stječe glavninu dobrobiti od transnacionalne korporacije. Naravno, njihova nacionalnost nije jedina stvar koja određuje kako će se korporacija ponašati, ali ako zanemarujemo nacionalnost kapitala, činimo to na svoju štetu, upozorava Chang.

    U njegovim riječima kao da se zrcale hrvatski primjeri poput HT-a. Iako tvrtka danas u većinskom njemačkom vlasništvu u Hrvatskoj ostvaruje enorman profit, radnici se otpuštaju. Istovremeno, njen vlasnik Deutsche telekom bilježi gubitke ali otkaza u Njemačkoj-nema.

    Laž o post-industrijskom dobu u koju su povjerovali hrvatski političari

    Chang se referira i na još jednu neoliberalnu laž na koju su se ‘navukli’ hrvatski političari, onu da živimo u post-industrijskom dobu i da nam industrija više ne treba.

    – Možda živimo u postindustrijskom društvu, u smislu da većina nas radi u trgovinama i uredima, a ne u tvornicama. No, nismo ušli u post-industrijski stadij razvoja u smislu da je industrija postala nevažna. Većina pada udjela proizvodnje u ukupnom ‘outputu’, nije nastala zbog pada u apsolutnoj količini proizvedenih dobara, nego zbog pada njihovih cijena u odnosu na cijene usluga, što je uzrokovano njihovim bržim rastom produktivnosti. Zamisao da zemlje u razvoju mogu preskočiti industrijalizaciju i izravno ući u post-industrijsku fazu, jest fantazija. Usluge su loš pokretač razvoja, jer imaju ograničene mogućnosti rasta produktivnosti. Uslugama se ne može lako trgovati, što znači da će ekonomija bazirana na uslugama biti manje sposobna za izvoz. Manja zarada od izvoza, znači manje mogućnosti da se kupuju napredne tehnologije iz inozemstva, a to dovodi do sporijeg rasta, kaže Chang.

    Naglašava ulogu ‘pametne Vlade’ koja svojim odlukama može unaprijediti ili uništiti nacionalnu ekonomiju iako liberalni kapitalizam tvrdi kako

    Vlade nemaju nužne informacije i stručnost da bi donosile informirane poslovne odluke.

    – Vlade mogu odabrati ‘pobjednike’, ponekad spektakularno dobro. Ima mnogo primjera diljem svijeta. Argument da su vladine odluke koje utječu na poslovne tvrtke unaprijed inferiorne odlukama koje donose same tvrtke, nije opravdan. Odluke koje su dobre za pojedine tvrtke, ne moraju biti dobre za nacionalnu ekonomiju u cjelini. Odluka vlade Južne Koreje da izgradi čeličanu 1965. godine, bila je prema svim prihvaćenim ekonomskim teorijama – najgora poslovna odluka u povijesti. Koreja nije imala nužne sirovine – ni željeznu rudu, ni ugljen. Svjetska Banka je očekivano savjetovala potencijalne donatore da ne podrže projekt, priča Chang.

    No, čudo se ipak dogodilo.

    EU zabranjuje subvencije Hrvatsko a njene članice se razvile zahvaljujući njima

    – Vlada je uspjela nagovoriti japansku vladu da dio reparacija za kolonijalnu vlast usmjeri u čeličanu, te da pomogne sa strojevima i tehničkim savjetima. Kompanija je počela s proizvodnjom 1973, a od sredine 1980-ih je bila smatrana jednim od najefikasnijih proizvođača čelika. Danas je četvrti najveći proizvođač čelika na svijetu. 1960-ih i 70-ih, korejska je vlada gurnula mnoge tvrtke iz privatnog sektora u industrije u koje oni dobrovoljno ne bi bili ušli. Zanimljivo, mnoge industrije koje je vlada ovako promovirala, postale su izuzetno uspješne (npr. LG i Hyundai). Prema vladajućoj ekonomskoj teoriji slobodnog tržišta, ovakve se stvari jednostavno ne mogu dogoditi. Pa ipak dogodile su se, kaže Chang.

    Ističe kako Koreja nije jedina zemlja u kojoj je vlada uspješno birala pobjednike. Isto su učinile i ostale istočnoazijske ekonomije. Zapravo, korejska strategija je kopirana od japanske vlade. A slično je bilo u Tajvanu i Singapuru. No, ne radi se samo o istočnoazijskim ekonomijama. U drugoj polovici 20. stoljeća, Francuska, Finska, Norveška i Austrija oblikovale su i usmjeravale industrijski razvoj s velikim uspjehom kroz protekciju, subvencije i ulaganje od strane poduzeća u državnom vlasništvu. Iste te zemlje, članice Europske unije to danas zabranjuju Hrvatskoj. Subvencija brodogradnje najnoviji je primjer.

    -Vlada SAD-a se pravi kao da to nikad nije radila, ali je zapravo izabrala većinu industrijskih pobjednika u zemlji od 2. svjetskog rata, kroz masovnu podršku za istraživanje i razvoj. Industrije koje se bave računalima, poluvodičima, zrakoplovstvom, internetom i biotehnologijom su sve razvijene zbog istraživanja i razvoja subvencioniranog od strane vlade, kaže Chang.

    Tuđmanovih 200 bogatih koji će povući Hrvatsku bila je neoliberalna pogreška

    Zaključuje kako je jedna od najvećih laži ona da siromašni mogu postati bogatiji samo ako bogati postanu još bogatiji. U nju se ‘uhvatio’ i prvi hrvatski predsjednik Tuđman zastupivši tezu o 200 bogatih obitelji koje su trebale gospodarski ‘povući’ zemlju.

    – Stanovište da će veće bogatstvo, stvoreno na vrhu, nekako ‘dokapati’ dolje, do siromašnih – ne funkcionira. ‘Kapanje’ se događa, ali je ono vrlo slabašno ako se prepusti tržištu, kaže Chang te dodaje:

    – Od 1980-ih, u mnogim (ali ne u svim) zemljama na vlasti su bile vlade koje su prigrlile preraspodjelu prihoda ‘prema gore’, od siromašnih prema bogatima. Porezi su bogatima smanjeni. Financijska deregulacija je stvorila ogromne mogućnosti za spekulativne dobitke i astronomske plaće za vrhunske menadžere i financijere. Dopustila je kompanijama da povećaju profite – između ostalog i zato što su mogle u većoj mjeri iskoristiti svoje moći monopola, slobodnije zagađivati okoliš i jednostavnije otpuštati radnike. Veća liberalizacija trgovine i povećanje stranog investiranja, ili samo prijetnja njima, doveli su do smanjivanja plaća, kaže Chang.

    Posljedica toga bilo je raslojavanje – povećanje nejednakosti prihoda u većini bogatih zemalja. Od 20 naprednih ekonomija, u razdoblju od 1990 do 2000. nejednakost je porasla u njih 16 (od ostalih 4, samo je u Švicarskoj značajno pala). U ovom razdoblju, u SAD-u, nejednakost prihoda, već daleko najveća u bogatom svijetu, narasla je na razinu usporedivu s onom u nekim latinoameričkim zemljama, kao što su Urugvaj i Venezuela. Između 1979. i 2006. na ljestvici prihoda u SAD-u, najgornjih 1 posto ljudi više je nego udvostručilo svoj udio u u nacionalnom prihodu, sa 10 posto na 22,9 posto. Najgornjih 0,1 posto je povećalo svoj udio više od tri puta, sa 3,5 posto 1979. na 11,6 posto 2006.

    Prihodi oduzeti siromašnima i dani bogatima, kolaps je bio neizbježan

    – Sva bi ova redistribucija prihoda ‘prema gore’ možda još i bila opravdana, da je dovela do ubrzanja rasta. No, činjenica je da se rast zapravo usporio od početka neoliberalnih reformi u 1980-im godinama. Od tada tako, bogatima dajemo veći komad kolača u uvjerenju da će oni stvoriti više bogatstva i učiniti kolač većim nego što bi to inače bilo moguće. Bogati su dobili veći komad kolača, ali su zapravo smanjili brzinu rasta kolača.

    Problem je u tome da koncentriranje prihoda u rukama možebitnog investitora ne dovodi do većeg rasta ako investitor odbije investirati više. Kapitalističke ekonomije nemaju mehanizam da ga na to prisile. Čak i kad preraspodjela prihoda ‘prema gore’ stvori više bogatstva nego što bi inače bilo moguće, što se, ponavljam, nije dogodilo, nitko ne garantira da će siromašni imati neke koristi od toga. Da bi imali koristi, potrebna je ‘socijalna”država’ ili tzv. država blagostanja, jer tržište to ne čini samo od sebe, upozorava Chang.

    http://www.dnevno.hr/vijesti/novac/lazima_o_slobodnom_trzistu_hrvatsku_su_uvukli_u_mrezu_liberalnog_kapitalizma__/701298.html

  17. Milovan Vukov Jankovic kaže:

    Ziki,
    Svakog IDEALISTU, bilo koje IDEOLOGIJE,
    koji brine za OPSTE I DRUSTVENO DOBRO, i inspirise na TRAZENJE PUTA DO OBECANE ZEMLJE-IZABRANOG NARODA,
    svakog Mojsiju i Mesiju, vise CIJENIM OD LJUDI KOJI BRINU O SVOM PUPKU I SUPKU,
    iii svom IMIDZU,
    koji ne zale da uprljaju bijele RIKAVICE, i stave ruku , da nesto za OPSTE DOBRO izvuku iz POLJSKOG KLOZETA.

    E sad PAZI I ZAPAZI,
    da KRUG IMA 360 stepeni, a samo je jedan PRAVAC PRAVI,
    a ZEMLJA JE LOPTA i takvih krugova ima MILIJARDA,
    sto je dobro za GRENLAND, nije dobro za NOVI ZELAND.
    Nema UNIVERZALNIH IDEOLOGIJA I RESENJA, ali ima OBAVEZA, da svi TRAGAMO ZA PRAVIM PRAVCEM, da svi VUCEMO U ISTOM SMJERU ZA BOLJU I OBILATU VECERU ZA BLIZNJEGA SVOGA,
    a ne za brigu, sto cu nataknut na celavog Brskucanina MOGA, tako mi BOGA .

  18. Ja bih rekao, prije svega, da politike evropskih integracija nikada nisu uzimale u obzir različitost proizvodnih struktura u različitim zemljama, već su je samo produbljivale. Razlika između zemalja u središtu, okupljenih oko Njemačke, i zemalja na periferiji, na jugu i istoku Evrope, samo se produbljuje. Regionalna politika i strukturni fondovi EU-a pritom ne pomažu, jer oni podržavaju infrastrukturu, ali ne i industriju. Nikada nije bilo u njemačkom interesu jačati industrijske strukture, primjerice, u Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj. – Joachim Becker

    http://www.novossti.com/2012/02/nista-bez-industrijske-politike/

    • to, DUuNS, sad si razbio/la. Džabe nam lijevo-desna priča ako se izjela sva proizvodna osnova. Ostajemo na livadi, socijalisti (šupljih džepova) i liberali (slobodni od gaća), da se bijemo oko kula u vazduhu.

      “Moras imati noge na steni, da bi mogao graditi kule u vazduhu.” Teri Pračet.

  19. BIROKRATIJA I DRZAVNE SLUZBE koje nam umjesto jedne desetine, kao za vrijeme Turaka, uzmu 6 desetina
    Eee, Milovane…Turska carevina je bila jedna uredjena i ozbiljna drzava.Oni su
    znali da kmet mora da se prehrani, da ostavi zita za sjemena…uzimali su trecinu.
    Jednom mi je, pok.otac pokazao svoju bruto platnu listu.Od pet hiljada, ukupno,
    njemu je isplacivano neto: osamsto(manje od 20%).Ostalo je uzimala drzava.Kako je ono rekla M.Tacer za socijaliste, parafraziram:”Kad ostanete bez njihovog novca za trosenje”.

  20. Eovam jednog istomisljenika sa ANALITIKE,pa reko da veb povezem.

    Miśut
    Liberalni kapitalizam bezsmislen je u civilizovano društvo. Liše profita postoji i društvena odgovornost, a nje neće bit ako nema kontrole sa strane društva. Zamisli da privatnoj
    firmi daju vodovod. I tamo zaključe da im se to (više) ne izplati i – zatvore vodovod! Ili izgrade (ili kupe) elektranu i onda izvoze struju đe oće i kad oće! Ili zatvore “firmu” radi kolektivnoga godišnjega odmora! Ili demontiraju postrojenja i presele se u drugu državu đe su radnici jeftiniji!
    Ne, liberalni kapitalizam davno je prevaziđen i ne priliči savremenome društvu, a ni pametnu čoeku.

    0
    0

    Odgovor

    Kakovi se cini komentar ovako sa strane kad ga gledate,!

    E, kukala ni majka svama!

    haha,, ovoga “Misuta” zovu AKADEMIK, moze bit bogomi i daje .

  21. Plannco Wallach S. kaže:

    traziti da se “liberalni” kriminalci, pardon – kapitalisti oslobode zakonske kontrole je isto kao mas-ubice naoruzati i postaviti da chuvaju shkole ili pedofile zaposliti u obdanishtu.

    • Staje za tebe “liberalni kapitalizam” ?

      Ocito da ga ti i vecina u Crnoj Gori POGRESNO i tumaci i dozivljava .

      Vi ste i pored vasih svrsenih “DRZAVNIH ” fakulteta ostali “VESNE ZMIJANAC”

  22. Milovan Vukov Jankovic kaže:

    Kako se godj okrenemo,
    GUZICA je odpozadi, po svim proracunima sve DRZAVE pod kapom nebeskom su GUBITNICI I DUZNICI,
    a ima li DOBITNIKA????
    Dali su BANKE, HEJDZ FONDOVI I PENZIONI FONDOVI I OSIGURAVAJUCA DRUSTVA DOBITNICI, mozda neke BANKE KOJE SU POKUPOVALE I PROGUTALE SITNE RIBE za sitne pare, ali je bilo i GUBITAKA I OTPISIVANJUA DUGOVAnelikvidnih klijenata.
    DakleM, ko je proizveo KRIZU, koja je svima hebala 4majke majcine,
    kome je INTERES DA SEBE PUCA U NOGU,
    ako nije BUSU JUNIORU,
    da stvori PRIVID BLAGOSTANJA,
    da bi TUCNUO OBAMU ILI DEMOKRATE,
    i zasto je stara JEVROPSKA Q.RVA CUTI KAO ZALIVENA I DOZVOLI SVOJIM BANKARIMA DA KUPUJU TAOLET PAPIR ZA WOLSTRITA, za tvrdu Jevropsku VALUTU, i dali je to DOGOVOR DA POKRIJU TROSKOVE RATA U IRAKU I AVGANISTANU, placen RACUN BEZ FAKTURE,
    MILIJARDE JEVROPSKE SU PRIJEBACENE UNKLU SAMU.

  23. Plannco Wallach S. kaže:

    iskreno govoreci, ako se nastavi josh 15-ak (petnaest-ak) godina “liberalnog”kapitalizma u Crnoj gori 85% stanovnishtva ce se ozbiljno pitati: koji ca nam Q drzava, a 15% ce biti veoma zadovoljno s njom, kao s mjestom na kojem se nemilice moze krasti i otimati.

  24. Plannco Wallach S. kaže:

    i Bush Mali je na neki svoj nastran nachin bio RELIGIOZAN. jednom je na TVliziji izjavio neshto o Carstvu nebeskom…u Jerusalemu. to bi bilo shvaceno kao obichna prnjava da u javnost nije izashao podatak da je nekih dana iza 9/11/2001 VANREDNOM LINIJOM iz Texasa ispratio povelik dio OSAMA familije. mozda nije ni glup koliko to izgleda.

    kako god da se okrenesh, prema Ameriki ili Rusiji ili Kini, dupe ti dojde otpozadi nebranjeno, rizichno je.

  25. Milovan Vukov Jankovic kaže:

    DRAZAVE su prinudjene da prodaju svoju imovinu BANKARIMA I HEJDZ FONDOVIMA, jer skoro sve imaju MANJAK PRIHODA I OGROMNE RASHODE,
    a mogucnost za expanzijom PRIVREDE JE VEOMA SUZENA.
    Kresanje peMzija, socijalnih davanja, plata u JAVNOM I REALNOM SEKTORU je postala UNIVERZALNA ili GLOBALNA POJAVA.
    Dje su nase PARE, pitaju peMzioneri SIROM SVIJETA,
    milijarde su IZGUBLJENE U POGRESNE INVESTICIJE, beton, staklo i zeljezo, koje nece niko da KUPI, zbog velikih POREZA NA IMOVINU.
    Mala BOGATA DANSKA, ima manjak u BUDZETU od 10 milijardi GODISNJE, na sve zivo i mrtvo su uveli poreze, akcize i prireze,
    ali KOZE CEKAJU KUPUS, da Danska pocne RASPRODAJU,
    kompanija, imovine, akcija i obligacija,
    mora i ako nece, sama da skine gace i da se nakveci, i da uziva bez vriske i lose rijeci, sve joj to rade bez KONDOMA, u vrijeme SIDE.
    Njemci i Francuzi se SPREMAJU ZA BITKU,
    Merkelova se direkno UPLICE U IZBORE U FRANCUSKOJ, protiv SOCIJALISTA, kad nijesu mogli TENKOVIMA, mogu sa EURO-NEUROM DA POKORE FRANCUSKU.

  26. Plannco Wallach S. kaže:

    hmm…nakvechi kachket…

  27. Milovan Vukov Jankovic kaže:

    U Dansku se registruje FIRMA za jedan minut i gasi,
    330 000 companija , 92 % manje od 10 zaposjenih,
    vazni GIGANTI na GLOBALNOM NIVOU,
    A:P.MØLLER sa 110 000 zaposljenih u 125 drzava sirom svijeta,
    i ISS koji ciste klozete i kancearije i peru posteljinu GLOBALNI KONCEPT, sa preko 500 000 sirom zemljine kugle.
    Trziste RADA, minimalna satnica ZAGARANTOVANA 15 eura, 37,5 sati radna nedjelja, 12,5 % od BRUTO plate za ODMOR i 2,5% za sveceve i praznike.
    Za dvije decenije JEDNA POSJETA PORESKOG INSPEKTORA,
    POSLODAVAC PUNI I PUCA, ili ZAPOSLI I DA OTKAZ PO POTREBI,
    drzava BRINE o NEZAPOSLJENIM .
    Porez na PROFIT 25%,
    PDV 25%,
    porez na PLATE progresivan od 40% do 60%,
    bez BIROKRATSKIH ZAVRZLAMA,
    sa PRIVILEGIJOM, da PRIVATNE POTREBE POKRIJEVATE KREATIVNIM KNJIGOVOSTVOM, preko FIRME, i umanjite OSNOVICU ZA OPOREZIVANJE,
    sto mnoge LJUDE MOTIVISE NA SAMOSTALNI RAD,
    jer ZAPOSLJENI NI POD RAZNO,
    ne mogu izbjeci POREZE.
    Za 23 godine rada i usluga, se nije desilo, da neko ne plati fakturu, ne zbog ZAKONSKIH MJERA, nego zbog MORALA I ETIKE, medju poslovnim partnerima.

    AMBIJENT o kojem mozemo da SANJAMO U CGi,
    jer je nasa BIROKRATIJA KRVOLOCNA, za sve male KOMPANIJE, neke OPSTINE imaju 34 razna poreza, prireza i taxi na PRAVNA LICA, ili PRIVATNE PREDUZETNIKE jer POSTKOMUNISTI IZ DNA DUSE MRZE PREDUZETNIKE,
    a u CGi, nema ORGANIZACIJE koja stiti PREDUZETNIKE,
    svi se bave USLUGOM PARTIJAMA I GLAVARIMA, na stetu svojih clanova.

    • Kladio bih se u bilo sta Milovane da sada i te Danske SOCIJALISTICKE -astronomske taxe koje ce i oni vjerovatno morat mijenjat i smanjivat ka sto rece Svedski premijer ,ALi , ALI i njih odnosno po njima da udaris na nase pojedince a da ih sprovodite vi Danci bolje cemo proc sa njima nego sa ovim nasm koje su samo naoko manje a sakrivene i ostale u mobilne kartice strujomjere kablove i bog te pita dje vec najmastovitiji prenosioci heroina nijesu dovitljivi ka ovi nasi socijalisti dje ce ih sakriti a da se ne vide a oni kulturno legalno da ti ponesu.
      Milovane pa ti si svetski covjek ,ada znas coce da je nasih 18% PDV-a ,vece no tamo vasih i 30%.
      Pa milovane postoje tu trocko-lenjinisticki sistemi ,KAZNE – ucjene ,korupcija, nepotizam i ostale pravednosti , koje su karakteristika DIVLJEG i PITOMOG socijalizma,
      mala ste vi DJECA Danski socijalisti za ove nase poreznike ,koji ce sa neznavenog naroda, kao sa guske očerupati što više perja sa što manje graktanja.
      Vi Danci to ne umijete !
      Tako da ispada da MNOGO SKUPLJI.

      • Milovane,

        ZAPAMTI nidje u svijetu ne postoji nijedno KAPITALISTICKO drustvo ono dje NAJTVRDJI KAPITALIZAM ONAJ DIVLJI koje moze biti vise IZRABLJIVACKI od ovoga nasega kapitaliisto-socijalistickog ili socijakisticko -kapitalistickog uredjenja.
        Zato su ni svi mali i srednji preduzetnici ili skoro SVI u BLOKADU !!!!!! EJ !!!.

      • Milovan Vukov Jankovic kaže:

        Ziki,
        fali ti malo iskustva sa tim POREZIMA,
        porez na PROFIT koji iznosi 25% , 18 najvecih GLOBALNIH KOMPANIJA, nije platilo jednoga CENTA u DANSKU KASU PRASICI POTONJIH DVIJE DECENIJE,
        jer one IMAJU MAJKU PROSTITUTKU, KOJA SESTRE I CERKE SILJU PO SVIJETU KAO Q.RVE, da pljackaju DRZAVNE BUDZETE,
        to su ti 0,1% mocnika,
        KOJI NAM KROJE KAPU,
        i stanovnicima i DRZAVAMA,
        svi PLESU KAKO ONI SVIRAJU,
        samo sto DANCI imaju svoje UCESCE U TOJ ELITI,
        pa ponesto UCARE, za KRALJEVINU DANSKU,
        na MOJU ZALOST CGa, nema igraca u SUPER LIGU,
        niti ima DOMACINA KOJI SE RAZUMIJE U TU IGRU,
        mi imami STANOVNIKA, koliko i ISS ZAPOSLJENIH, koncep za CISCENE KLOZETA, KANCELARIJA I PRANJE VESA, ALI SNOSI ZLATNA JAJCA,
        ZA DOBROBIT SVAKOG DANCA, CISTE I AERODRUM U SINGAPURU,
        pa ti VIDJI , sto znaci KONCEPT I NOUHAU.
        Da ne pricam o TRANSPORTU GLOBALNOM, 90% se odvija BRODOVIMA,
        a Danci KONTROLISU 25%, 12% u cisto DANSKOM VLASNISTVU, da ne RGAM U FARMACIJU, ELEKTRONIKU, GRADJEVINARSTVO I OPERU U SIDNEJU ili ALTERNATIVNE IZVORE ENERGIJE I VJETRO GENERATORE,
        to cu IZLOZIT KAD SJEDES, da se ne POVRIJEDIS,
        a BUDZET 80 MILIJARDI EURA, na 5,5 miliona STANOVNIKA.

  28. haha,

    …………….na MOJU ZALOST CGa, nema igraca u SUPER LIGU,……..

    E,moj Mico nema u fudbulalu a li nema te svecke lige dje se oni u tim diciplinama ne mogu nositi.

  29. Milovan Vukov Jankovic kaže:

    KLJUC USPJEHA je AMBIJENT,
    timski rad i povratak POVJERENJA, ali poslije KATARZE,
    AMNESTIJA DA, AMNEZIJA NE,
    DA IZLOZIMO I PAMTIMO STETOCINE,
    TVOG MENTORA NA VRHU PIRAMIDE SRAMA.

    • Eotiga sad,

      …………..TVOG MENTORA NA VRHU PIRAMIDE SRAMA…………

      Ma vidju ja da je uzalud sto vama pricat .

      Mico ostarasi a staro drvo se ne moze ispraviti.
      al se bojim i ova mlada da ne podju ukrivo ako ih bude sdo ,kekovici , milice itd,,, bidi gajili i nadgledal ..
      poce ulijevo .

  30. a BUDZET 80 MILIJARDI EURA, na 5,5 miliona STANOVNIKA.

    znaci da su oni crna gora i da imaju 600 hiljada njihov bi budzet po parametrima ovih tvojih brojki bio , 10.milijardi.
    kako ga napune oca im j….m, a da te vase guske ne grakcu.

  31. Milovan Vukov Jankovic kaže:

    Racunaj da OPSTINE imaju ISTO PUNE BUDZETE, one dobiju 30% od licnog dohotka svakog stanovnika.
    A kako ga pune, porez na PLATE DRZAVNI 8% plus 12% TOPPOREZ, za one preko 50 hiljada eura.
    PDV 25%,
    kad kupis jedno AUTO za sebe, platis jos jedno DRZAVI, ako je LUXUZNO JEDNO TEBE A DVA DRZAVI.
    Kad sipljes GORIVO, jedan litar u REZERVOAR A DVA LITRA DRZAVI , tako i kWh, i druge energente.
    Porez na PROFIT ako si PROFESIONALNI AKCIONAR,
    se oporezije kao LICNI DOHODAK, daklem OPSTINI 30%, za TRZISTE RADA 8%, i 8% plus 12% TOPPOREZ za DRZAVU.
    Porez na MAST, SECER I ALKOHOL.
    PUTARINE I POREZI na 2,5 miliona AUTA,
    I jos stotinak RAZNIH POREZA I PRIREZA, jedno PAKLO CIGARETA za sebe a DESET ZA DRAVU. ITD,ITD, sve ovo je treba Veso Vukotic,
    da VAS NAUCI, kako se pune DRZAVNI I OPSTINSKI BUDZETI,
    a SACUVA JEDNAKOST NA TRZISTU RADA,
    DA ZAKON VAZI ZA SVE, I NIKO SE NE BUNI U DANSKU,
    A JAMERIKA SE KORISTI KAO STRASILO,
    JER ONI NE STITE SOCIJALNO UGROZENE, NEGO SPAVAJU U KARTONSKE KUTIJE, to DANCE ZGROZAVA, jer su Danci HUMANI, nijesu EMOTIVCI da vas BALAJU POLJUPCIMA I LJEPOZBORAJU,
    nego su spremni da IZVADE TAKUJIN I PLATE POREZ I UPLATE U FONDOVE ZA HUMANITARNE SVRHE.

  32. Već četvrt stoljeća, otkako je na početku osamdesetih godina prošloga stoljeća u ekonomskoj teoriji i praksi prevladala neoliberalna doktrina, tri su se dogme te doktrine činile neupitnima: privatizacija, deregulacija i liberalizacija. Poseban je naglasak stavljen na privatizaciju državnoga sektora; državna su poduzeća proglašena, po definiciji, već sama po sebi neučinkovitima, nekonkurentnima, a i u svakom slučaju inferiornima u odnosu na privatne firme. Stoga je u procesu tranzicije bivših socijalističkih gospodarstava dan prioritet što bržoj i što potpunijoj privatizaciji. No, prve su ozbiljne sumnje u ispravnost teze o apsolutnoj superiornosti privatnih poduzeća pobudili nedavni izvještaji o veoma velikim uspjesima državnih korporacija Singapura, zemlje koja je poznata po svom spektakularnom ekonomskom razvitku i modernizaciji (i to u sustavu slobodnoga, otvorenoga tržišta i privatnoga poduzetništva). Otkriveno je da je glavna pokretačka snaga singapurske ekonomske ekspanzije bila državna holding kompanija Temasek (vrijednost portfelja 70 milijardi USD), u sastavu kojeg je sedam od deset najvećih singapurskih korporacija. HoldingTemasek postao je toliko snažna, dinamička i konkurentna kompanija, da je od godine 2003. krenula u uspješnu globalnu ekspanziju, posebno na području bankarstva, telekomunikacija, farmaceutske industrije, luka i avionskoga saobraćaja. Drugi slučaj koji dovodi u pitanje dogmu o neupitnoj superiornisti privatnoga vlasništva i poduzetništva jest obrat koji se dogodio prije nekoliko godina u odnosu prema privatizaciji u Kini i u Rusiji. Otkako je predsjednik Kine Deng Xiaoping godine 1978. uveo u svoju zemlju tržišnu privredu i privatno poduzetništvo i kada su nekoliko godina poslije počele masovna privatizacija i otvaranje zemlje inozemnome kapitalu i transnacionalnim korporacijama, smatralo se da je Kina krenula putem zapadnoga kapitalističkoga modela, tj. slobodnoga tržišta i privatnoga poduzetništva uz bitno smanjenu ulogu države. No, ta su se očekivanja pokazala pogrešnima: kineska je Vlada zadržala kontrolu gospodarskoga razvitka u svojim rukama, a državne korporacije u posljednjim godinama doživljavaju veliku ekspanziju. Najveća državna korporacija China National Chemical Corporation širi svoje poslovanje širom svijeta: godine 2004. kupila je najveću belgijsku kemijsku tvrtku Drakker Holdings, a godinu dana poslije najvećeg prozvođača plastike u Australiji – korporaciju Quenos. Dinamičnosti državnih tvrtki, koje prozvode oko 50% društvenoga proizvoda, pripisuje se bitna uloga u osobito brzome rastu kineskoga gospodarstva (9,5% godišnje u posljednjih 25 godina). Sličan se proces događa u posljednjim godinama i u Rusiji. Nakon jednoga desetljeća kaotične i neuspjele privatizacije, Putinova Vlada vratila se obnovi i jačanju državnoga sektora, ali zasnovanoga na modernom korporativnom upravljanju, na učinkovitosti i na konkurentnosti. Državna naftna kompanija Gazprom opet dominira energetskim sektorom, a najveću rusku tvornicu automobila AvtiVaz otkupila je država, najavljujući proširenje i modernizaciju proizvodnje. Zahvaljujući skokovitom porastu cijena nafte, rusko se gospodarstvo nalazi u fazi brzoga oporavka i ekspanzije, pa se očekuje i agresivniji nastup ruskih državnih korporacija na globalnome tržištu. Profesor na George Washington University, Donald Clarke, kaže da se u Kini i u Rusiji radi o renesansi državnih poduzeća, odnosno “državnoga kapitalizma”, ali ovoga puta o kompetitivnim, fleksibilnim i dinamičkim državnim korporacijama sa globanim ambicijama. (Newsweek,1.5.2006.). – Milan Mesarić

    hrcak.srce.hr/file/12985

    • Milovan Vukov Jankovic kaže:

      Nije vazno dali je macka CRNA ILI CRVENA, vazno je DA LOVI MISEVE,
      nije vazno dali je VLASNISTVO DRZAVNO, OPSTINSKO, AKCIONARSKO, PRIVATNO, ORTACKO, DIONICARSKO, VAZNO JE DA NIKO NEMA MONOPOL O DA SE TAKMICE SA ISTIH STARTNIH POZICIJA I TRCE I PRESKACU ISTE PREPONE.

      Sve dugo je DOGMA, kao VJERA, IDEOLOGIJA I NACIJONALIZAM.

      • Singapore’s resilience in the face of the large and adverse economic shocks triggered by the Asian financial crisis can be traced to the four “foundations” it has laid over the years. These are: (1) the maintenance of strong economic fundamentals, including a healthy banking sector, (2) the adoption of a managed exchange rate system, (3) the establishment of an adjustable wage system, and (4) controls on bank lending in the Singapore dollar.

        Strong Fundamentals
        Singapore’s strong economic fundamentals are well-known. These include low foreign debt, huge foreign exchange reserves, large account surpluses, substantial budget surpluses, high savings rates, strong inflow of direct foreign investment, low inflation rates, prudent government policies and a sound financial system. Good corporate governance and the credibility of policymakers in Singapore have also helped to maintain investors’ confidence throughout the crisis.
        After a brief recession in 1985/86, the Singapore economy has registered continuous strong growth, without any sign of macroeconomic imbalances developing. Its current account surplus has grown rapidly from almost zero balance in 1985 to reach a high of 20.9 percent of GDP in 1998. The current account surpluses can be attributed to the surplus in both the public sector budget and the private sector account. As a result, the savings rate has always been exceptionally high, reaching some 54.4 percent of GDP in 1998. The foreign exchange reserves rose to US$75 billion (9 months of imports) in 1998. Monetary policy has been anchored by the exchange rate and directed at price stability. This has helped limit inflation to an average of only 2 percent during the 1990s which was well below the international level.
        The sound economic fundamentals of the economy have been reinforced by a well-capitalised and well-supervised banking sector. Their capital adequacy ratios increased from 16 percent in 1996 to 18.3 percent in 1998, despite making substantial provisions over the years. They even managed to earn positive profits amounting to some S$1.45 billion in 1998, albeit 40 percent below the 1997 levels. Compared to the situation in the region, there was no danger of a banking crisis erupting in Singapore, as local banks’ exposure to the region constituted less than 20 percent of their total global assets. The bulk of their loans were made domestically, where the corporate borrowers were able to absorb the negative shocks in asset prices and demand, due to their strong balance sheet positions.

        Managed Exchange Rate System
        The Monetary Authority of Singapore (MAS) manages the Singapore dollar not against a single currency, but against a trade-weighted basket of currencies of Singapore’s major trading partners. In other words, it manages the nominal effective exchange rate (NEER). The NEER is allowed to float (but with frequent intervention to moderate exchange rate fluctuations) within an undisclosed target band, which it assesses to be consistent with Singapore’s economic fundamentals. The target band has to be set right, as an overvalued exchange rate invites speculative attacks, while an undervalued currency leads to overheating. Singapore has learnt a painful lesson of maintaining an overvalued NEER in the early 1980s. Chan and Ngiam (1998) has shown that the overvaluation of the NEER, coupled with economic recession, led to speculative attacks on the Singapore dollar in September 1985. This episode suggests that Singapore should view currency over-valuation and economic slowdown as warning signs of an impending currency attack on its currency. This finding is consistent with that in Frankel and Rose (1996), which showed that currency crashes in emerging countries tended to occur when their currencies were overvalued and output growth was slow.

        Adjustable Wage System
        The wage system in Singapore is fairly flexible, as it allows for wage reductions in difficult times such as during the recession years of 1985 and 1998. In Singapore, the National Wages Council (NWC), which is a tripartite body of employers, unions and government, sets non-mandatory annual wage guidelines in the light of external market pressures and domestic inflationary concerns in order to achieve orderly wage settlements consistent with macroeconomic objectives. The NWC was established in 1972 and its guidelines have been generally followed by the public sector and unionised private sectors of the economy. Other employers were also influenced by the guidelines for fear of losing workers (Lim and Associates, 1988, pp. 203). Hence, the NWC guidelines have a definite impact on wages in Singapore. Following the recession in 1985, Singapore has adopted a more flexible wage system. The NWC has since drawn up a new monthly pay structure, comprising a basic wage and a monthly variable component (MVC). The pay structure also consists of an annual wage supplement (AWS) and an annual variable bonus. However, only the public sector has adopted such a comprehensive pay structure which allows for more flexible wage cuts in bad times. The private sector has adopted the AWS and an annual variable bonus but not the MVC. Hence, unlike the public sector, it does not have the flexibility to make quick adjustments to wage costs, as it would have to wait for cuts in year-end bonus, annual wage supplement or Central Provident Fund (CPF) contribution rates. To make wages in the private sector more flexible, the NWC is advocating that companies should start introducing the MVC into the wage structure. Its aim is to build this component up to 10 percent of total wages over the years. When accomplished, the current structure of 80 percent of basic wage and 20 percent of annual variable bonuses will be altered to this: 70 percent basic wage, 20 percent annual bonus and 10 percent MVC.

        Controls of Singapore dollars
        The MAS has had a longstanding policy of discouraging the internationalisation of the Singapore dollar, out of fear that a large offshore market in Singapore dollars could destabilise capital flows and cause greater exchange rate and interest rate instability (Ngiam, 1998). Before August 1998, the MAS regulated local financial institutions through regulation “MAS 621” (originally issued in 1983 and amended in 1992), which required them to consult the MAS before providing Singapore-dollar credit facilities to non-residents for financial investments, third-party trade or use outside Singapore. Financial institutions were also required to consult the MAS on Singapore-dollar facilities to residents if the proceeds were to be used outside Singapore. To ensure that its regulations were not being circumvented through financial derivatives, the MAS has defined Singapore dollar credit facilities to include a wide range of financial instruments, including foreign exchange swaps, currency swaps, interest rate swaps, facilities incorporating options, and forward rate agreements in Singapore dollars. These restrictions, backed by strong fundamentals and flexibility of the exchange and wages, have helped to mitigate the impact of recent speculative pressures on the Singapore dollar. However, they also have the effect of hindering the deepening and widening of the financial markets in Singapore as well as the growth of Singapore as a financial centre. – Ngiam Kee Jin, Coping with the Asian Financial Crisis: The Singapore Experience

        Kliknite da pristupite unpan033317.pdf

      • ……………………nije vazno dali je VLASNISTVO DRZAVNO, OPSTINSKO, AKCIONARSKO, PRIVATNO,………………….

        E moj FANTOME idi u Kanadu sto prije i vidji mos li mene zvat nema LJEBA odjen ,CRNA je CRNA i vazda ce BITI !

        Nema tu popravke!

      • Prva ljubav zaborava nema , jel tako Mico,
        A vazda se rado secas “KOMUNISTICKE GROMADE” V.M.

        pozdrav

      • Milovan Vukov Jankovic kaže:

        Izjednacavanjem PRVATNIH, DRZAVNIH I OPSTINSKIH BOLNICA,
        da PACIJENTI imaju pravo na slobodan IZBOR, je povecalo efikasnost JAVNIH BOLNICA 100%, jer su se PREPALI OD KONKURENCIJE, najgori je MONOPOL.

        Ziki,
        prvo skoci , pa reci HOP,
        ne zuri sa ZAKLJUCCIMA, imamo isti CILJ, ali razlicite PUTEVE DO CILJA,
        najbolja MOTIVACIJA JE TAXAMETAR ISPRED NOSA,
        da se moze svima UGRADIT , svijet bi zivio u BLAGOSTANJU,
        ili bolje RECENO ONI KOJI RADE, ljencuge bi izgubile UTAKMICU SA TAXAMETROM.

      • Identificirati i razumjeti osnovne elemente ekonomskoga razvitka neke zemlje znači analizirati njezina ekonomska, politička, povijesna, socijalna i kulturološka obilježja. Zasebna grana ekonomije koja se bavi pitanjima ekonomskog razvitka naziva se ekonomika razvoja, a nastaje krajem 1950-ih. Iako se može reći da je Adam Smith bio prvi „ekonomist razvoja“ i da je njegovo djelo Bogatsvo naroda bilo prva rasprava o ekonomskom razvoju, sistematsko proučavanje problema i procesa ekonomskog razvoja u Africi, Aziji i Latinskoj Americi pojavilo se tek u posljednjih pet desetljeća 20. stoljeća (Todaro i Smith, 2006:7). U okviru ekonomskog razvoja Smithova je ideja slobodnog tržišta i minimalne državne intervencije i regulacije ponovno zastupljena unutar neoklasične revolucije koja teorijom razvoja počinje dominirati 1980-ih godina. Zagovornici ove teorije promoviraju liberalizaciju, deregulaciju i privatizaciju kao temeljne preduvjete gospodarskog rasta, a kao najbolje primjere uspjeha takvog modela zagovornici ove teorije navode četiri istočnoazijske zemlje: Tajvan, Južnu Koreju, Singapur i Hong Kong. Upravo su ovi primjeri izazvali veliku pozornost teoretičara razvoja koji su pokušali dati alternativno objašnjenje modela rasta tzv. azijskih tigrova. Ono se temelji na konceptu „zakašnjelog razvoja“ koji treba biti shvaćen kao proces u kojem je država odigrala stratešku ulogu u koordinaciji tržišnih sila radi postizanja rasta i razvoja nacionalnog gospodarstva (Onis, 1991:110). Zemlje koje su svoje razvojne strategije utemeljile na skladnom odnosu i suradnji „snažne“ države i slobodnog tržišta u stručnoj se literaturi nazivaju razvojne države. – Milan Deskar-Škrbić

      • ……nije vazno dali je VLASNISTVO DRZAVNO, OPSTINSKO, AKCIONARSKO, PRIVATNO,……

        E ,Sa ovim novim komentarom je sada uredu, Ali toga nije bilo bez toga ima drugu sustinsku misao.

        ………Izjednacavanjem PRVATNIH, DRZAVNIH I OPSTINSKIH BOLNICA,
        da PACIJENTI imaju pravo na slobodan IZBOR,……….

        Pa zile se ZALAZE upravo za to PARALELNO da bude ,sve penzije ,skole ,bolnice , politicke stranke pa narod nek ima izbor da bira ,da upravo to ,eto primicemo se Milovane, ispravljas se. vrlo si VJEST u tome manervu , a da se ne vidi da grijesis.

        VRLODOBRO !

      • POVIJEST KONCEPTA, DEFINICIJA I KARAKTERISTIKE RAZVOJNE DRŽAVE

        Koncept razvojne države prvi je put uveden i detaljno izložen u knjizi Chalmersa Johnsona MITI and the Japanese Miracle iz 1982. godine (Stubbs, 2009: 2). Ključan razlog njegovog uvođenja bilo je nadilaženje sveprisutne komparativne analize i isticanja razlika između sovjetskog i američkog pristupa organizaciji gospodarskog sustava. Stoga je jedan od temeljnih ciljeva knjige, u kojoj je Johnson analizirao industrijsku politiku Japana od 1925. do 1975. godine, bio ukazati na razlike u kapitalističkim sustavima SAD-a i Velike Britanije s jedne, te Japana s druge strane (Johnson, 1999: 32). U polit-ekonomskom smislu najveća je razlika između tih zemalja bila upravo u definiranju uloge i pozicioniranju države u gospodarskom sustavu. SAD i Velika Britanija prihvatile su koncept regulatorne države u kojem je najvažnija uloga državnog aparata osigurati efikasan institucionalni okvir koji stvara kompetitivnu okolinu za privatni sektor. Određivanje cijena, kamatnih stopa, biranje pobjednika, tržišna koncentracija, zastupljenost određene vrste proizvoda, kao i strateško usmjerenje gospodarstva, u tim je zemljama većinom prepušteno tržištu te djelovanju i odlukama privatnog sektora. S druge je strane Japan, posebice nakon osnutka državne agencije MITI, razvio i implementirao koncept razvojne države.
        U literaturi ne postoji jedinstvena definicija razvojne države (Pang, 2000: 61). Stubbs navodi preko petanest pokušaja definiranja tog koncepta od strane različitih autora koji su se tematikom razvojne države bavili u ekonomskom, političkom, sociološkom, institucionalnom, razvojnom, ali i povijesnom kontekstu (Stubbs, 2009: 5-9). Primjerice, Beeson navodi kako je razvojna država postala opći pojam kojim se opisuju države koje aktivno interveniraju u gospodarske i direktno usmjeravaju razvojne procese umjesto da se oslone na tržišne sile i mehanizam. Castells ističe kako se država može smatrati razvojnom ako svoju sposobnost provomiranja, poticanja i održavanja razvoja postavi kao temeljno načelo svoje legitimnosti. Linda Weiss smatra kako se pojam razvojna država počeo i simplificirati koristeći se kao sinonim za razvijene države istočne Azije. Chang razvojnu državu definira kao onu koja može stvoriti i regulirati odnos između ekonomije i politike koji može podržati održivu industrijalizaciju (Chang, 1999: 183). Iako ne postoji službena definicija ovog koncepta, većina je autora suglasna oko njegovih temeljnih karakteristika.
        Johnson ističe četiri temeljne karakteristike razvojne države. Prva je karakteristika postojanje male, jeftine, ali elitne državne birokracije koja se sastoji od službenika s izuzetnim upravljačkim sposobnostima. Druga je politički sustav koji državnoj birokraciji daje dovoljan opseg djelovanja da može preuzeti inicijativu i učinovito funkcionirati. Treća je usklađivanje državne intervencije s funkcioniranjem nacionalnih i inozemnih tržišnih sila. Konačno, četvrta je osnivanje vodeće institucije koja kontrolira industrijsku politiku preko utjecaja na planiranje i koordinaciju energetskog sektora, domaće proizvodnje, međunarodne trgovine, financijskog sustava i državnih sredstava (Johnson, 1999: 38-39). Leftwich proširuje Johnosonov opis i iznosi šest temeljnih karakteristika razvojne države: odlučna razvojna elita, relativna autonomija moćne i kompetentne birokracije, slabo i podređeno civilno društvo, učinkovito upravljanje ekonomskim interesima te legitimitet koji počiva na rezultatima (Stubbs, 2009: 6). Onis dodaje kako je jedna od temeljnih karakteristika razvojne države postavljanje ekonomskog razvoja, definiranog u terminima rasta, produktivnosti i konkurentnosti, kao temeljnog i jedinog prioriteta državne akcije (Onis, 1991: 111). U tom smislu treba napomenuti kako se razvojna država ne smije miješati s pojmom države blagostanja i socijalne države. Upravo će izostanak opredjeljenja razvojne države k postizanju ekonomske jednakosti i društvenog blagostanja omogućiti izbjegavanje sukoba ciljeva ekonomske politike (Onis, 1991: 112). Prema Stubbsu, ključno je obilježje da razvojna država, koja se zasniva na privatnom vlasništvu i funkcionirajućem tržištu, intervenira u gospodarski sustav kako bi promicala i predvodila ekonomski razvoj (Stubbs, 2009: 2).
        Iz gore navedenog može se zaključiti kako ne postoji konsensus oko jednostavne definicije i jedinstvenih karakteristika razvojne države, što upućuje na specifičnost i kompleksnost samog koncepta. Međutim, ono što je sigurno jest činjenica da su zemlje istočne Azije, uz koje se vezuje nastanak tog koncepta, svoje razvojne strategije utemeljile na skladnom odnosu i suradnji snažne države i slobodnog tržišta. Budući da je temeljna razlika između kapitalističkog sustava SAD-a, Velike Britanije i većine zemalja EU s jedne, te Japana i zemalja istočne Azije s druge strane, upravo u ulozi države, u ostatku će se rada analizirati njezina uloga u gospodarskom sustavu razvojne države. Prvo će sažeto biti prikazane razvojne strategije Japana, Singapura, Tajvana, Južne Koreje i Hong Konga s posebnim naglaskom na ulogu države u kreaciji i implementaciji razvojnih strategija, a u zadnjem će se dijelu teksta pokušati sistematično prikazati uloga države i njezinih institucija u razvojnoj državi općenito. – Milan Deskar-Škrbić

      • RAZVOJNE STRATEGIJE ZEMALJA ISTOČNE AZIJE

        Iako među zemljama istočne Azije postoji niz ekonomskih, političkih, kulturoloških i društvenih razlika zajednička im je karekateristika da su snažan razvoj u drugoj polovici 20. stoljeća ostvarile prihvaćajući koncept razvojne države unutar kojeg je u postizanju visokih stopa rasta i ekonomskog razvoja ključnu ulogu imala država. Te su zemlje slijedile specifičan oblik kapitalizma u kojem država ne djeluje pod pretpostavkom poželjnosti konkurencije kao mehanizma koji širi mogućnosti izbora te smanjuje cijene domaćim proizvođačima. Umjesto toga Japan, Južna Koreja i Tajvan stvorili su kapitalizam s malom političkom podrškom organizaciji rada i ostvarenju države blagostanja, visokim stupnjem merkantilizma i ograničenjem ulaska stranih investitora. (Pempel, 1999: 147-163). Te su zemlje koristile pristup kapitalizmu utemeljen na ekonomskom nacionalizmu, što potpuno odstupa od prevladavajuće teorije koja tvrdi da je izvor rasta u konkurentnosti i otvorenosti. Temelj razvoja tih zemalja bio je fokus na industrijalizaciju nasuprot maksimizaciji profitabilnosti na temelju postojećih komparativnih prednosti. Drugim riječima, tržišna je racionalnost bila ograničena prioritetom industrijalizacije. Ključ za uspješnu i ubrzanu industrijalizaciju bila je snažna i neovisna država koja je pružala direktan potisak djelovanju tržišnog mehanizma. Tržište je bilo vođeno koncepcijom dugoročne orijentiranosti na investicije oblikovane od strane državnih službenika. Upravo je ta sinergija između države i tržišta bila osnova za postizanje izvanrednog razvoja u tim zemljama (Onis, 1991: 110). Postavljanje jasnih ciljeva i prioriteta osnova je svake strategije, a zadatak je države detaljnom analizom detektirati najveće potencijale gospodarstva i na temelju toga donijeti razvojnu strategiju s definiranim nacionalnim prioritetima. Također, država mora izgraditi i osposobiti institucije te stručnu i kompetentnu administraciju koja će strategiju implementirati te služiti kao podrška privatnom sektoru i tržištu.
        Na primjeru Japana Johnson detaljno objašnjava kakvom je strategijom i kojim mjerama ta zemlja izgradila sustav u kojem je nositelj razvoja bila država, ali je njezino djelovanje bilo usklađeno s tržišnim mehanizmom, na temelju čega je postignut sinergijski učinak. Neke su od japanskih metoda bile uspostavljanje državnih (razvojnih) finanacijskih institucija, upotreba jasnog planiranja i postavljanja vremenskog okvira korištenja poreznih poticaja, upotreba razvojnih planova kako bi se definirali ciljevi i smjernice za cijelo gospodarstvo te osnivanje brojnih formalnih foruma kojima je uloga propitivanje politika, pružanje povratnih informacija i rješavanje nesuglasica. Dalje, japanska je strategija bila usmjerena na uključivanje privatnog sektora u državno djelovanje kroz dodjeljivanje državnih funkcija određenim privatnim i poluprivatnim grupacijama. U određenim je sektorima pridana veća uloga javnim poduzećima kako bi se implementirale politike u inače visokorizičnim područjima, a da bi se osigurala efikasnost investicija osnovan je zaseban državni investicijski budžet koji je bio odvojen od državnog proračuna. Kako bi se potaknula inovativnost država je direktno ulagala, ali i promicala ulaganje u istraživanje i razvoj. A za privatni sektor gotovo najvažnija uloga države bila je stvaranje jasnih i jednostavnih zakona i administrativnih propisa koji omogućuju efikasno, sigurno i lako poslovanje privatnog sektora (Johnson, 1999: 39).
        Iz japanskog je modela jasno vidljivo koliki je zapravo obujam, ali i kompleksnost državnog utjecaja i intervencije u gospodarskom sustavu razvojne države. Državne politike obuhvaćaju cijeli niz tehničkih, korektivnih, preventivnih i stimulativnih mjera koje su dio precizno razrađene strategije s jasno definiranim nacionalnim prioritetima. Očito je kako je uloga države u razvojnoj državi velika i važna te u velikoj mjeri nadilazi koncept države „noćnog čuvara“ za koji se zalažu nositelji ekonomske politike u SAD-u. Postoji niz institucionalnih, kulturoloških i socijalnih faktora o kojima ovisi djelotvornost i održivost ovakvog razvojnog modela. Predanost poslu, osjećaj odgovornosti, povjerenje, vizionarstvo, stručnost i kompetentnost, poštenje te postavljanje interesa zajednice ispred vlastitih ciljeva, samo su neka od obilježja društva u kojem model razvojne države može uspjeti, ali su ovi faktori zasebno područje koje je potrebno detaljno i stručno analizirati te ne predstavlja područje istraživanja i interesa ovog rada. – Milan Deskar-Škrbić

      • ULOGA DRŽAVE U RAZVOJNOJ DRŽAVI

        Iako ne postoji jasna definicija razvojne države, a samim time ni jednoznačan zaključak koja bi trebala biti uloga države unutar tog koncepta, među mnogobrojnim je autorima ipak postignut konsensus oko njezinih najznačajnijih uloga. Autori su imali različiti pristup definiranju uloge države. Neki su u svojim radovima naglasak stavili na konkretnu ekonomsku i industrijsku politiku, a neki na oblikovanje institucija i strategija, kao i na vizionarsku ulogu države. Svaki od odabranih pristupa ukazuje na veliku, čak i ključnu ulogu države u ostvarivanju socioekonomskog razvoja.
        Johnson i Wade u svojim su se knjigama orijentirali na definiranje uloge države kao nositelja planirane, usmjerene i strateške industrijske politike. Industrijska se politika, smatraju, ne smije smatrati zamjenom za tržišni mehanizam, već ona svojim svjesnim djelovanjem stvara i/ili mijenja tržišne poticaje kako bi utjecala na ponašanje proizvođača, potrošača i investitora. Ističući važnost međuzavisnoti tržišta i države, Johnson objašnjava kako pojam razvojne države podrazumijeva da obje strane koriste jedna drugu kako bi ostvarile razvojne ciljeve i osigurale održivost (Johnson, 1999: 60). Postavljanje jasnih nacionalnih prioriteta i ciljeva, promjena tržišnih poticaja, smanjivanje rizika i transakcijskih troškova, pružanje poduzetničke vizije, izgradnja vodećih razvojnih financijskih institucija, selektivno prioritetno kreditiranje, definiranje strateških sektora, jednostavno zakonodavstvo, uspostavnjanje jasnih kriterija za dobivanje fiskalnih stimulansa, umjerena i upravljana liberalizacija tržišta, stvaranje stručne i kompetentne birokracije te donošenje sveobuhvatnih razvojnih strategija neke su od ključnih uloga države (Wade, 1990: 343-381). ¸
        Chang napominje kako temeljne uloge države koje on predlaže snažno nadilaze one koje su državi dodijeljene u neoklasičnoj teoriji (ispravljanje tržišnih neuspjeha i zaštita). Budući da postoje određene odluke koje se mogu donijeti i provesti isključivo na nacionalnoj razini, država, kao jedini subjekt koji ima potencijal i mogućnost zastupati nacionalne interese, mora formulirati jasnu viziju budućnosti cijele ekonomije kako bi se donijele ispravne odluke. Na taj način država poprima obilježje poduzetnika i njezina je uloga usporediti sve vizije koje postoje u društvu i među njima konsenzusom odabrati jednu prema kojoj će se oblikovati strategije na svim razinama. Ako postoji poduzetnička vizija na nacionalnoj razini, država mora izgraditi institucije koje će omogućiti njezino ostvarivanje. Međutim, proces izgradnje institucija nije jednostavan i može rezultirati mnogobrojnim sukobima, a uloga je države što više ublažiti te sukobe i njima upravljati (Chang, 1999: 195-198). Država koja želi uspješno provesti reforme i izgraditi čvrste i efikasne institucije mora biti predana ispunjavanju dugoročnih i vrlo kompleksnih ciljeva. Njezina je uloga u razvojnoj državi znatno veća nego u regulatornoj te stoga ima i veću odgovornost.
        Zaključno,tip intervencije povezane s razvojnom državom utjelovljuje tri glavne komponente. Prvo, izravno vlasništvo i kontrola nad industrijskom proizvodnjom ima puno manji značaj u odnosu na izgradnju ekonomske infrastrukture kroz obrazovanje, usavršavanje i istraživanja. Drugo, država ima ključnu ulogu u promicanju suradničkog odnosa između radnika i poduzetnika koje treba potaknuti da zajedno rade na ostvarivanju nacionalnih prioriteta. Treće je, a možda i najvažnije, da država preuzima ključnu ulogu u definiranju i izgradnji komparativnih prednosti. Država je uključena u stvaranje uvjeta za ekonomski rast i industrijsku prilagodbu, a to čini kroz suradnju i međudjelovanje s tržištem (Onis, 1991: 124). Temeljna je uloga države svoje politike, institucije i usluge oblikovati na način da budu kompatibilne s tržištem i tržišnim mehanizmom. Metaforički rečeno, odnos je države prema tržištu u razvojnoj državi onaj liberalnog roditelja prema djetetu u pubertetu. Iako mu dopušta da samo istražuje, donosi odluke, griješi i uči iz tih grešaka, on ipak postavlja određena ograničenja koja će ga zaštiti od tragičnih događaja (Evans, 2008: 16). – Milan Deskar-Škrbić

  33. Milovan Vukov Jankovic kaže:

    Ziki,
    ja sam VELIKI NEPRIJATELJ BIROKRATIJE I PARTIOKRATIJE,
    borac za NEZAVISNI DOGOVOR POSLODAVACA I SINDIKATA, koje mora biti SVETO PISMO, bez uplitanja PRLJAVE POLITIKE.
    Za RAZUMNE POREZE ZA ZDRSTVO, SKOLSTVO , KULTURU I SOCIJALNU ZASTITU UGROZENIH GRUPA NA SVJETSKOM NIVOU, po najvecim STANDARDIMA.

    Za fer UTAKMICU svih ucesnika, bez obzira dali je to privatno, dionicarsko, akcionarsko , drzavno ili opstinsko VLASNISTVO,
    mora postojat KOMPETICIJA, sudija i pravila IGRE KOJA VAZE ZA SVE UCESNIKE BEZ PREDRASUDA.

    Ali MINULI RAD, mora biti IZLOZEN PRED JAVNOST,
    svakog POJEDINCA,
    a neke LJUDE PRIKUCAT VERBALNO NA STUB SRAMA, KAO UBICE CGe PRIVREDE I RAZVOJA ISTE, ZA STETOCINE, ZA PACOVE, ZA PARTIJSKE MISEVE I STENAD NA LANCU GLAVARA I GOSPODARA.

    KAO UBICE LJUDSKOSTI, MORALA I ETIKE.

    Kao LJUDSKE NESOJE KOJI SU OD SINDIKALNE CLANARINE PRAVILI BIZNIS, A RADNIKE IZBACILI NA ULICU I POSLALI NA SOCIJALU I INVALIDSKE PENZIJE.

    POPU POP , LOPOVU LOPOV, a BOBU BOB.

    A ne VLAZNI SNOVI, o POLJAKINJI SA ALJASKE I TIPARTI,
    koja je DOBRA ZA RAZMNOZAVANJE i kucne potrebe,
    ali za BIZNIS AMBIJENT I SKOPLJENJE MULTINACIJONALNIH PLJACKASA SU POTREBNA MOODA KAO KILE OD KANTARA, A NE TEMUNI I BEZMOODOVICI.

    MEGA BIZNISMANE DOMACE MONOPOLISTE I GLOBALNE,
    TREBA USKOPIT SA DVIJE OPEKE; A NJIHOVI MUCKOVI IZMEDJU,
    SAMO TREBA PAZIP PALAC, KAD RAZBIJAS JAJCA-MUCKOVE.

  34. Ko zna ako jos uspije postovani laufer i neon da obrnu Vladimira i mi se jos malo u stavovima primaknemo i piantao iz daleke kolumbije okle bese, malo popusti, eto mi registrovasmo stranku ovo ljeto .

    • “i piantao iz daleke kolumbije okle bese, malo popusti, eto mi registrovasmo stranku ovo ljeto”

      popustiću, Žile, ali nervno :)

      • vidjeli kako me napadose sa svija strana ne znam vise okle mi puca,

        neznavenoga naroda brati mili sto je ovo,pogresno tumace moje komentare ne umiju da dokuce istinu.
        reka sam ti da nije zdravo mnogou lijevo ici utice na nerve,
        drs se druze moj.

  35. Stanovnik-gr(a)djanin kaže:

    Interesantan je jedan obrazac za sve liberale Jevreje:

    Ukoliko se radi o tudjoj capri (citaj: vecini i sirotinji) onda su oni strasno liberalni u rjesenjima i razmisljanjima. Ako im pomenete Izrael, o tome nema rasprave. To se brani po svaku cijenu – opet “liberalno”. viz proizvoljno po potrebi!

    Jevreji i liberalizam su isto sto i Sunce i tama!

  36. Pa momci ‘PECALBARI” ‘GASTARBRAJTERI” “NASILJI LJUDI NA PRIVREMENOM RADU U INOSETANSTVO” ‘DIJASPORA” ………………

    Mozete li prepoznati sebe u ovim Vesovim komentarima te slijede , izgleda da vas VESO vise cijeni no vi same sebe “neostvarene libertarijance” ovaj pijantao je bar iskren coek kad kaze da je MARKSISTA-LENJINISTA i ja ne postujem njegov stav ali snjim bi popili columbijsku kafu ,jer je covjek otvoten kada brani aljendea ,chegevaru,chaveza ,moralesa ,fernadeza i ostale juzno amerikanske crvene gromade.Ali je naucijo sada da u svojim polemikama ide na loptu a ne na igraca jer je dobijo cervenih kartona od suca Milovana iz Danske. To je za pohvalu.

    Veso kaze:

    Sve dok se etiketiranje i ogovaranje drugih ljudi shvata kao lična hrabrost, laži o
    drugome kao
    lična moralna vrlina, a drskost sopstvenog neznanja kao revolucionalna energija za društvene
    promjene najsposobniji mladi ljudi će napuštati Crnu Goru i rijetko se vraćati. A za Crnu Goru je
    i odlazak desetak najboljih puno… Kako u ovakvoj atmosferi razvijati profesionalizam?

    • Žile, druže, nisi mi odgovorio na pitanje – zašto licemjeri poput Vukotića, koji zapošljavaju rodbinu i prijatelje po državnim institucijama, drve onu (malenu) stvar o profesionalizmu i tome kako najsposobniji odlaze?

      Misliš li da je lako otići kad imaš osjećaj da su te izmrškali odatle? Okani se ove (Vesove) priče, pauziraj dan-dva, da se ne bi vrijeđali ponovo. Moli te tvoj drug piantao, bivši neprijatelj :)

      • haha,
        Druze ovamo pravo LJETO ,
        kod vas sumorna jesen ne dozvoli da utice na tvoju umetnicku dusu,
        Kad Veso pobijedi i “sahranimo” socijaliste bice mjesta i za tebe i za Milovana i sve druge Milovane drste zivca za rijec ne za rogove.
        Cekamo vas rasirenih ruku i bit cete slobodni da ulazete vas ,vas nivac i vase ideje i uzmete profit koji ostvarite bez ikakve prevare.dacemo vam pravi slobodni kapitalizam i zajedno sa vama urediti jednu bolju Crnu Goru kakvo upravo vi i zelite zato zbijmo redove.

        A v icete zaista biti od neprocenjive vrednosti ,jer vas postujemo kao ljude koji su hrabri i otisli u beli svet da dokazu sebe posto im ovdje sistem to nije dao vi ste kolumbo ,admuzen, kuk , marko polo …. idt bez imalo patetike bar za mene.

        pozdrav

      • Reciklirani Fantom kaže:

        Ja sam mislio da će za Milovana i ostale biti mjesta kad Veso izgubi, jer je dosta (i previše) pobjeđivao ……. stvarno sam duduk ….. ćukson ….. pu! …… :(

      • Milovan Vukov Jankovic kaže:

        KOMUNISTI su od STRUCNJAKA pravili SIMPATIZERE,
        tako su mene sarmirali 1980-83, sa suprugom dankinjom i troje djece,
        dali mi KREDIT da mogu kupit KUCU U BOTUN, sa malo BASTE,
        od Ulcinja do Poreca sa ELASTIKOM-PLASTIKOM,
        sam izgradio 6000 m2, solarnih uredjaja.

        A ovi MAFIJASI,
        od POSLUSNIKA&PODANIKA&LJUBIGUZA,
        prave STRUCNJAKE,
        za KLADIONICE&KOCKARNICE&KAFICE,
        njih ne ZANIMAJU ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE CO2 NEUTRALNI,
        NJIMA JE NAJPRECI, njihov GLADNI PUPAK&SUPAK,
        takve STOKE MAJKE RIJETKO RADJAJU,
        lise CGe.

      • Reciklirani Fantom kaže:

        E, jebi ga Milovane ……. ovi današnji buzdovani ne cijene ni hidrogeotermalnu energiju iako su iz podzemlja, a kamoli solarnu ……. :(

      • Milovan Vukov Jankovic kaže:

        E moj Fantome,
        da NEBI ZIVCA,
        nikad nebi,
        jasno,
        nacrtali KRIVCA,
        nije kasno,
        CGo, mili DOME,
        sad se jebi,
        mi gledamo, kako LOME,
        krutu KITU,
        samo tebe.

  37. Evo od Vesa nesto i za ljepsi pol za bibane i sve druge bibane, gde veso priznaje vrednosti iako dolaze od zena za razliku od nekih crnogoraca,

    Crna Gora je
    danas nažalost puna “eksperata” koji unaprijed znaju rješenja svakog problema. Čak i da znaju, a ne
    znaju, da li je to dovoljno? Slavni matematičar Gaus je rekao “Znam rješenje problema… Ali ne
    znam kako do njega doći…”… Upravo ovi projekti i uopšte afirmacija istraživanja treba da
    doprinesu odgovoru kako do rješenja! Na kraju, treba istaći hrabrost resornog Ministarstva i
    ministarke Vlahović da pokrene uspavane istraživačke ambicije i interese, ne samo u akademskoj
    sredini, već i u drugim institucijama i kompanijama… Stoga bi film “Čelična lejdi” (život Margaret
    Tačer) trebalo da pogleda što više ljudi koji su na javnim i menadžerskim funkcijama, da shvate
    važnost znanja i hrabrosti u procesu donošenja odluka. Film je dobar i da mi kao mačo-društvo
    (kakvo je uostalom i englesko) shvatimo potrebu da sa mačo mita (vladavine muškaraca) brže
    prelazimo ka racionalnosti i praktičnosti koje su karakteristika “slabijeg pola”…

    Izvinjavam se i zahvaljujem urednistvu te mi dozvoli da se odbranim od provociranja i podmetanja kako raznih socijalista tako i nacionalista i neostvarenih-libertarijanaca ,
    sa ovim ZA SADA zavrsavam moju pisaniju odgovaracu samo na lazne i podmetnute neistine mojoj ideologiji kao i mene licno ..

    pozdrav i izvinite na uzurpaciju prostora mislim da je ipak bilo korisno.
    zivac

    • Reciklirani Fantom kaže:

      Ništa Žile ne zahvaljuj, uzurpiraj ovo mjesto,
      vazda mi te milo čuti, no te nešto nema često.
      Ti ubodeš vazda problem, mnogo žešće nego igla,
      da te nema nikada se, ni prašina ne bi digla.
      Samo šegaj ne prekidaj, bez tebe bi bilo pusto,
      jer znam da ćeš uz nas biti, ako jednom dođe gusto ……

  38. Milovan Vukov Jankovic kaže:

    Ja nema PREDRASUDA i ne gledam , ko govori ISTINU i iz kojeg TABORA STIZE ISTINA, ako je PRAVA ISTINA i nije obojena nacijonano, vjerski i ideoloski , DOGMAMA koje su IZTROSENE I ZBOG KOJIH SU TEKLI POTOCI KRVI PO BALKANU,
    a NAJBOLJE IGRACE I IGRACICE, ocerali sirom zemljinoga sarada, da sebe ostvare u nekom normalnom AMBIJENTU.
    O PROFESIONALIZMU, uzmimo primjer “RUKOMETASICA”,
    koje su na putu da osvoje SAMPIONSKU TITULU JEVROPE, sa SELEKTOROM, KOCEROM I TRENEROM ADZICEM, koji je Savicku i Popovicku doveo iz Danske, i pojacao sa GOLMANOM SA STRANE.
    E sad ZAMISLITE, da imamo po jednog SELEKTORA u EPCG, VODOVODU, ZAJEDNICI OPSTINA, MINISTARSTVIMA , da sastave najbolje timove,
    sa Nedovicem, Lauferom i ostalim igracima sa iskustvom iz DRZAVA SIROM SVIJETA, da umjesto TRTOMOODJENJA SDPovaca, DPSovaca,
    PROMIJENE PRAKSU,
    i kao DUKLJANI pocnu sa VODOM do svake kuce, iz Morace ili Cijevne, da sa jednom AKOMUACIJOM, svakoj BIJELOJ KUCI OBEZBIJEDIMO PRITISAK PRIODNIM PADOM, a ne sa PUMPAMA PO MAREZI I CEMOVSKOM POLJU, ZA ZETU, BJELOPALICE , TUZI I MALESIJU I CIPANCIJELU PODGORICU,za SLEDECI VIJEK, bez UTROSKA JEDNOG JEDINOG kWh.
    Sa DRUGIM AKOMULACIJAMA I VJETRO GENERATORIMA SUPLIRANI SA SOLARNIM UREDJAJIMA, obezbijedimo DOMACE POTREBE I ZARADA OD MINIMUM 100 miliona godisnje, jer mi samo 17% hidropotencijala koristimo u CGi, Norezani 90%.

    Kad imamo VODU I STRUJU, sa tom KLIMOM u CGi,
    mozemo obucit CRNOGORCE-SRBE I OSTALE, da rade kao IZRAELCI,
    da od PUSTINJE PRAVE RAJ NA ZEMLI I BLAGOSTANJE I SRANJE SA PALESTINOM I ATOMSKU BOMBU, jer Jevreji po njihovim NACELIMA,
    skoluju djecu za MIRNODOPSKO VRIJEME, da sjede i udaraju PECATE-BIROKRATE,
    i za RATNO DOBA da bruse DIJAMANTE, ili nesto rade sa rukama i nogama,
    mi smo za PECATE SAMPIONI SVIJETA,
    ali sa RUKAMA I NOGAMA, uzuzev LOPTE I PUSKE,
    ne umijemo ZAMIJENIT OSIGURAC.

    Davno sam OTVORIO TEMU o Vesu Vukoticu,
    jer je on jedini imao neku VIZIJU O EKONOMSKOJ POLITICI,
    za RAZLIKU OD OSTALIH, koji se VRTE TRTA-VRTE KO PRDA U GACE,
    od SLUCAJA DO SLUCAJA, prosao sam GORE OD ZIVCA,
    jer se u CGi, ne razmislja o PORUCI, nego o POSTARU I ONOME KO JE SALJE,
    najsvjetlija OBAVEZA je naci nekome DLAKU U JAJCE, ili nekoga, ko je TOME JEBAO SESTRU ILI TETKU,
    i koliko kosta kWh, a koliko JAJA, i toj ZAVRZLAMI NEMA KRAJA,
    jos kad pocnu sa HIMNOM I BAJRAKOM I OPOZICIJOM I MILOM I SREBERNICOM,
    svi smo udareni sa STICOM PO MOZGU, i padamo u TRANS,
    dok TITANIK PLOVI KA SANTI LEDA,
    CGom, SIRI SE BIJEDA

  39. Strane investicije i klopka srednje razvijenosti

    Nebojsa Katic

    Srbija mašta o srećnoj budućnost koju će joj obezbediti strani investitori. Ta maštanja su u domenu naivnih i pojednostavljenih tranzicionih ideja. Sve i da investitori dođu, i to baš onako kako ih političke stranke u svojim propagandnim snoviđenjima najavljuju, ta vrsta budućnosti nije tako svetla kao što domaći političari i ekonomisti misle.

    Model razvoja na kome se u Srbiji danas insistira, uveo bi naciju u stanje koje se u ekonomskoj teoriji naziva „klopka srednje razvijenosti“. To je model slepe ulice u kome se posle perioda kraćeg i dinamičnog rasta, ulazi u stanje stagnacije iz koga se više ne može uteći. Zaposlenost je relativno visoka, ali su plate i životni standard na trajno niskom nivou.

    Strani investitori dolaze u nerazvijene zemlje zbog njihovog tržišta, niske cene rada, povoljnog poreskog ambijenta i različitih podsticaja koje države daju. U sasvim gruboj podeli, postoje dva dominantna motiva za inostrane ulagače, iako se motivi često mogu i preklapati.

    Investitori dolaze kako bi uspostavili kontrolu na novom tržištu, uklonili domaću konkurenciju ili sprečili njen rast i razvoj. Domaće tržište i njegov profitni potencijal su osnovni motiv ovih investicija. Da bi se tržište eksploatisalo i kontrolisalo, na njemu se mora biti fizički prisutan. Banke, pivare, cementare, telefonija, trgovinski prodajni lanci na primer, ilustracija su takvih investicija. One se realizuju jeftinom ili relativno jeftinom kupovinom lokalnih kompanija. Budući da je poslovna infrastruktura već tu, dodatna ulaganja nisu previše velika.

    Ove investicije u pravilu ne povećavaju zaposlenost, naprotiv, ali u prvom koraku podižu standard i kvalitet proizvoda i usluga. U drugom koraku i postupno, povećavaju se cene. Kako je tržište kontrolisano, monopolizovano ili kartelizovano, strani investitor može zaposlene dobro platiti, pogotovo u poređenju sa primanjima u ostatku privrede. Teret dobrih plata se ovde lako prevaljuje na potrošače, pa solidne plate ne ugrožavaju planirani profit investitora.

    Dobra primanja pacifikuju svaki potencijalni otpor koji bi mogao biti uperen protiv stranih vlasnika. Malo tržište je zauvek osvojeno, konsolidovano, i niko više ne može ugroziti takvu konstelaciju odnosa i moći. Posle prvih sretnih godina, plate počinju trajno da stagniraju, čak i da padaju. Rast produktivnosti i efekti kontrolisanog tržišta se prelivaju samo u profit.

    Drugi razlog za investiranje u tranzicionu zemlju više je vezan za jeftinu radnu snagu, povoljan poreski sistem i povlastice koje država daje strancima – direktna novčana davanja, besplatno zemljište, povlašćene cene energenata, slabija ekološka zaštita, itd.. Ukratko, svi direktni i indirektni troškovi poslovanja su znatno niži nego u razvijenim zemljama, ili u zemljama koje se ubrzano razvijaju, a svojim razvojem same upravljaju. Ova vrsta investicija je najčešće okrenuta izvozu i države ih rado stimulišu. Obično je reč o novim pogonima, pa zaposlenost raste i efekti ovakvih investicija su jasno i brzo vidljivi.

    Iz stanja siromaštva, u procesu koji može trajati deceniju ili dve, domaća ekonomija ulazi u stanje srednje razvijenosti. U njemu ostaje zauvek, jer tu se ekonomska klopka zatvara. Svi ključni segmenti ekonomije su u stranim rukama, a naspram moćnih stranaca stoji mala, slaba, korumpirana i pasivna država.

    U tom okamenjenom privrednom ambijentu plate više ne mogu rasti, budući da ugrožavaju velike profite na koje su stranci naviknuti. Strani investitori će ostati samo ako su plate niske, ili niže od plata u drugim nerazvijenim državama. Pretnja da će proizvodnja biti iseljena je stalna, a često se traže i novi, dodatni ustupci da bi se proizvodnja nastavila.

    Iz istog razloga i zbog iste pretnje, ni preniski porezi na profit se ne mogu povećavati. Moćni investitori manipulišu svojim poreskim bilansom i na razne načine iz zemlje iznose neoporezovani profit. Nejaka država nema ni primisao da se tim procesima suprotstavi.

    Kako od poreza na dobit država dobija jako malo, kako plate ne rastu, ne rastu ni porezi i doprinosi koji su vezani za plate. Budžetska kasa je uvek siromašna. Država nema dovoljno sredstava da podiže opšti standard građana, uprkos činjenici da svi rade i da rade mnogo. Iako bruto domaći proizvod raste, ono što od njega u zemlji ostaje, uglavnom stagnira.

    Najbolji domaći kadrovi postaju „dobro“ inostranih kompanija i vrlo često odlaze u druge zemlje u kojima strani investitor ima svoje pogone i prisustvo. Domaća poslovna elita se tako otuđuje, služeći isključivo strancima i sebi.

    Primeri ovog scenarija su poznati i jasno vidljivi na velikoj ekonomskoj sceni. Daleki istok je najbolja ilustracija ovih procesa. Države poput Tajlanda ili Indonezije na primer, nisu umakle klopci srednje razvijenosti. Na drugoj strani, Južna Koreja, Tajvan ili Singapur na primer, jesu. Primeri ovih uspešnih država jasno pokazuju da bez rasta i razvoja koji bazira na jačanju domaćih kompanija, na sprezi domaćih banka i privrede, na konstruktivnom savezu domaćih poslovnih elita, nema uspešnog i trajnog razvoja.

    Nije za čuđenje da Srbiji, iz današnjeg stanja sunovrata, ideja o ulasku u „klopku srednje razvijenosti“ izgleda čak veoma privlačno. Klopka srednje razvijenosti je svakako bolja od klopke nerazvijenosti. Ipak se ne bi smelo zaboraviti da sunovrat nije idealan ambijent za ozbiljno vrednovanje dugoročnih alternativa – ako se o alternativama u Srbiji uopšte i razmišlja.

    Strane investicije i klopka srednje razvijenosti

  40. Zile, jedno je palamudjenje u teoriji, populizam i slatkorjecivost, a drugo rezultati u praksi. Rezultate Vesove ‘skole’ vidimo u Crnoj Gori na sve strane, opustosena je potpuno od maminih sinova koji su sa 28 instalirani na mjesta premijera i osnovali dinastije, nema tu ni ‘p’ od preduzetnistva, nego teorija kao pravdanje pljacke. Vi Zile mozda imate dobre namjere, ali se bojim da bi vas Vesovi izmuzli za jedan dan, potrosili biste brzo elan i entuzijazam.

  41. Milovan Vukov Jankovic kaže:

    Da oce KLATNO pocet da se ljulja,
    kao u Dansku 88 godina,
    izmedju POSLODAVACA-KONZERVATIVACA i SINDIKATA-SOCIJAL DEMOKRATA,
    ovi prvi daju BOGATIMA i kapom i sakom,
    a ovi drugi daju BIROKRATIJI kapom i sakom, a radnicima KAFENOM KASIKOM, da se ne prejedu i oTRBULJATE od piva, da VRSNIKA ne mogu dofatit rukom za pisanje, bez rozge za TRBUH.

    U CGi, i poslodavci i sindikati,
    su kontrolisani od MAFIJE,
    klatno niko nije zaljulja, ZILE ce da usidri klatno na Vesov NISKI NIVO,
    mi ne mrdamo ni lijevo ni desno,
    nego TURAJEMO JEZIK U ZVALE i crtamo kose crte TRTA-VRTE,
    sad se VRTE oko HIMNE I BARJAKA, da ih gledas i da PLJUNES OD MERAKA.

    Nase KLATNO SE KLATI, od VELJE SERBSTVA DO DUKLJANA,
    i nece stajat BRZIH DANA,
    CERNOGORCI STO TAKOJE,
    NAPOLJEON VAPRASIL,
    TO MILOVA PRCIJA JE,
    VESELIN sa UDGija,
    NAM ATVETIL,
    ETO ZILE, NAUCIL,
    i nikakda ne ZABIL,
    pojeo ga KROKODIL,
    iz duboke recke NIL.

Odgovorite na bibana Poništi odgovor

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.