Uspješne opštine: Je li to moguće?!

Da u Hrvatskoj ipak nije sve tako sivo pokazuju primjeri opština Dugopolje, Lovas i Blato, te Jastrebarsko. Budžeti im se dobro pune i u kriznim vremenima, ne muči ih manjak investicija niti velika nezaposlenost. Njihovi stanovnici, u prvom redu mladi ljudi, uživaju brojne pogodnosti – od subvencija za školovanje do velikih naknada za novorođenu djecu.

Kako je njima uspjelo ono što drugima nije? Za uzlet Dugopolja zaslužna je preduzetnička zona s 83 poslovna objekta u kojima je danas zaposleno 3.200 ljudi iz mjesta i okoline. Između 40 i 50 posto čine komercijalni sadržaji, a među njima je prošle godine otvoren i Agrokorov distributivni centar u koji je uloženo oko 700 miliona kuna. U samom mjestu živi oko 3.500 stanovnika, a stopa nezaposlenosti se kreće između 4,5 i 5 posto.

‘Niču’ akvapark i olimpijski bazen

“Zadnjih godina puno je manje investicija i preduzetnika koji su spremni na ulaganja. Trenutno se u Dugopolju radi na devet projekata, koji su u fazi prikupljanja dozvola ili u fazi izgradnje”, kaže za Danas.hr gradonačelnik Zlatko Ževrnja. Jedan od tih projekata je Aquapark Dalmatia, u koji će privatni investitor u prvoj fazi izgradnje, do sredine 2013., uložiti oko 120 miliona kuna. Opština gradi 90 miliona kuna vrijedan sportski kompleks, u sklopu kojeg su olimpijski bazen, dvorana za tenis i pet otvorenih teniskih igrališta. Ževrnja kaže da je u planu izgradnja stambene zone s manjim zgradama i porodičnim kućama, koje bi mogle postati dom nekim od 60-ak mladih porodica koje su se u zadnje četiri godine doselile u Dugopolje.

Opština svim osnovcima kupuje knjige, srednjoškolcima subvencioniše 50 posto putnih troškova. Godišnje za 60-ak studentskih stipendija izdvaja 650 tisuća kuna, a zainteresovanima plaća 50 posto troškova postdiplomskog studija. Svima koji sklapaju brak opština isplaćuje naknadu od 5.000 kuna, a za prvo rođeno dijete 3.000 kuna, drugo 5.000, treće 8.000, a četvrto 12.000 kuna.

U Lovasu nude posao i stan

Opština Lovas tijekom rata doživjela je veliku tragediju, jedan dio stanovnika je poginuo, jedan dio ljudi se odselio i nikad se nije vratio, pa u mjestu danas živi samo 1.250 ljudi, što je upola manje nego prije rata. Zahvaljujući ljudima koji su vodili i koji danas vode opštinu život se vratio. Štoviše, Lovas je danas primjer uspješne ruralne opštine.

Poljoprivredna zadruga Lovas i firma Agrator zapošljavaju najviše ljudi. Firma Triko, koja za Benetton proizvodi mušku, žensku i dječju trikotažu, zapošljava oko 180 ljudi. Trenutna stopa nezaposlenosti iznosi oko 12 posto, što je, kaže gradonačelnik opštine Stjepan Milas nešto više nego prethodnih godina.

Ipak, neke firme teško dolaze do radne snage

“Tvrtka Triko ima problema s pronalaženjem radne snage. Organizuju obuke za osposobljavanje radnika, ali ipak neki kandidati ne uspijevaju da zadovolje kriterijume, zbog čega teško pronalaze kadar. Nedostaje i veterinara. Agrator je raspisao konkurs, nudi posao i stan”, kaže Milas.

Zahvaljujući stručnom mladom timu, u zadnjih šest godina Lovas je iz pretpristupnih fondova za razne projekte uzeo oko milion eura, kaže načelnik Milas. Najveći dio tog novca potrošen je za izgradnju infrastrukture te za opremanje poslovne zone, čija je izgradnja u potpunosti finansirana tim novcem.

Načelnik je zadovoljan što se mladi ljudi više ne iseljavaju iz Lovasa. Svake godine mjesto ima desetak parova više, a jedan od razloga za ostanak svakako je i naknada koja se isplaćuje za svako rođeno dijete. Za prvo se isplaćuje 7.000 kuna, drugo 8.000, a za svako sljedeće dijete naknada je veća za 1.000 kuna.

Svijetli primjer Hrvatske je i Opšina Blato, koja se nalazi na otoku Korčuli

“Za sada brodimo dobro, ali ne znam kako će nam biti sljedeći mjesec”, kaže gradonačelnik opštine Ivo Gavranić. Brodogradilište Radež, koje je kičma razvoja Blata, do prije mjesec dana nije osjetilo krizu, ali ima naznaka da će se situacija popraviti i da će u svibnju opet biti posla. Brodogradilište, koje zapošljava 330 ljudi, kao i poljoprivredna zadruga Blato 1902. dionička su društva u stopostotnom vlasništvu zaposlenih. Od 3.700 stanovnika Blata zaposleno ih je oko 1.340, a od toga čak 400 radi kod privrednika. Stopa nezaposlenosti iznosi oko šest posto.

Nemaju kredite i nikad nisu bili u minusu

Budžet Blata u najvećem postotku se puni od poreza na dohodak i zadnjih 19 godina, od 1993., nikad nije bio u minusu, niti je opština ulazila u kredite.

Svakome ko otvori novo radno mjesto, opština godinu dana za tog zaposlenog plaća polovinu bruto plate, uz uslov da radnik kod tog poslodavca treba ostati da radi još najmanje dvije godine.

Poslodavac koji zaposli visokoobrazovanu osobu dobija 20, a ako zaposli osobu s višom stručnom spremom 12 hiljada kuna. Nadalje, privrednicima u kreditu opština subvencioniše kamatu do deset hiljada kuna godišnje, jednako tako i mladima koji su uzeli stambeni kredit.

Opština subvencioniše 70 posto troška jaslica i vrtića, a roditelji učestvuju s 30 posto. Učenici imaju besplatan prevoz, a studenti stipendije, pa tako pravnike, ljekare, profesore te duga zanimanja koja su važna za mjesto subvencioniše opština. Firme uglavnom stipendišu studente tehničkih fakulteta.

‘Čovjek je centar svega’

Za rođenje prvog djeteta dobije se pet hiljada kuna, za drugo 10, za treće 60, a četvrto i svako naredno 70 hiljada kuna.

“Stvorili smo jedno pozitivnu atmosferu. Cilj nam je ekonomski razvoj, ali ne kroz neoliberalni model. Nama je čovjek centar svega i mjesto u kojem živimo, i ne smatram da smo nešto specijalno. Živimo u teškim ostrvskim uslovima, život nam je u odnosu na kopno skuplji 30 posto”, zaključuje Gavranić ističući da bi država trebala obezbijediti bolju povezanost ostrva i kopna, te da im porezni nameti nikako ne bi smjeli biti isti kao na kontinentu.

Gradić s prestižne liste Financial Timesa

Jedan od najperspektivnijih hrvatskih gradova je Jastrebarsko, koji se našao na prestižnoj listi Financial Timesa. Gradić s 16.500 stanovnika početkom marta ugledni časopis proglasio je jednim od evropskih gradova budućnosti južne regije Evrope za 2012./2013. U sklopu takmičenja, koje na godišnjem nivou organizuje posebno izdanje FT-a, za direktna strana ulaganja pripalo mu je sedmo mjesto na ljestvici od 10 gradova južne Evrope koji su uspješni u promovisanju strategije za privlačenje direktnih stranih investicija.

“Naravno da smo osjetili krizu, nismo imuni,  no to nas je dodatno podstaklo da radimo i unaprijedimo infrastrukturu u poslovnoj zoni kako bismo otvorili put novim investicijama”, kaže gradonačelnik Jastrebarskog Mihael Zmajlović.

Da je Jastrebarsko zanimljivo investitorima potvrđuje i jedna od najvećih greenfield investicija u Hrvatskoj u 2011. Riječ je o projektu Immopark Zagreb – Jastrebarsko, čija bi izgradnja, prva faza, trebala biti gotova za nekoliko mjeseci.

U preduzetničkoj zoni je nekoliko drvnih pogona, fabrika namještaja, punionica vode, proizvodni farmaceutski pogon. Velik broj radnih mjesta otvorili su privrednici, a poljoprivreda je takođe važna u jastrebarskom kraju. Stopa nezaposlenosti kreće se oko 7 posto.

javni.me/danas.hr

Comments

  1. A zamislite kada bi se umjelo i htjelo kod nas profesionalno i posteno odraditi sto treba da se omoguci jebeno pristojan zivot za 650.000 ljudi….

    • Tacno tako…

      “Stvorili smo jedno pozitivnu atmosferu. Cilj nam je ekonomski razvoj, ali ne kroz neoliberalni model. Nama je čovjek centar svega i mjesto u kojem živimo, i ne smatram da smo nešto specijalno.

  2. Sve opstine u regionu preduzimaju neke aktivnosti da privuku investicije. medju prvih 10 top destinacija za investicije u evropi oko pola njih je iz srbije i hrvatske, dok su pojedine opstine iz srbije bas ozbiljne.
    “U izboru Fajnenšl Tajmsa (Financial Timesa), druga top evropska destinacija za ulaganja je Inđija, na trećem mestu je Sremska Mitrovica, a na četvrtom region Vojvodina”
    Mi gotovo nista ne preduzimamo, imamo li mi upste nekog investitora koji je pokrenuo kod nas nesto potpuno iznova a da nije kupovina vec postojeceg biznisa, ja ne mogu da se sjetim.
    Gledajuci nesto kolike subvencije daju drzave regiona novim investitorima po radnom mjestu u prosjeku od 2000-9000eura po radnom mjestu, mi smo sa onih 170miliona sto cemo da platimo za kap mogli privuc neke ozbiljne investitore koji bi za ove novce po najskupljoj subvenciji zaposlili izmedju 15000 i 20000 osoba.
    Dakle ako nemamo neki svoj model onda mozemo da prekopiramo model iz okruzenja a to je efikasna lokalna samouprava sa brzom i usluznom administracijom i naravno borba vlade i ministarastva ekonomije za investitore. Siguran sam da bi smo i mi privukli nekoga pogotovo opstine koje su u blizini pruge i primorske opstine. postojanje luke tj brodskog transporta cini transport znacajno povoljnijim od svih drugih oblika transporta i tu lezi nasa prednost.
    Ali cini se da mi imamo nekih drugih problema pored nesposobnih lokalnih samouprava, cinjenica da smo markirani kao zemlja organizovanog kriminala i korupcije cini nas zemljom za izbjegavanje, to su definitivno razlozi naseg neuspjeha jer mi vec nekoliko godina nemamo nikakavih investitora cak nismo u stanju nista i da privatizujemo niti da nadjemo partnera za neki kapitalni projekat.
    Ne mozemo vise da privucemo ni one divlje investitore na kave smo navikli, a gledam nesto nove proizvodne fabrike po pojedinim opstinama u srbiji pa se ne mogu nacudit kako privukose ovakva imena panasonic, bosh, samsung, grundfos… i to svaka uposlila po 600-700 radnika i plus domaci kooperanti.
    Ovi nasi ili ne umiju ili ih nije briga ili su se o svome jadu zabavili pa im je ovo vodjenje drzave samo teret vise, ali im treba radi sopstvene sigurnosti.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.