“Ako Italija padne, to se više neće moći zvati domino. To će biti cigla”, rekao je Daniel Gros, direktor Centra za studije evropske politike iz Brisela
izvor: h-alter.org
Dužnička kriza koja je zahvatila mediteranske članice Europske unije prijeti prelijevanjem u Italiju, čime bi posljedice po Europu, ali i svijet, postale nemjerljivo teže, jer je riječ o trećem najsnažnijem europskom gospodarstvu, iza njemačkog i francuskog.
Iako se dosad uspijevala izmaknuti problemima, Italija bi mogla postati iduća najslabija karika nakon Grčke, Irske, Portugala i Španjolske, a dodatnu teškoću predstavlja dugotrajno odmjeravanje snaga premijera Silvija Berlusconija i ministra financija Giulija Tremontija koje je posljednjih dana došlo do gornje granice podnošljivosti.
Glasine o talijanskim gospodarskim problemima uzrokovale su snažan pad dionica talijanskog gospodarskog i financijskog sektora pa talijanska vlada nastoji smanjiti ili barem ograničiti štetu predlaganjem obimnog programa štednje vrijednog 40 milijardi eura koji bi, međutim, da bi smirio tržište, morao biti usvojen po hitnom postupku u talijanskomk parlamentu.
Berlusconi ima snažnu većinu u gornjem domu parlamenta Senatu, gdje se očekuje izglasavanje prijedloga već u četvrtak, no u Zastupničkom domu ima vrlo malu većinu, pa će vladajuća koalicija morati provesti snažnu stranačku stegu kako bi projekt, koji predviđa zamrzavanje plaća u javnom sektoru, veće naknade za posjet liječniku i smanjenje sredstava koje središnja vlada upućuje lokalnim vlastima, prošao.
No, čini se da su Talijani svjesni da je voda došla do grla, jer iz oporbe stižu poruke koje se mogu protumačiti kao uvijena potpora vladinom prijedlogu, jer je ugledna oporbena zastupnica u Senatu Anna Finnocchiaro, po pisanju američkog Wall Street Journala, najavila kako će njezini kolege tijekom rasprave predložiti “vrlo malo” amandmana na plan proračuna i tako ubrzati potvrdu prijedloga.
“Italija je prevelika da ne bi uspjela”, prenosi New York Times ocjenu gospodarskog analitičara Moisesa Naima iz washingtonskog think-tanka Carnegie Endowment.
“Ako zbog pogrešnih političkih poteza Italiju stvarno pogodi zaraza, to će ugroziti ne samo eurozonu, nego i svjetsko gospodarstvo”, istakao je Naim.
Stanje u Italiji drukčije je nego u zemljama koje su već u dužničkoj krizi, iako ne nužno i manje opasno, ocjenjuju stručnjaci. Talijanske su banke u osnovi “zdrave” jer se nikad nisu spekulirale s američkim stambenim balonom. Trenutačni proračunski manjak na godišnoj razini je nizak, oko 4.6 posto bruto domaćeg proizvoda, a više od polovine državnog duga, iako Italija izdaje najviše obveznica od svih zemalja eurozone, u vlasništvu je samih Talijana, što tu zemlju čini otpornijom na hirove financijskih tržišta.
Ključni problem Italije je činjenica da njezino gospodarstvo nema dovoljan rast da bi redovito servisiralo otplatu kredita čije kamate sustavno rastu, pa akumulirani dug države iznosi već 120 posto BDP-a, po čemu je Italija na neslavnom drugom mjestu u Europi, odmah iza Grčke. A perspektiva ne daje preveliku nadu, jer je Međunarodni monetarni fond (MMF) talijanskom gospodarstvu u 2012. predvidio vrlo skroman rast od 1,3 posto.
Kao znak kako se stvari mogu brzo okrenuti protiv neke zemlje, burzovni regulatori u Italiji u ponedjeljak su uveli hitna ograničenja protiv tzv. short sellinga, nakon što su dionice talijanskih banaka pale petoga dana zaredom. Cijena osiguranja talijanskog državnog duga protiv prekida otplate dostigla je rekordu visinu a kamata na 10-godišnjim obveznicama dosegla je rekordnih 5.67 posto.
Analitičari predviđaju da bi pravi problemi za Italiju mogli nastati ako kamate za nove posudbe s međunarodnog tržišta, koje su to veće što je kreditni rejting neke zemlje niži zbog financijskih problema,. narastu na 6 posto.
“Italija je banana republika koja u prošlosti nije toliko ovisila o stranom kapitalu, ali sad ovisi, a tržišta ne opraštaju”, rekao je ravnatelj Centra za studije europske politike iz Bruxellesa Daniel Gros. “Italija je u opasnoj zoni, to je sad savim jasno”, dodao je,
Zbog svega što se događa u zemljama koje su upale u dužničku krizu, zajednička europska valuta jako pati, unatoč naporima koje zemlje članice eurozone ulažu kako bi ga ustabilile. No ako se tim zemljama pridruži i Italija,svi dosadašnji problemi s eurom doimat će se dječjom igrom u odnosu na taj mogući udar. Prema podacima bankeBarclays, europske su banke u dugu Talijanske Republike izložene s 998,7 milijardi eura, što je više nego šest puta više od izloženosti u Grčkoj, od koje potražuju “samo” 162, 4 milijardi dolara. Izloženost europskih banaka u Španjolskoj je 774 milijarde eura, a u Irskoj 534 milijarde.
I američke su banke s potraživanjima od 269 milijardi eura u Italiji izloženije nego u ijednoj drugoj članici eurozone.
“Ako Italija padne, to se više neće moći zvati domino. To će biti cigla”, ponudio je, umjesto zaključka, Daniel Gros.
javniservis.me 
vidite nkako se ovi libertijanski sajtovi koji su registrovani po “nasim”
bivsim republikama dopunjuju saradjuju komuniciraju na dobrovoljnoj osnovi na sasvim novoj prici a nama treba nova PRICA.
—————————————————————-
Tržišno rešenje
Katalaksija
Friedrich-Naumann-Stiftung für die Freiheit
Spekultura
Club von Neumann
Sloboda i Prosperitet .TV
——————————————————————–
nazalost rasprave 98% rasprava diskusija na nasim portalima u crnoj gori svodi se na:
albanac,crnogorac,srbin,hrvat,musliman,……
meni nije milo sto je to tako ali sta cu neka ljudi pricaju ono sto misle da ih ISPUNJUJE !
mi ako nas ima pokusavamo neku drugu pricu, pricati.
evo sta se desava u dalekoj americi ovih dana oko kampanje za presjednika za 2012 godinu ,
napadaju zestoko kandidate libertijanaca e se zestoko boje da ce pobijediti na izborima a ako pobijede svijet ce biti drugaciji a i nama domacim libertijancima bit ce lakse.
——————————————————————————
Profesor Gregory Hilton,
veliki zaljubljenik u George W. Busha, pravi poređenje između jedina dva prava libertarijanska kandidata na američkim izborima Ron Paula i Gary Johnsona, i dolazi do zaključka da je Johnson mnogo bolji.
Mislim da nema bolje indikacije ko je pravi libertarijanski kandidat od toga koga od njih neokon etatista smatra većim i gorim “ekstremistom”.
Dakle, gori od njih hoće da uništi sva sjajna dostignuća progresivne ere, Njudila i “Velikog društva”, od centralne banke, preko prohibicije svihh droga, slavnog sistema “kolektivne bezbednsoti” preojektovanog od Vilsona i Ruzvelta, i dve trećine federalne vlade! Sve oko čega postoji konsenzus između levih i desnih kolektivista u Americi. Da uništi “sve što smo postigli” u 20 veku. Da, baš tako.
———————————————————————————-
nazalos nasim “LIJEVIM ” i “DESNIM” KOLEKTIVISTIMA ne dolazi nikakva ozbiljna prijetnja da ce biti unisteni ,
jjer ideologije sa kojima nasi intelektualci prijete su zakopane ne u XX . vec u lX. vijeku.
mora se kod nas naci neki ,
Ron Paula i Gary Johnsona,
koji bi situaciju uradili ozbiljnijom za prave istinske promjene koje kod nas kako rece javni servis me .
“koja traje u svom suštinski nepromijenjenom obliku od 1963. do danas”
strah me za nasu buducnost sa ovakvim raspravama koje vodimo dan danas,
a pozari (portugalija,grcka spanija, italija..) nam se priblizavaju a mi ni ,
KOFE SA VODOM NIJESMO PRIPREMILI.
ako dodje do pozara ekonomskog karaktera , ja znam kako ce ga
nasi strucnjaci resavati.
kako
evo ovako,
bit ce bonovi za ovo ono , bit ce par nepar (za auta),
ali ce se uraditi posebnim clanom paragrafa dje ce pisati naprimjer .
ne vazi par nepar u tim i tim situacijama ..(jer se mora razmisljat kolektivisticki- ZA INTERESE ELITE !) kako bi inace oni vozili kola od nedelje do nedelje itd..
———————————————————————————
postovana mladja publiko,
p.s.
par-nepar je bio popularan u vrijeme nestasice goriva u komunizmu 70-ih godina.
Evo nekih komentara koji potkrepljuju moje teze i moju BOJAZNOST kako bi se stvari odvijale !
————————————————————————–
Fenomeni
PAR-NEPAR SISTEM VOŽNJE
Restrikcije benzina. Jedan vikend su se mogli voziti samo oni čija je registracija završavala na paran broj, a drugi oni s neparnom registracijom. Neki su si ljudi kupili zbog toga dva auta.
by Sandra Antolić @ 2001-11-05
test
by potpis @ 2005-05-16
Posle par-nepara došli su bonovi za benzin
by Brozolog @ 2005-05-18
I ovo je jos jedan fenomen naseg idilicnog zivota u SFRJ , za kojim mnogi zale .Bilo ne ponovilo se.
by goran django @ 2005-07-03
jebo te, pa zar sam toliko ostario da se sjecam i par-nepar registracija i bonova za benzin.
hej, severina ti je haos!!!!!
by emh-bl ‘71 @ 2005-12-20
Koliko se ja secam, parni nisu mogli da voze utorkom, a neparno cetvrtkom, ili obrnuto.
A sto se gore spomenute kradje tice, s ove tacke gledista mi se cini da su se bivsi komunisti jos i najmanje nakrali. Ne secam se da su Miskovic, Beko i sl. (u Srbiji) bilo neke face u SFRJ.
by V u UK @ 2007-09-14
>>> dopiši…
Bogami, kod nas je bilo svakodnevno. Ako je datum paran, voze samo parni, ako je neparan, voze neparni.
by Rade @ 2002-06-18
Milka Planinc ime i prezime joj bilo…
by Sladjan @ 2002-06-21
Moj tata radio u drzavnoj sluzbi, pa imao dve tablice a sluzbena kola…
by Nenad Cvetkovic @ 2003-01-24
Taj sistem se i dan danas korsti za centar Atine zbog ogromne zakrcenosti saobracaja tokom celog dana.
by FLeKa @ 2003-04-24
Ma ja bi opet to uveo! Ne mos se vise normalno vozit kako je sve zakrceno! A o zagadjenju da ne govorim…
by ve @ 2003-07-14
Ovo je prvo uradjeno u USA/SAD 70'ih ili 80'ih godina (koje iznenadjenje za mene da ovo nije bio nas patent).
by nadza @ 2003-10-05
ma, krisom se je vozilo kroz sljivike i livade, pozajmljivalo se auto…
by dusko @ 2004-12-12
I ti se time ponosis, vasko odvratna, trebalo bi vas sve pretvoriti u robove za naredni pet generacija. Sve vas naslednike komunista, oficira jna, policajaca do 1990., funkcionera. Nakrali ste se love pa ste otvorili neke biznise ili otislii u inostranstvo da tamo izigravate biznismene. Tata ostavio jedan stancic, mama drugi, za sebe nasli treci, lovica… Docicemo vam glave kad – tad (kad pojedem spanac).
by Popaj @ 2005-01-24
I ti se time ponosis, vasko odvratna, trebalo bi vas sve pretvoriti u robove za naredni pet generacija. Sve vas naslednike komunista, oficira jna, policajaca do 1990., funkcionera. Nakrali ste se love pa ste otvorili neke biznise ili otislii u inostranstvo da tamo izigravate biznismene. Tata ostavio jedan stancic, mama drugi, za sebe nasli treci, lovica… Docicemo vam glave kad – tad (kad pojedem spanac).
by Popaj @ 2005-01-24
popaj, ne kenjaj.ipak smo mi komunjare radikalniji od vas.a kladim se da si ti ili tvoji dobro napljackali u zadnjem ratu.a ja i8mam 33,poticem iz radnicke familije.jebo te seselj i slobo na gomili.da je stari ziv….
by savo @ 2005-02-18
Poštovani živac,
još jednom želimo da Vam predložimo da u svrhu promocije libertijanstva otvorite poseban blog. Nama je cilj da se oko različitih tema vodi zanimljiva i plodotvorna rasprava, te da se ta rasprava tiče upravo konkretnih tema o kojima se piše. Vi se ispod svake (bilo koje) teme bavite, manje ili više, libertijanstvom, a rjeđe onim na šta se tema odnosi. Nama je to potpuno legitimno, ali iz razloga preglednosti i osjećaja prema ljudima koji čitaju komentare koji se tiču određene problematike, slobodni smo da Vam predložimo otvaranje bloga o libertijanstvu, kako bismo imali preglednije komentare. Takođe, možete računati i na našu tehničku sugestiju oko toga, ukoliko Vam je potrebna.
S poštovanjem,
redakcija portala javniservis.me
Postovani,
Ja vam se iskreno zahvaljujem na vasim sugestijama i na dosadasnjoj slobodi da mi dozvolite promociju LIBERTIJANSTVA,
koja se razlikuje od nekih drugih promocija koje ovdje promicu svakodnevno.
ali dozvolite da se ne slozim sa vasom konstatacijom kada kazete:
“…Vi se ispod svake (bilo koje) teme bavite, manje ili više, libertijanstvom, a rjeđe onim na šta se tema odnosi. Nama je to potpuno legitimno, ali iz razloga preglednosti i osjećaja prema ljudima koji čitaju komentare koji se tiču određene problematike”..
———————————————————————————-
– Konkretno ova tema ,ispod koje pisemo ja smatram da su i te kako moji komentari u saglascu sa istom.
-tako da mislim kada stavim causeskua kako se provodi ,da je i taj moj komentar u video poruci u saglasnosti sa temom o nasoj eliti kako se provodi i trosi nas novac.
-kada stavim tita i video porukom zelim poslati i kazati da puno ljudi kritiku vlasti dozivljava kao on ,
i tako namecem LIBERTARIJANSTVO ,
koji dodiruje svaki tekst koji postavite i nudim ga kao alternativu.
tako da smatram da nijesam promasio temu ,prije mislim da su promasili temu oni koji se fataju,
limene crkve , jezika, muse kesedzije kraljevica marka i ostalih dogadjaja iz naze blize i dalje proslosti.
u svakom slucaju to je vas stav i ja cu ga postovati ali smatram da sam sa mojim komentarima bar malo doprineo da ljudi razmisljaju o nekoj drugoj prici ,
vec vjerujte primecujem ! !
POZDRAV
Poštovani živac,
ukoliko želite da napišete poseban tekst o libertarijanstvu, možete nam ga poslati na mail, smatramo da bi to bilo zanimljivo čitaocima koji malo znaju o tom pokretu. Nije nam, naravno, bila namjera da Vam sugerišemo na koji način da komentarišete razne vijesti, nego samo da doprinesemo većoj preglednosti određenih sadržaja.
Pozdrav,
redakcija portala javniservis.me
Moody's je prošlog tjedna degradirao Portugal, a jučer i Irsku u status kreditnog smeća, bez obzira na financijske intervencije Europskog fonda za stabilnost i MMF-a, bez obzira što je irska vlada sposobna vraćati dug još barem godinu i pol dana ili što je Portugal postigao široki konsenzus oko još rigoroznije štedljivosti. Iz Moody'sa bi nam pak odgovorili: ne bez obzira, nego upravo zato.
Elaboracija je sljedeća: Irci nemaju ideju što nakon 2013, te ih, baš kao i Portugalce, nužno čeka ista rutina spašavanja kao i Grke – novi zajam Bruxellesa i MMF-a. Drugim riječima, nepoželjni su za investicije.
Na kontraindikaciju financijskog spašavanja posrnulih članica EU-a upozorili su i iz druge velike rejting agencije – Standard & Poor'sa. Kada je Angela Merkel pokrenula inicijativu za uključivanje privatnog sektora u novu rundu keša za Grčku, u S&P-u su im objasnili da će time efektivno otpremiti zemlju u stanje selektivnog defaulta, što će reći – neke obveznice koje će doći na naplatu ostat će neplaćene. Zašto takva ocjena? Jednostavno, privatni kreditori izravno će raditi protiv svojeg interesa kupujući grčke državne obveznice, a takvo djedomrazovsko ponašanje kosi se s fundamentalnom logikom tržišta novca. To jest, samo dodatno dokazuje da su Grci u teškoj banani.
http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/138413/Hoce-li-rejting-agencije-nokautirati-EU.html
Kreditna agencija Fitch snizila je rejting Grčke za tri razine što je rezultiralo najnižom ocjenom koju je ova agencija ikada dodijelila nekoj od zemalja, piše Bloomberg.
Odluku o davanju najnižeg rejtinga Grčkoj, Fitch opravdava trenutačnim stanjem grčkog gospodarstva za koje navodi kako je vrlo vjerojatno pred apsolutnim bankrotom.
Snižavanje rejtinga s B+ na CCC razinu, odražava nedostatak novih programa financiranja i kreditiranja od strane MMF-a i Europske unije kao i nesigurnost budućih ulaganja privatnog sektora i neizvjesnog makroekonomskog oporavka zemlje.
Fitch je treća agencija koja je snizila rejting Grčke u zadnjih mjesec i pol. Moddy's je 1. lipnja snizio kreditni rejting Grčke na Caa1 razinu, a 12 dana nakon njega, kreditna agencija Standard & Poor's snizila je rejting na CCC razinu.
http://www.dnevno.hr/vijesti/svijet/eu/i_fitch_dao_grckoj_najlosiji_kreditni_rejting_na_svijetu/342757.html
Teško je i zamisliti koliko je to uopće novca: Kinezi su Amerikancima “posudili” 1,152 bilijuna dolara. Toliko je novca Peking uložio u kupovinu američkih državnih obveznica i na taj način Kina praktično financira američki (previsoki) državni dug. I upravo u trenutku u kojem se predsjednik Barack Obama u Kongresu bori za povišenje maksimalne granice nacionalnog zaduženja, vijesti iz Pekinga šokiraju najveću svjetsku ekonomiju. Kina više ne skriva svoje brige stanjem u SAD-u, o njima se priča otvoreno…
U ovom trenutku većinu tog novca (oko 3,2 bilijuna američkih dolara) Kinezi drže u američkoj valuti. Moguće je da se, na primjer, pojačano ulaže u euro – ili švicarske franke. Eventualni pad tečaja dolara dodatno bi oslabio i kurs američkih državnih obveznica koje su Kinezi masovno pokupovali. Krajem travnja 2011. obveznice u vlasništvu Pekinga vrijedile su 1,15 bilijuna dolara.
Yu Bin napominje da je opasan i rast deviznih rezervi. U proteklih 12 mjeseci kineske su rezerve, uvjerljivo najveće u svijetu, narasle za 30 posto. Kina bi dugoročno morala “zakočiti” taj razvoj, tvrdi stručnjak i kao alternative navodi više ulaganja kineskih poduzeća u inozemstvu. Nužne su i korekcije u trgovinskoj bilanci: Kina bi tako trebala više uvoziti, a manje izvoziti.
“Nadamo se da će Amerikanci uvesti odgovorne mjere i voditi odgovornu politiku, kako bi zaštitili interese investitora”, izjavio je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Hong Lei. To je zvučalo više kao zahtjev, nego kao standardna rečenica koja se izgovara u ovakvim kriznim situacijama. Konkretnija je bila vodeća kineska rejting agencija Dagong koja je snizila bonitet SAD-a. I time uzburkala financijski svijet.
Dok najveće rejting agencije (iz SAD-a) vladi te zemlje još uvijek daju vrlo dobre ocjene (“AAA”), Dagong je već krajem prošle godine snizio američki bonitet na “AA”, a sada i na “A+”. “Novo snižavanje rejtinga je samo pitanje vremena i obujma”, kaže šef Dagonga Guan Jianzhong. Njegovi stručnjaci već predviđaju “dugoročni gospodarski pad” SAD-a. Amerikanci bi se, pojednostavljeno, trebali dodatno zadužiti da bi mogli platiti postojeće dugove.
Zato Dagong upozorava i od globalnih posljedica: “Raste mogućnost ponavljanja financijske krize iz 2008.”
Obamin neuspjeh u Kongresu
No, tu ne prestaju američki problemi. Zbog svađe oko proračunskog duga u SAD-u, čuvena rejting agencija Moody`s zaprijetila je Sjedinjenim Državama da će sniziti ocjenu boniteta najveće svjetske nacionalne ekonomije. Po vlastitim navodima, rejting agencija upravo ispituje moguće snižavanje boniteta kad se radi o američkim državnim obveznicama. Za to vrijeme u Kongresu se Obama svađa s republikancima oko povišenja stope mogućeg duga – i to bez uspjeha. Upravo je neuspjeh konzultacija u Kongresu pojačao kineske brige.
Ukoliko pregovori ne uspiju, Amerikanci bi u najgorem slučaju privremeno mogli biti nelikvidni. U ovom trenutku stopa maksimalnog zaduženja u SAD-u iznosi 14,3 bilijuna dolara. Ta je granica dosegnuta sredinom svibnja i samo zahvaljujući trikovima u bilanciranju duga SAD je osigurao likvidnost do 2. kolovoza 2011.
Ben Bernanke, šef FED-a (Središnje banke u SAD-u), već je prilično jasnim riječima upozorio što bi se moglo dogoditi ukoliko Amerika (barem i na samo nekoliko dana) bude nelikvidna: “To bi bio šok za cjelokupni globalni financijski sustav!”
http://www.dw-world.de/dw/article/0,,15235207,00.html
“UniCredit SpA (UCG) i Intesa Sanpaolo SpA (ISP), najveće banke Italije, spale su u Milanu na najniži nivo za više od dve godine dok je ‘zaraza’ iz evropske dužničke krize zapretila da se proširi na treću najveću ekonomiju regiona.
Vrednost UniCredit je pala za 7,9 posto, najveći pad od 30. marta 2009. godine, dok je Intesa pala za 4,6 procenta. Obe (banke) su tresnule na nivoe koji nisu viđeni od perioda kada su tržišta izlazila iz krize koja je bila ispredena kolapsom Lehman Brothers Holdings Inc. (u SAD)”.
Na žalost, ovo je nastavak trenda koji se u poslednje vreme odvija.
Ako gledate na njih kao grupu, deonice pet najvećih italijanskih banaka su od početka 2011. godine izgubile vrednost od 27 %.
Ovo nije dobar znak.
Takođe, investitori počinju da ‘bacaju’ italijanski državni dug. Rojters je izneo da se zarade na italijanske 10-godišnje hartije od vrednosti približavaju zoni opasnosti…
“Podizanje zarada od italijanskih 10-godišnjih državnih obveznica preko ‘pravosnažnih’ nemačkih obveznica udarilo je na krvotok evra za oko 2,45 posto tokom petka, što je povećalo zaradu na italijanske (obveznice) do 5,28 posto, blizu nivoa od 5,5 – 5,7 posto, za koji neki bankari smatraju da može da izvrši veliki pritisak na italijanske finansije”.
Italijanski nacionalni dug je sada oko 120 procenata bruto nacionalnog dohotka. Italijanska vlada bi bila u stanju da ga drži pod kontrolom ukoliko bi kamatne stope bile vrlo, vrlo niske. Međutim, one se, na žalost, brzo dižu i ukoliko se još više povećaju onda će postati ugušujuće.
Kao što sam i pre pisao, državni dug postaje jako bolan onog momenta kada iz jednačine oduzmete niske kamatne stope. Na primer, ako bi Grčka bila u stanju da pozajmi sav novac koji bi želela da pozajmi za uzvratnu kamatnu stopu od nule, ona ne bi imala dužnički problem. Međutim, sada je zarada na 2-godišnje grčke papire od vrednosti preko 30 procenata, i ne postoji vlada na ovoj zemaljskoj kugli koja bi bila u stanju da tako visoku kamatu dugo i plaća.
Na žalost za Italiju, ovo bi mogao da bude početak dizanja kamatnih stopa. Baš nedavno Mudis (Moody’s – kreditna agencija) je upozorila da će možda morati da spusti italijansko Aa2 dužničko vrednovanje u jednom trenutku tokom narednih nekoliko meseci. …
Prema tome, šta će Evropa da uradi ukoliko Italiji treba finansijsko izbavljivanje?
Pa, oni će najverovatnije morati ‘da nalože kotao’ koji pokreće štampanje novca jer će najverovatnije biti potrebno daleko više evra nego što sada ima na raspolaganju.
Istina je ta da je Evropska unija ušla u PERMANENTNU finansijsku krizu. Imate čitavu gomilu nacija koje su nagomilale neisplative dugove, a nisu u stanju da štampaju vlastiti novac. Finansijski sistem EU, onako kako je trenutno montiran, jednostavno ne može da funkcioniše.
http://www.standard.rs/-cvijanovi-vam-preporuuje/7851-italija-se-raspada-kao-odelo-od-20-dolara.html
http://www.index.hr/vijesti/clanak/ni-unija-ih-nije-spasila-u-bugarskoj-je-sluzbeno-42-posto-gradjana-siromasno/561125.aspx
Novo proširenje Europske unije tek 2030. godine!
http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=15F910C1-E551-4CD0-A363-6FD4D60E91AA
Је ли ово написано на овом новом “црногорски-српски, босански, хрватски” језику?