Civilno društvo, nezavisni mediji, državna pomoć, samoregulacija!

Od “nezavisnih” medija se očekuje da osnaže “samoregulaciju” i budu partner na evropskom (auto)putu, a Vlada će im (medijima) zauzvrat otpisati dugove. . . Baćuška Roćen duma da je “civilno društvo” bitan ukras na crnogorskom evropskom odijelu dok Źaga Mićinović smatra da je “osvajanje” medijskih sloboda jedan od nacionalnih prioriteta. . .

izvor: rtcg.me 

Dekriminalizacija klevete i državna pomoć komercijalnim elektronskim medijima stvoriće ambijent održivog medijskog pluralizma, saopštili su danas predstavnici Vlade i poručili da očekuju od medija da osnaže principe samoregulacije.

U Podgorici je danas održan okrugli sto o medijima i civilnom društvu, u sklopu rasprave o Nacrtu akcionog plana za praćenje sprovođenja mjera za ispunjavanje obaveza iz Mišljenja Evropske komisije.

Ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Milan Roćen kazao je da će odnos prema medijima i civilnom društvu biti mjera napredovanja ka Briselu i demokratskog uspona crnogorskog društva. »Bez partnerstva sa civilnim društvom nema izgradnje i očuvanja stabilne države bazirane na vladavini prava«, poručio je Roćen.

Ministar kulture Branislav Mićunović naveo je da je u Crnoj Gori stvoren ambijent koji omogućava jednake mogućnosti za nesmetano osnivanje i rad medija.

»Razvijanje i podrška medijskom pluralizmu jasno je opredijeljenje državne politike Crne Gore. Sve to, uz najavu novih zakonskih rješenja, poput pune dekriminalizacije klevete i mjera državne pomoći komercijalnim elektronskim medijima stvara ambijent održivog pluralnog medijskog sistema«, dodao je Mićunović.

Iz Vlade su najavili da će država sa 880 hiljada eura pomoći najvećeg distributera štampanih medija, preduzeće Bega pres, koje je u fazi restrukturiranja kroz stečaj.

Savjetnik premijera, Predrag Stamatović objasnio da je tu pomoć, na predlog Ministarstva ekonomije, odobrila Komisija za kontrolu državne pomoći.

On je rekao da su na taj način stvoreni uslovi za isplatu 85 odsto potraživanja koja prema tom preduzeću imaju četiri štampana medija – Pobjeda, Dan i Vijesti i Monitor.

U Bega press je uveden stečaj 21. novembra 2009. kroz postupak reorganizacije. U trenutku uvođenja stečaja dug te firme prema povjeriocima je iznosio oko tri miliona eura. Stečaj je uveden na zahtjev vlasnika Bega pressa jer povjeriocima nijesu bili u stanju da isplaćuju dospjele obaveze. To se desilo nakon što je dio povjerilaca pokušao prinudnom naplatom preko izvršnog odjeljenja Privrednog suda da realizuje svoja potraživanja.

Osnivači Bega presa su Tinka Đuranović i Vladimir Vujošević. Prema dokumentaciji dostavljenoj Sudu, u prvoj polovini novembra 2009. godine, Đuranović je navela da njena kompanija ima između 100 i 200 povjerilaca, i da se dugovi kreću od milion do 10 miliona eura.

Dug prema kompanijama Daily press, Jumedija Mont i NIP Pobjeda iznosi blizu milion eura, dok je približno isti iznos duga prema izdavačima iz Srbije i Hrvatske.

Sa druge strane, navela je, da njena firma posjeduje imovinu vrijednu oko 500 hiljada do milion eura. Prema dokumentaciji dostavljenoj sudu, u koju smo imali uvid, Bega press nema nepokretne imovine, a cjelokupna imovina prema papirima iz poslovnih knjigama procijenjena je nešto manje od pola miliona eura.

Najznačajniji dio pokretne imovine činio je vozni park Bega pressa vrijedan oko 300 hiljada eura, ali je najveći broj automobila bio pod ugovorom o lizingu. Bega press je imao u trenutku uvođenja stečaja blizu milion eura kreditnog zaduženja kod banaka. Poslovnu 2008, prema finansijskim izvještajima, firma je završio sa gubitkom od oko 620 hiljada eura.

Prema Stamatovićevim riječima, drugi paket državne pomoći, koji se odnosi na Radio-difuzni centar, Agenciju za telekomunikacije i Agenciju za elektronske medije, načelno je takođe prihvatila Komisija.

Stamatović je kazao da će Ministarstva kulture i finansija doraditi taj materijal i dostaviti ga naredne sedmice Komisiji, kako bi se svi emiteri, u skladu direktivama Unije, doveli u isti položaj. »Svi dugovi operatera prema RDC-u iz 2009. i 2010. godine biće otpisani, sva plaćanja operatera prema RDC-u u toku 2009. i 2010. smatraće se pretplatom za naredni period«, kazao je Stamatović. »Na taj način sve operatere dovodimo u isti položaj, ta pomoć će biti 3,4 miliona eura«, kazao je.

Kako je naveo, isti princip primijenjen je i kod Agencije za telekomunikacije. »Sva dugovanja prema Agenciji biće otpisana i plaćanja u toku 2009. i 2010. godine smatraće se pretplatom kod nove Agencije za elektronske medije, ta pomoć je u iznosu od oko 900 hiljada eura, tako da je ukupni paket državne pomoći u iznosu od oko 5,2 miliona eura«, naveo je Stamatović.

On je saopštio i da drugi pravac aktivnosti podrazumijeva intenzivnu komunikaciju sa RDC-om. »Prošle godine je došlo do smanjenja tarifa RDC-a, a od 1. januara i te smanjene tarife će biti dodatno smanjene za 20 odsto. Smatramo da smo kroz ove projekte stvorili dobar poslovni ambijent za rad medija u Crnoj Gori«, rekao je Stamatović.

On je kazao i da od medijske zajednice očekuju da budu partneri na evropskom putu.»I da nakon sprovođenja paketa državne pomoći sve svoje obaveze prema državi ispunjavate u roku i u potpunosti«, poručio je Stamatović.

Mićunović očekuje da se osnaže principi samoregulacije medija, na platformi etičkog kodeksa i profesionalnog digniteta. »Još je posla i na državi i na medijima kako bi zaživjeli svi instrumenti institucije koji garantuju slobodu i nezavisnost medija«, rekao je Mićunović i dodao da je na putu evrointegracija osvajanje medijskih sloboda jedan od nacionalnih prioriteta.

Vuksan Vuksanović iz Ministarstva pravde saopštio je da je Nacrtom akcionog plana predviđeno da će se iz Krivičnog zakonika brisati krivično djelo klevete. »Za djelo klevete neće postojati krivična odgovornost i za takva ponašanja satisfakcija će se ostvarivati isključivo pred sudom u građanskom postupku«, naveo je Vuksanović.

Iz Agencije za elektronske medije su poručili da da će rad tog regulatora, budući da je kompletan sistem licenciranja u nadležnosti Agencije, biti pod značajnim uvidom javnosti. »Puno više aktivnosti moglo bi da bude osnov za praćenje rada Agencije i objektivne ocjene njene nezavisnosti«, rekla je Jadranka Vojvodić iz Agencije.

Ona smatra da, kada je samoregulacija u pitanju, to nije nešto što medijska scena nije pokušala da formuliše i njeguje. »Imamo kodeks novinara, Nezavisno samoregulatorno tijelo i niz drugih organizacija koje mogu da budu kvalitetan partner u procesu jačanja sistema samoregulacije«, kazala je Vojvodić.

Ona je ocijenila i da sudbina samoregulacije i tog tijela zavisi od posvećenosti medija.

Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje upitala je paneliste da li će se u akcionom planu naći dio koji se tiče sprečavanja medijske koncentracije i transparentnosti vlasništva u medijima. Ona ne vidi i zašto bi bili nedostupni ugovori koje Javni servis sklapa sa trećim lciima, kao i zašto se ne može znati koliko zarađuju ćelni ljudi Javnog servisa. Uljarević je navela i da se dekriminalizacijom klevete ne rješava problem, dodajući da postoje suptilniji pritisci na medije.

Glavni urednik podgoričkog dnevnika Vijesti, Mihailo Jovović, naveo je da fizička bezbjednost novinara u Crnoj Gori ne postoji. On smatra da bi u akcionom planu trebalo da se nađe obaveza otvaranja slučajeva ubistava i napada na novinare, bez čega će, kako je dodao, uvijek biti ljudi koji mogu nekažnjeno da napadnu novinara.