Gdje nestade socijalna država

“Budući da neoliberalizam najbolje uspijeva u sredinama u kojima prevladavaju uvjerenja o individualnoj odgovornosti pojedinaca za njihove živote, socijalna država je ostala jedna od rijetkih barijera tom uređenju. Ideje zajedništva, kolektiviteta i uzajamne odgovornosti su prirodni neprijatelj neoliberala i zato ih žele potpuno uništiti” – ističe Vesna Leskošek, profesorica na Fakultetu za socijalni rad pri Univerzitetu u Ljubljani.

U svojim radovima Leskošek navodi kako je socijalna država posljedica politizovanja distribucijske borbe na tržištu i da je za njeno postojanje nužna svijest da je kapitalizam potrebno nadzirati, postojanje političkog konsenzusa i jasno formulisana vrijednosna orijentacija.

“Ne znam dovoljno o zbivanjima na području socijalne politike u ostalim republikama bivše Jugoslavije, no za Sloveniju mogu tvrditi da je zajedno s promjenama na području socijalnog zakonodavstva odustala od koncepta socijalne države, iako je ta kategorija još uvijek zapisana u njenom Ustavu. Iako je ekonomska kriza vlastima uvijek najbolji izgovor za smanjivanje, odnosno ukidanje socijalnih prava, važno je reći da ona nije glavni uzrok nestajanja koncepta socijalne države. Glavni uzrok tome je činjenica da je socijalna država jedna od rijetkih barijera neoliberalizmu, koji najbolje uspijeva u sredinama gdje prevladavaju uvjerenja o individualnoj odgovornosti pojedinaca za njihov život i život njihovih porodica” – podvlači Leskošek.

“Ideje zajedništva, kolektiviteta i uzajamne odgovornosti za živote svih pripadnika jedne zajednice prirodni su neprijatelj neoliberala i zato oni smatraju da je sve te vrijednosti potrebno uništiti” i dodaje za H-alter.org  da je “socijalna država sama po sebi kolektivan pojam pri čemu se podrazumijeva da svi preuzimamo odgovornost za opstanak onih koji sami sebi to ne mogu omogućiti.  Kao takva, ona je prepreka pri promicanju ideja o tržištu kao obliku demokratije, i zbog toga je potrebno eliminisati “gubitnike”, a nagraditi “pobjednike”. Kao što navodno na tržištu imaju jednake šanse za uspjeh kao i svi ostali, tako gubitnici sami moraju snositi sankcije za neuspjeh. Ta pojednostavljena ideja o dugoj ruci tržišta može uspjeti jedino u sredinama gdje su ljudi uvjereni da su oni koji ne mogu obezbijediti sopstveni opstanak društveni paraziti, lijeni i prevaranti. Dugu ruku tržišta je stoga potrebno dopuniti čeličnom šakom države, odnosno pojačanim kaznenim gonjenjem. Ukidanje socijalne države, odnosno smanjivanje nivoa socijalnih prava, ljude čini zavisnima o tržištu, što znači da moraju prihvatiti bilo kakav posao pod bilo kakvim uslovima. Taj proces se sada odvija u većini europskih država, pa tako i u državama bivše Jugoslavije. U državama bivšeg istočnog bloka ti procesi su uspješniji jer se načela jednakosti, socijalne pravde i solidarnosti, koja su osnov socijalne države, demonizuju kao ostaci socijalizma.

izvor: javniservis.me / H-alter.org