Kipar u teškoj krizi

izvor: nezavisne.com

Kipar bi mogao da bude sljedeći kandidat za državni bankrot u evrozoni, poslije eksplozije koja je uništila glavnu kiparsku elektranu i zbog tijesne povezanosti zemlje s Grčkom. U tome ništa neće moći da promijeni ni ostavka vlade, ocijenila je danas njemačka medijska kuća “Dojče vele” (DW).

Poslije eksplozije kontejnera sa zaplijenjenom iranskom municijom, koja je uništila glavnu kiparsku elektranu, obnova će koštati više milijardi evra.

To je novac koji Kipar nema, iako mu je potreban kako bi održao kakvo-takvo funkcionisanje privrede, piše DW.

Drugo, država je suviše tijesno povezana s Grčkom, koja je finansijski pred propašću, mišljenja je njemački medij.

Kiparske banke još uvijek drže državne obveznice koje je u vijrednosti od oko 20 milijardi evra izdala vlada u Atini. Ukoliko dođe do reprogramiranja grčkog duga, banke na istočnomediteranskom ostrvu mogle bi da izgube mnogo milijardi.

Novi ministri nemaju čarobne štapiće, već će morati da sklanjaju državu pod finansijski štit Evropske unije, što je neslavan razvoj situacije za zemlju koja će 2012. preuzeti predsjedavanje najvećom i najuspešnijom regionalnom integracijom u svijetu, primjetio je DW.

Pod takvim uslovima, nikome nije pretjerano stalo do upravljanja zemljom i biračima koji su, baš kao i u Grčkoj, već pokazali spremnost da izađu na ulice i istjeruju pravdu.

Evropska unija i Međunarodni monetarni fond su od proljeća 2010. dali desetine milijardi evra kao finansijsku pomoć Grčkoj, Portugalu i Irskoj kako ove ne bi bankrotirale pod teretom ogromnih državnih dugova.

Na Kipru su, u međuvremenu, dosadašnji koalicioni partneri, komunistička stranka Akel, predsjednika Dimitriosa Kristofijasa, i stranka centra Diko počeli pregovore o formiranju nove vlade koja će se prihvatiti teškog zadatka čupanja države iz finansijske krize.

Dva partnera imaju 28 od 56 mandata u parlamentu, ali nije isključeno ni formiranje vlade nacionalnog jedinstva.

Kipar je u tešku krizu upala za samo tri sedmice, poslije pomenute eksplozije koja je podstakla stvaranje protestnog pokreta.

Taj pokret se javio spontano – narod je vladu optužio da je nesposobna.

To što državni dug Kipra iznosi 61 odsto od bruto domaćeg proizvoda (BDP) nije tako dramatično kao u Grčkoj, ali 2010. je budžetski deficit države iznosio 5,3 odsto BDP.

Pri tome su se žestoko pobunili sindikati, jer državni aparat guta trećinu budžeta i gotovo šestinu BDP.

Guverner Centralne banke Kipra, Atanasios Orfanides, upozorio je čak da bi troškovi za javne službe mogli da se otmu kontroli i “progutaju” čak polovinu budžeta.