izvor: rudan.info, piše: Vedrana Rudan
Digla sam stambeni kredit u švicarcima, o tome sam već sto puta pisala, i uvijek bih naglasila ono što se nama budalama stalno podmeće, nisam ja izabrala švicarce, švicarce mi je banka nudila kao jedinu opciju. Zlobni političari zamjeraju nam pohlepu, kao, nismo htjeli eure jer je bila viša kamata.
Nekako ispada da smo mi “švicarci” još uvijek na dobitku. Švicarac raste ali nam je, kamata, je li, niska. Naravno da nam je u međuvremenu i kamata narasla, trenutno je 5,90%. Pitam se pitam, već dugo i najozbiljnije, što se dešava u glavama naših ljudi? Papa i kompanija nam otimaju zemlju uz pomoć korumpiranih hrvatskih političara koji su Vatikanu, da bi seoski i gradski popovi u svojim crkvama pozivali vjernike da glasaju za HDZ, “vratili” hrvatsku zemlju koju je Jugoslavija davno platila.
Ovih je dana komad Istre postao Italija. Da bi jedan Istrijan digao glas prosvjeda. Na istarskim ulicama nema ni demonstranata ni transparenata. Neki od nas pišu otvorena pisma Kosor, Čačiću, Rohatinskom i mnogim drugim lopovima, lažljivcima, manipulatorima, trgovcima hrvatskim tlom, izdajicama domovine i naroda, prevarantima, besramnicima, lukavcima, ubojicama naše djece i naših unuka. Uzalud.
U Evropi neke vlade lome noge kako pomoći svom narodu da izdrži smak svijeta koji nam je, očito, sve bliže. Samo se naša vladajuća bagra nasmiješena i osunčana valja od fešte do fešte, otvara gradilišta na kojima se ništa i nikad neće graditi, pozdravlja zatvorenike u Hagu, “prijeti” bankama kao da banke nisu gospodar Hrvatske nego servis narodu.
U posljednje vrijeme nam sve češće poručuju da nam jest ovako kako jest jer Amerika ima problema. Dragi Bože! Što sve mi nećemo popušiti dok ne krepamo udavljeni dugom. Možemo li išta učiniti? Ne možemo jer ovo što se svijetu danas dešava nije priča dvadeset i prvog vijeka. Korporatizam je stariji nego što se misli.
”U bliskoj budućnosti vidim kako nadolazi kriza koja me plaši, zbog koje strepim za budućnost svoje zemlje…Korporacije su postavljene na pijedestal, a dolazi doba korupcije na visokim razinama, dok će financijska moć zemlje pokušati produžiti svoju vladavinu, koristeći predrasude ljudi sve dok se čitavo bogatstvo ne nagomila u nekoliko ruku, a Republika uništi.” Abraham Lincoln, 21.studenoga 1864.
Dobri, stari, pametni Lincoln dobio je metak u glavu. Zato, zaista, ima li smisla od hrvatskih razbojnika na vlasti i pri vlasti tražiti odgovore na pitanja koja se tiču našeg života i naše smrti?
javniservis.me 
Više od 100 katoličkih sveštenika iz madridskih siromašnijih parohija pridodalo je svoj glas protestima zbog previsoke cijene posjete rimskog pape Španiji, dok zemlja prolazi kroz ekonomsko “čistilište”. Grupa Sveštenički forum poručila je da troškovi dolaska Benedikta XVI iduće nedjelje, procijenjeni na oko 60 miliona eura – bez izdataka za …
… obezbjeđenje, ne mogu da budu opravdani u vrijeme velikih “kresanja” u javnom sektoru i nezaposlenosti od 20 odsto radno sposobnih građana.
Londonski “Gardijan” prenosi stav Evarista Viljara (68), člana pomenute grupe. Viljar kritikuje multinacionalne kompanije sa kojima je Crkva morala da se udruži ne bi li pokrila troškove tog događaja.
– Kompanije koje podržavaju Svjetski dan mladih i papinu posjetu su iste one, koje su, uz pomoć međunarodnog kapitala, izazvale krizu – kaže on i pojašnjava: – Nismo protiv posjete pape, već protiv načina na koji se ona organizuje.
Bune se u Španiji i sekularisti. Udruženje “Laička Evropa”, tako, planira proteste pod sloganom “Ni centa od mojih poreza za papin dolazak”. Njima bode oči, na primjer, što će oko 500.000 očekivanih hodočasnika u Madridu imati besplatan prevoz – taman pošto su, u ponedjeljak, karte za metro poskupjele 50 odsto.
Jago de la Sierva, izvršni direktor Svjetskog dana mladih 2011, događaja sazdanog oko papinog dolaska, tvrdi da su organizatori sve učinili da uštede koliko je god moguće para.
– Nove generacije vole velike događaje i Crkva koristi sve postojeće “alate” da prenese poruku Isusa Hrista – kaže on.
Privrženost mladih Španaca vjeri, međutim, konstantno opada. Nedavno istraživanje nacionalnog statističkog biroa pokazalo je da je u posljednjih deset godina broj vjernika uzrasta između 18 i 24 godine opao za 56 odsto. Ni papin pohod Barseloni prošle godine nije bi “kao nekad” – oko “papamobila” okupilo se znatno manje ljudi nego što bi došlo u ne tako dalekoj prošlosti, prenose agencije.
http://www.biznis.ba/svijet/5680-Protesti-zbog-skupe-papine-posjete.html
Južna Amerika proslavlja pola milenija od osnutka prvih dioceza u Novom Svijetu. Ta velika proslava će proteći bez Pape. Nakon prethodnih posjeta i izjava Pape je i Vatikan procijenio da mu je bolje ostati kod kuće.
Početkom kolovoza 1511. nastale su prve službene institucije katoličke crkve u Americi: dioceze Santo Domingo i San Juan de Puerto Rico. U Dominikanskoj Republici i u Puerto Ricu se tom prigodom održava velika svečanost uz brojne uzvanike, ali je već uoči proslave svima bilo jasno: poglavar katoličke crkve, papa Benedikt XVI neće doći – i bolje je da je tako. Umjesto njega će u ime Vatikana biti prisutan španjolski kardinal Seville, Calos Amigo Vallejo.
Papa i konkvistadori
Stanovnici Južne Amerike nipošto nisu zaboravili što je ovaj Papa izjavio za vrijeme svog prvog boravka u Južnoj Americi, u svibnju 2007. o temi koja je još uvijek osjetljivo pitanje na kontinentu u kojem živi velik broj potomaka tamošnjih prastanovnika. Mnogo je svjedočanstava – i još više umjetničkih interpretacija, kako su španjolski konkvistadori (od španjolskog conquistador – osvajač), ognjem i mačem po kontinentu širili utjecaj kraljevstva Španjolske – i kraljevstva Božjeg u ime katoličke crkve.
Pri tome su doslovce izbrisane čitave civilizacije, dok ne postoji niti približna brojka, koliko je žrtava bilo među Indiosima.
Usprkos tome, pred crkvenim uglednicima Južne Amerike koji su samo grobnom šutnjom mogli izraziti svoju zaprepaštenost, papa Benedikt XVI je u brazilskom svetištu Aparecida u svibnju 2007. Južnoamerikancima objasnio kako je, nakon Kolumbovog “otkrića” kontinenta, katolička crkva počela s pokrštavanjem Latinske Amerike “bez upotrebe sile”: “Niti u jednom trenutku, objava Isusa i njegovog Evanđelja, nije sa sobom nosila otuđivanje pretkolumbijskih kultura niti potkopavanje druge kulture.” Papa je uzvanicima priopćio kako je “Krist za domoroce bio spasitelj za kojim su već dugo čeznuli.”
Pljuska stanovnicima Južne Amerike
Već onda su riječi Pape izazvale pravu buru reakcija: najžešće mu je uzvratio predsjednik Venecuele Hugo Chavez – inače političar koji ne samo da ističe svoju lijevu orijentaciju, nego i indijansko porijeklo – koji je izjavio kako “Njegova svetost ne može dolaziti ovamo i nijekati holokaust koji je proveden nad izvornim stanovništvom”. Jer, ono što su prastanovnici Južne Amerike proživjeli je “mnogo gore nego holokaust u Drugom svjetskom ratu.” Slično je reagirao i predsjednik Bolivije, Evo Morales – jedino je on izbjegao spornu usporedbu s holokaustom.
Crkveni uzvanici Južne Amerike su ipak pažljivije birali riječi i biskupska konferencija tog kontinenta je tek izrazila “veliko čuđenje” izjavama Benedikta XVI. Podsjeća kako je “povijesno nedvojbeno i odlično dokazano” kako je prilikom pokrštavanja Latinske Amerike itekako bilo “otuđivanja”, “potkopavanja” – sve uz obilno korištenje nasilja. Još gore: osvajanje, potčinjavanje i porobljavanje naroda Južne Amerike se provodilo uz izričitu dozvolu tadašnjih papa i prema više bula koje je izdala Sveta stolica.
Doduše, mora se priznati i kako je već početkom 16. stoljeća bilo misionara i redovnika – osobito među Dominikancima, čak i nekoliko biskupa koji su podigli glas protiv pokolja i pokušali zaustaviti potčinjavanje izvornog stanovništva.
Zašto Benedikt XVI preskače Ivana Pavla II.?
Povrh svega, vjernici Južne Amerike ne razumiju što je ovog Papu uopće tjeralo da se prihvati ove osjetljive teme, nakon pokušaja u koji se upustio njegov prethodnik, papa Ivan Pavao II prilikom njegovog posjeta Južnoj Americi. On je pak potomke domorodaca izrijekom zamolio za oproštenje za genocid koji se provodio u ime Krista. To ne razumije niti teolog Franz Weber koji je godinama bio misionar u socijalnim žarištima Brazila i koji također smatra kako je ovaj Papa, svojim riječima, “ignorirao bitne činjenice i sukobe” i kako je to “nazadak kojeg se može žaliti.”
Stoga je u Južnoj Americi na ovoj velikoj proslavi sada samo papinski izaslanik, kardinal Vallejo – koji će imati mnogo posla kako bi barem donekle poboljšao odnose između Južne Amerike i sadašnjeg Pape.
A. Zumach
DW-World
http://www.abrasmedia.info/dnevne-novosti/svijet/papa-nepo%C5%BEeljan-na-crkvenoj-proslavi