Bankar analiza: Regule koče promet na crnogorskoj berzi

Januar mjesec prestupne 2012 godine, iako radno kraći zbog novogodišnjih i božićnih praznika, zasigurno je jedan od najgorih i najnelikvidnijih perioda crnogorske berze.

Za 17 radnih dana ostvaren je ukupan promet u iznosu od 677 hiljada eura, dok su berzanski indeksi godinu počeli različitim smjerovima: kompanijski indeks MONEX20 je ostvario rast od 0,18% u odnosu na posljednji radni dan prošle godine, dok je indeks koji prati vrlo nelikvidno kretanje crnogorskih 6 fondova zajedničkog ulaganja MONEXPIF, u godini Zmaja potonuo 2%.

Razloga za ovako loš start ima mnogo, teško (lako) ih je pobrojati, a još teže (lakše) pronaći krivca za sada već višegodišnju osjeku na crnogorskom tržištu kapitala. Svjetska, tj eurokriza, potpuno usporavanje procesa privatizacije u Crnoj Gori, višegodišnje kašnjenje sa uređenjem segmenta poslovanja fondova, nepostojanje kaznenih metoda za neobjavljivanje finansijskih izvještaja, standardno nerazvijena i neefikasna privreda sa brojnim korupcionaškim aferama – su samo neki od činilaca koji tjeraju potencijalne strane investitore i ozbiljno doprinose povećanju nepovjeranja domaćih ulagača.

Najnovija meta za odapinjanje kritičkih strjelica su najnovije odluke Montenegroberze.

Iako proklamovana kao osnov za povećanje transparentosti i likvidnosti, nova pravila trgovanja koja su se počela primjenjivati na Montenegroberzi od početka 2012 godine, za sada ipak beru više kritika nego pohvala. Kao i uvijek, u tome su najglasniji sami klijenti kao i internet komentatori. Pravilima se spočitava da su previše rigorozna, da će uticati na smanjenje obima trgovanja, da ostavljaju prostor za manipulacije fiktivnim nalozima, dok je većini teško da prihvati da će se akcijama velikog broja kompanija koje su odabrale da se njihove dionice nalaze na podsegmentu slobodnog tržišta, tzv aukcionom, moći trgovati samo četvrtkom i to samo u roku od dva minuta. Pojedini šaljivi komentari predlažu čak da, s obzirom na ukupan berzanski promet, ne bi bilo loše da cjelokupna berza radi samo četvrtkom, ta dva minuta.

Ipak, namjeri berze da svojim odlukama preuzme ulogu snažnijeg organizatora tržišta svakako se mora odati priznanje sa nekoliko aspekata. Strožiji uslovi o kotaciji kompanija, kao i izmjena cjenovnika kreirani su sa ciljem da motivišu kompanije čijim se akcijama trguje na berzi da svoje poslovanje učine transparentnijim. Takođe, uvođenje novih vrsta naloga je nešto na šta se odavno čekalo i što bi trebalo da poveća interesovanje klijenata. Uvođenje dinamičkog ograničenja na kretanje berzanskih cijena akcija koje se kotiraju na A i B listi će svakako povećati transparentnost, ali isto tako postoji bojazan od usporavanja trgovine, jer ostavlja mogućnost klijentima da se predomisle.

Sandra Nikčević, rukovodilac Odjeljenja brokersko dilerskih poslova u Hypo Alpe-Adria-Banci za portal Bankar kaže, da iako ove izmjene nisu novost i da se slična pravila koriste u razvijenim tržištima kapitala, izgleda da su kod nas usvojena u nevrijeme.

          „Naime, uz svu averziju prema tržistu kapitala koja je nastala uslijed svjetske ekonomske krize, zabilježenih gubitaka na uloženu aktivu, pada vrijednosti, manjka likvidnosti i svega ostalog što nas prati posljednje dvije godine, novi načini trgovine i nove vrste naloga su se učinili prilično nejasnim i nepoznatim većini učesnika. Takav utisak je odaljio i onako mali broj investitora, makar na neko vrijeme.“, kazala je Nikčević.

Iz VIP brokera za Bankar ipak upozoravaju da veliki pad prometa na Montenegroberzi, ne mora biti uzrokovan isključivo i dominantno promjenama pravila trgovanja i uvođenjem aukcijskog modela trgovanja. Dokaz za ovu tvrdnju brokeri iz VIP-a nalaze u činjenici da je zabilježen pad prometa i u slučaju hartija kod kojih novim pravilima nije promijenjen način trgovanja, kao što je to slučaj sa kompanijama sa A i B liste.

          „Očigledno je problem nelikidnosti crnogorske berze sistematske prirode, tj. uslovljen je nedostatkom tržišnog materijala, odnosno malim brojem kvalitetnih hartija od vrijednosti sa jedne, i gubitkom povjerenja investitora sa druge strane. To je nešto što krasi našu berzu duži period, ali se situacija od početka 2012.-te  godine znatno pogoršala.“, kažu uVIP-u.

Za najviše kritikovani model tzv. aukcijskog trgovanja, brokeri, kao i sami klijenti su saglasni da de facto sa sobom nosi dnevnu nelikvidnost.

          „To automatski znači nemogućnost da se te akcije prodaju u bilo kom trenutku kada se to želi, i istovremeno podrazumijeva cjenovnu neizvjesnost jer je teško predvidjeti po kojoj cijeni će se sklopiti transakcije.“, komentar je VIP brokera.

Takođe, oni naglašavaju da veliku za smanjenu likvidnost odgovornost snose i same kompanije, kojima je bio ponuđen izbor segmenta na kom žele da se trguje njihovim akcijama.

          „Sve kompanije kojima se trguje na Montenegroberzi su imale mogućnost izbora između ove dvije metode trgovanja: kontinuiranog i aukcijskog, tako da malo iznenađuje neprepoznavanje interesa od strane menadžmenta nekih preduzeća da se njihove kompanije nađu na segmentu tržišta gdje se transakcije sklapaju kontinuiranom metodom trgovanja.

Iako tajming za uvođenje ovih, za naše prilike možda previše rigoroznih pravila nije najbolji, brokeri se nadaju da možda postoji šansa da se svi na njih blagovremeno priviknemo i iskoristimo njihov potencijal na pravi način.

          „Možda se uz adekvatnu javnu promociju može uticati na prevazilaženje ove barijere i na bliže upoznavanje svih učesnika, a posebno investitora, o svim novinama koje su nastupile. Smatram da će se oni koji su stvarno zainteresovani za berzanske aktivnosti, ubrzo i vratiti na berzu.“, poručila je Sandra Nikčević iz Hypo Alpe-Adria-Banke.

Manje optimistični su bili u VIP-u gdje upozoravaju da s obzirom na sadašnji nivo prometa „a ukoliko se nešto ne promijeni, opstanak brokersko-dilerskih društava će biti nemoguć“, zaključili su.

KAO što je i iz samog uvoda bilo lako izračunati, na ukupan ovomjesečni promet od 667 hiljada eura, i uz prosječnu brokersku proviziju od 0,5% lako dolazimo do cifre od jedva 6,7 hiljada eura ukupne brokerske zarade, uključujući obje strane (kupca i prodavca). Kada bi kojim slučajem ovu sumu morali podijeliti na 17 brokerskih društava koliko ih je trenutno aktivnih u Crnoj Gori, vidjeli bi da je zarada za mjesec dana po jednom učesniku manja od 400 eura. Sama mjesečna članarina Montenegroberzi iznosi 250 eura, te je bez osvrtanja na troškove plata, poslovnog prostora, naknada Komisiji za hartije od vrijednosti, Centralnoj depozitarnoj agenciji, Crnogorskom telekomu, Elektroprivredi, Vodovodu…vrlo jednostavno zaključiti da je posao brokera u Crnoj Gori danas pao na najniže grane od uvođenja tržišta kapitala.

izvor: bankar.me (A.Š.)

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d blogeri kao ovaj: