U izvještaju Instituta za nuklearne nauke Vinča navodi se da je sadržaj teških metala iznad maksimalno dozvoljenih koncentracija. . . U avgustu prošle godine Centar za ekotoksikološka ispitivanja je uradio analizu uzoraka zemlje, vode i šumskih plodova sa Latičnog i ustvrdio da nema tragova opasnih materija. . .
Na više lokaliteta planine Latično u Goliji, kod Nikšića, gdje je Vojska uništavala višak naoružanja, sadržaj teških metala je iznad maksimalno dozvoljenih koncentracija, navodi se u izvještaju Instituta za nuklearne nauke Vinča.
U dokumentu, u koji je agencija MINA imala uvid, stoji da je sadržaj teških metala – nikla, arsena, hroma, žive i bora u spornom području iznad maksimalno dozvoljenih koncentracija.
Izvještaj je urađen na osnovu rezultata analiza uzoraka površinskih voda, zemljišta i vegetacije, čije su uzorke stručnjaci Vinče uzeli 5. i 6. oktobra na zahtjev Odbora za spas Golije.
U izvještaju Vinče navodi se da se, zbog ekstremno teških vremenskih uslova nije moglo izvršiti ispitivanje zagađenosti vazduha.
Obrazlaže se da je zbog toga rad njihovih stručnjaka bio izuzetno otežan, što je, navode, „možda uticalo na adekvatniji pristup pri određivanju karakterističnih lokacija, na kojima je trebalo izvršiti uzrokovanje sa aspekta ekotoksikoloških analiza i detekcije polutanata”.
U izvještaju Vinče ukazuje se da se na osnovu rezultata “ne može zaključiti da postupci uništavanja eksplozivnih sredstava, vjerovatno, ne doprinose radijacionom zagađenju životnog prostora”.
Stručnjaci Vinče navode da na Latičnom, kao ni na širem prostoru, nijesu vršena nikakva prethodna uzrokovanja, niti analize, koja su „morala biti urađena prije početka uništavanja eksplozivnih sredstava, kako bi se znali prethodni rezultati fizičkih i hemijskih karakteristika vode, vazduha i zemljišta”.
„Uništavanje eksplozivnih sredstava u slobodnom prirodnom prostoru na planini Latično može usloviti povećanje teških metala u zemljištu, jer na tu mogućnost ukazuju i rezultati analize vode i sedimenta na lokaciji Lokva Lager”, navodi se u rezultatima.
Navodi se i da to ne znači da se neki jaki drugi izvori zagađenja iz šireg okruženja, kao mogući faktor rizika, mogu zanemariti.
Stručnjaci Vinče navode primjer da je na uzorcima uzetim u dubljem sloju zemljišta do 30 centimetara u Višnjića Dolu, pronađen povećan sadržaj i olova i kadmijuma, iako je to selo udaljeno čak pet kilometara od mjesta gdje se uništava naoružanje.
„Osnovna pretpostavka da se, na tom prostoru ne može očekivati eventualno zagađenje koje potiče od uništavanja eksplozivnih sredstava, ne može se održati, obzirom na rezultate ispitivanja”, stoji se u izvještaju.
Upozorava se i da je u blizini izvorišta Podkamen, koje je „nešto više udaljeno” od lokacije gdje se uništava naoružanje došlo do pucanja zemljišta koje liči na pojavu klizišta”.
„Raspuklina je jako izražena i, vjerovatno, je posledica vibracija tla, odnosno pravca pružanja jakih udarnih talasa kroz zemljište izazvanih eksplozijama”, navode iz Vinče.
Vojska je krajem juna počela uništavanje viška naoružanja na planini Latično u Goliji, što su mještani pokušavali da onemoguće brojnim barikadama, zbog čega su hapšeni i saslušavani u zgradi nikšićke policije.
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
CETI završio analizu uzoraka zemlje, vode i šumskih plodova sa Latičnog, gdje vojska uništava višak naoružanja
izvor: pobjeda.co.me
Nema tragova opasnih materija
Odbori Golije, Pive i Gacka za zaštitu Latičnog ne vjeruju Centru za ekotoksikološka ispitivanja i najavljuju angažovanje nezavisne ustanove iz okruženja.
Nikšić – Na planini Latično, u neposrednoj okolini poligona na kojem Vojska uništava višak naoružanja, nema tragova opasnih materija iznad dozvoljenih granica – utvrdio je podgorički Centar za ekotoksikološka ispitivanja, koji je juče ministarstvima odbrane i uređenja prostora i zaštite životne sredine dostavio izvještaj o ispitivanju kvaliteta zemlje, vode i šumskih plodova prije i nakon eksplozija.
Prema tom izvještaju, u uzorcima zemljišta, uzetim sa oboda na oko 100-150 metara od vrtače u kojoj se uništava municija, utvrđen je „samo povećan sadržaj nikla u odnosu na propisanu normu od 50 miligrama po kilogramu prije i 79,3 – 79,7 poslije ispaljivanja. Povećana koncentracija nikla (90,93 miligrama) izmjerena je i na lokaciji „Heliodrom“, koja je oko 1.500 metara vazdušne linije udaljena od poligona. Te količine su „znatno niže od koncentracija u zemljištu utvrđenih tokom niza godina u svim naseljima Crne Gore, što ukazuje na moguće geološko porijeklo. Analiza je pokazala i prisustvo mineralnih ulja (n-alkana) i to 10-19,098 miligrama, ali oni „ne predstavljaju opasne materije“. Takođe, i sadržaj nitrata i nitrita u svim uzorcima zemljišta bio je ispod propisanih granica. Koncentracija teških metala bila je ispod 0,0005 miligrama po kilogramu, osim u jednom uzorku zemljišta, i to nakon eksplozije otkriveno prisustvo 0,489 miligrama 2,4,6 trinitrotoluola (TNT). Nijesu nađeni ostaci ostalih degradacionih proizvoda eksploziva nitrita, azida, peroksida i acetilida.
Stručnjaci CETI-ja objašnjavaju da se pomenuti TNT u vazduhu brzo razgrađuje pod uticajem fotolize (od 14 do 84 sata, zavisno od godišnjeg doba i nadmorske visine, na većim se brže razgrađuje), dok je taj proces u zemljištu (bakterijski) mnogo sporiji, a relativno duže može opstati u vodi. Njegova akumulacija u akvatičnim organizmima je, međutim, ograničena i nije utvrđeno da ulazi u lanac ishrane. Najveći uticaj na čovjeka je unošenje vodom za piće, u koju može dospjeti vazduhom ili spiranjem sa zemljišta. Raspadni produkti TNT mogu, istina, biti razna toksična jedinjenja, ali ona na Latičnom nijesu nađena – tvrdi se u izvještaju CETI-ja, uz podsjećanje da su „nakon eksplozije na Viru koncentracije TNT u zemljištu bile 50,9 miligrama, a nakon 27 dana svega 0,34, što ukazuje na njegovu brzu razgradnju u životnoj sredini“.
Analiza uzoraka vode iz bunara „Novak“, izvora „Podkomina“ i bistijerne „Latično“ (na udaljenosti od 800 metara do tri kilometra) pokazala je, takođe, da nema ostataka TNT, a sadržaj ugljovodonika (n-alkana) je ispod 0,0005 miligrama po litru. Prisustvo teških metala i osnovnih fizičko-hemijskih parametara je u propisanim granicama. U pomenutom bunaru voda ima povećan sadržaj nikla, što potvrđuje njegovo geološko porijeklo u zemljištu. Isti nivo nikla je i izvoru Podkomina. Povećan je i sadržaj mangana, ali se i to pripisuje geološkom porijeklu, jer ga znatno više imaju pojedine vode sa područja Nikšića i rudnih ležišta. Svi ostali parametri su u propisanim vrijednostima – piše u analizi CETI-ja, uz napomenu da je i „aktivnost svih analiziranih radionuklida ispod maksimalno dozvoljenih vrijednosti“.
Agencija za zaštitu životne sredine
Zasad bezbjedno, pratićemo dalje
Povodom izvještaja Centra za ekotoksikološka ispitivanja, oglasila se kao nadležna, i Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore. Ponavljajući, u saopštenju, najbitnije nalaze, ona zaključuje:
„Na osnovu stručne analize, zaključujemo da uništavanje oružja u Goliji kod Nikšića za sada nije prouzrokovalo znatniji uticaj na životnu sredinu. Ali, treba nastaviti monitoring mogućih razgradnih produkata eksploziva, kako bismo zaštitili životnu sredinu i zdravlje ljudi. To će Agencija pratiti u okviru redovnog programa monitoringa opasnih i štetnih materija u zemljištu“.
Mještani ne vjeruju CETI-ju
Uz opasku „znali smo da će nalazi CETI-ja biti kako odgovara Ministarstvu odbrane“, potpredsjednik odbora za zaštitu Golije dr Drago Perović prenosi zajednički stav odbora Golije, Plužina i Gacka da se angažuje neutralna renomirana ustanova iz okruženja i nastave hidrološka i istraživanja životne sredine u poluprečniku oko 800 metara od vrtače u kojoj Vojska uništava naoružanje.
– U taj posao biće uključene međunarodni stručnjaci i organizacije. Interesuje nas, prije svega, mišljenje stručnjaka hidrogeologije o tome da li će izvorišta na graničnom prostoru od Krsca do Avtovca, kao i u Pivi na području Brezana, Kovača i Oraha, koja su za mještane od životnog značaja, biti ugrožena. Stručnjaci bi trebalo da procijene i da li se eksplozijama na Latičnom ugrožavaju i slivovi Pivskog jezera i nikšićkog izvorišta Poklonci. Takođe, ubrzaćemo akciju potpisivanja peticije za prekid uništavanja naoružanja u Goliji i uputiti je domaćim i međunarodnim organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda, a odbori će procijeniti koje ćemo još aktivnosti preduzeti da bismo se izborili za svoja prava i obustavljanje uništavanja naoružanja na Latičnom – kaže Perović, prenoseći izričit zahtjev sva tri protestna odbora: „Ako se, zaista, radi o hitnom i bezbjednosnom problemu za Crnu Goru, onda neka Ministarstvo nađe bar još pet-šest lokacija, kojih sigurno ima i pogodnijih od Latičnog, pa nastavi program uništavanja viška naoružanja“.











Komentariši