PiPiPi

piše: Berzanski igrač (van forme)

Javno privatno partnerstvo (JPP ili engl. PPP) je zajedničko, kooperativno djelovanje javnog sektora s privatnim sektorom u proizvodnji javnih dobara ili pružanju javnih usluga.

Na konferenciji Balkanska inicijativa za jačanje društva jugoistočne Evrope (na kojoj inače nije bilo predstavnika polovine zemalja JIE), u okviru panel diskusije o privatno-javnim partnerstvima, održanoj u Budvi prije par dana, imali smo prilike da (mi smrtnici preko TV Glamur) vidimo i čujemo izlaganja tri renomirana ekonomska stručnjaka. Zanimljiv izbor gostiju, dobar moderator, odlična tema, bili su osnov za nadu da ćemo možda čuti i neke proročke izjave. Iako je bilo užasno dosadno i krajnje nepotrebno pratiti simultani prevod (čak je i grbaljski filozof pratio konferenciju bez prevodilačkih pomagala, za razliku od najbistrije liderske dvometrice Balkana), svojski sam se trudio da bar nešto po’vatam.

Naše gore list, direktor Investiciono razvojnog fonda (IRF) Dragan Lajović je, pored toga što je koristio brdo engleskih izraza, govorio na našem jeziku, praveći time veliki problem sagovornicima, a i to što je rekao zvučalo je često kao pobrkani lončići…Pored priznanja da u Crnoj nam Gori, i pored panela o javno-privatnim partnerstvima, ne postoji zakon koji bi to polje definisao, on je iskoristio priliku da navede kao uspješne primjere tih partnerstava odnos A2A-EPCG, kao i podgorički šoping centar Mall of Montenegro, a uzimajući u obzir definiciju sa početka teksta, uopšte nije lako zaključiti na kakva javna dobra i usluge je profesor u svom izlaganju mislio.
Da li želja za gomilanjem profita od 40 miliona eura koje potencira A2A, ili možda najskuplji zakup pijačnih tezgi ili pak najskuplje kuglanje na Balkanu, ikako mogu predstavljati pružanje javnih usluga?! Takođe je naveo i projekat vjetroelektrana, a mi se možemo podsjetiti kako je 2004. godine neslavno završila jedina crnogorska vjetrenjača na Ilinom brdu kod Nikšića, koju je 4 mjeseca nakon instalacije (inače dar Vlade Holandije) zaustavio grom, a koja je tako polomljena 3 godine stajala na istom mjestu, dok nije završila u peći Željezare. Bolje da je profesor kao vid JPP-a naveo namještanja tendera izgradnje saobraćajnica, nepotrebnih pješačkih mostova i podzemnih prolaza po Podgorici, izgradnje kontrolnog centra na Dajbabskoj gori…

Jedan od direktora Evropske investicione banke (EIB) Thomas Barrett, pored očitanih školskih lekcija o JPP-u,  nije ni pomenuo izgradnju ovog našeg famoznog, nikad dovoljno opjevanog autoputa, iako je naša Vlada iz sada već četvrte iteracije sistema “odsijeci glavu kokoški pa na kog investitora pa’ne – taj je naš” (serija Southpark, sezona 13., epizoda 3.), odlučila da baš EIB bude taj koji će autostradu i platiti. Potpredsjednik Abu Dhabi Capital grupe, Muhamed Tarhini nas je fino pospremio izjavom da u “U Crnoj Gori niko nije dovoljno kreativan da osmisli proizvod u koji bi se uložilo”, zatim dodao da  “moramo se spustiti na zemlju i biti objektivni. Cijene nekretnina u Crnoj Gori nijesu održive”, a zakucao time da nije ni pomenuo potencijal Ade Bojane, ni maštarije o trgovini crnogorskih banaka, i sve ono u šta su se gurui rasprodaje crnogorskih divljih ljepotica godinama unazad kleli.

Jedna od značajnih ekonomskih pregovaračkih tačaka koje Evropska Unija postavlja ispred zemalja kandidata jeste i poglavlje o javnim nabavkama. Pored Zakona o koncesijama i Zakona o javnim nabavkama, zemlje kandidati su dužne usvojiti i Zakon o javno privatnim partnerstvima. Sve države okruženja (Hrvatska, BiH, Srbija) ili su već usvojile ili imaju spremne nacrte zakona o JPP. U Hrvatskoj takođe funkcioniše poseban organ – Agencija za javno-privatno partnerstvo koja odobrava i prati realizaciju projekata iz javno-privatnih partnerskih odnosa i ujedno predstavlja centralni registar svih dosadašnjih ugovora iz tog domena.

Vlada Crne Gore je Planom privatizacije za 2010. godinu predvidjela valorizaciju sledećih turističkih lokaliteta kroz javno-privatno partnerstvo: Ada Bojana, Velika plaža, Njivice, Utjeha, Buljarica i Jaz. Rezultat za sada = 0. Odličnu analizu na temu JPP-a, za metar bolju od panela iz Budve, prošle godine uradila je NVO Institut Alternativa, a dobra je prilika navesti jedan citat iz te analize: “Iskustvo Instituta Alternativa u postupku zahtjevanja pristupa informacijama i ugovorima javno-privatnih partnerstava ukazuje na konfuziju u raspodjeli nadležnosti za oblast JPP na lokalnom nivou. Takođe, nameće se zaključak da (ne) namjerno upućivanje jedne institucije na drugu zapravo je samo težnja da se spriječi uvid u dokumentaciju.

Comments

  1. Milovan Vukov Jankovic says:

    Najbolji primjer uspjeshne saradnje, PRIVATNO JAVNIH PARTNERA JE SARADNJA GRADONACHELNIKA SA EU i izdavanja sopstvenog ZAMKA , EUi koji ne sitnichare kod sklapanja ugovora, svi su srecni i zadovoljni a najvishe Mugi sa prihodima od poreskih obaveznika EUe.

    DOK GLODJU zadnja parchad mesa CGog sa Crnogorskog kostura, SHTAKORI ili PARTIJOKRATE se igraju sa imovinom i novcem poreskih obaveznika, umjesto da svaraju POVOLJNI POSLOVNI AMBIJET bez prepona i prepreka, da je jedam korak dovoljan za pokretanje biznisa i motivishu preduzetnike da investiraju PRIVATNI KAPITAL, oni konkurishu sa nashim parama PRIVATNIM PREDUZETNICIMA, fond PIO, GRDONACHELNICI, REKTOR i ostala partitokratsksa&birokratska BALAFURDIJA, unishtavaju SLOBODNO TRZISHTE, NERAVNOPRAVNOM KONKURENCIJOM, sjechu granu nas kojoj sjedimo i mi i oni, ali se oni u STARTUN OBEZBIJEDE , SVE RADI SVOG PIPKA I SHUPKA, a ta NEREGULISANA SIVA ZONA PPP, je samo PARAVAN ZA NASTAVLJANJE PLJACHKE, 200 OBITELJI IZ HRVATSKE I DESETAK OBITELJI IZ CGe.

    TRANZICIJA NASHEGA NOVCA U NJIHOVE DZEPOVE; LAJOVICU JE ORIGINALNO I ILUSTRATIVNO PREZIME.

  2. Potpredsjednik Abu Dhabi Capital grupe, Muhamed Tarhini nas je fino pospremio izjavom da u “U Crnoj Gori niko nije dovoljno kreativan da osmisli proizvod u koji bi se uložilo”, zatim dodao da “moramo se spustiti na zemlju i biti objektivni. Cijene nekretnina u Crnoj Gori nijesu održive”, a zakucao time da nije ni pomenuo potencijal Ade Bojane, ni maštarije o trgovini crnogorskih banaka, i sve ono u šta su se gurui rasprodaje crnogorskih divljih ljepotica godinama unazad kleli.
    EVO,GOTOVO JE…

  3. Klasični Liberalizam/Libertarijanizam Ukratko
    Pregled What links here

    Šta je klasični liberalizam/libertarijanizam?

    Klasični liberalizam/libertarijanizam je termin usvojen od strane širokog spektruma političkih filizofija koje podržavaju maksimizaciju individualnih sloboda i minimizaciju vlade.

    Šta je klasični liberal/libertijac?

    Klasični liberal/libertijac (libertar, liberterac, slobodar) je osoba koja vjeruje u individualnu slobodu ponašanja. Libertijci vjeruju da je svaki pojedinac vlasnik svog života i privatnog vlasništva. Oni vjeruju da su svi pojedinci slobodni da žive svoje živote onako kako oni odaberu, sve dok njihovo ponašanje ne narušava slobodu drugih pojedinaca. Libertijci se strogo suprotstavljaju bilo kakvom upletanju vlade u njihove lične, porodične, i ekonomske odluke. Libertijci podržavaju ličnu slobodu, ličnu odgovornost, i minimalnu državu u službi pojedinca.

    Šta klasični liberali/libertijci žele da rade?

    Libertijci žele da su u kontroli nad svojim vlastitim životima. Oni žele da drže vladu van njihovih privatnih odluka i životnog stila. Libertijci žele da zadrže plodove svoga rada i da se slobodno i neometano uključe u dobrovoljne lične/osobne i ekonomske aktivnosti sa drugim pojdincima bez ikakvog upletanja države. Libertijci žele da vlada bude minimalna, efikasna, odgovorna, i da pravi što manje opterećenje na pojedince i društvo.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d blogeri kao ovaj: