Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama juče je prilično neprimjetno obilježen u Crnoj Gori. Druge države, kako u regionu tako i u svijetu iskoristile su ovaj datum da podsjete građane na ovaj blatantni primjer kršenja ljudskih prava i sloboda. I pored pažljivog praćenja juečerašnjeg TV programa i čitanja dnevne štampe nisam uspio da pronađem i pogledam ili pročitam niti jedan ozbiljniji prilog odnosno članak koji bi doprinio podizanju informisanosti o ovom problemu. Mislim da sam neđe čuo poštovane dame iz DPS-a, SNP-a i PZP-a kako se slažu da je problem prisutan u Crnoj Gori, da je usvojen novi zakon i da niko nema pravo da vrši nasilje nad ženama. Rečenica ili dvije. S obzirom da prema podacima UN-a 70% žena na svijetu tokom života doživi fizičko nasilje od strane muškaraca siguran sam da je ova tema zahtijevala puno veću pažnju i medijski prostor.
U nastavku je članak koji govori o problemu trgovine ženama na Balkanu koji su uradili novinari Deutsche Welle radija. Možete preuzeti i rezultate istraživanja na temu stanja ženskih prava zu Crnoj Gori koji je u 2009. godini sprovela ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotora klikom na link u nastavku Stanje zenskih prava u Crnoj Gori.
izvor: dw-world.de
One su maltretirane psihički i fizički, neke se prisiljavaju na prostituciju. Nasilje nad ženama svrstano je u najčešći oblik kršenja ljudskih prava. 25. novembra se u svijetu obilježava Dan borbe protiv nasilja.
Posebnu pažnju treba pokloniti zemljama Balkana. Tamo je prisilna prostitucija poprimila razmjere unosnog biznisa. Humanitarne organizacije upozoravaju: Žrtve su sve mlađe, a kriminalci sve brutalniji.
Ana je do prije nekoliko godina živjela u malom selu u Rumuniji. Selo je napustila na nagovor prijateljice, koja joj je obećala bolji život na zapadu Evrope, gdje se radi manje, a zarađuje više. Odvela me u jednu kuću, gdje je bilo još djevojaka. Dva dana nisu mi dozvoljavali da spavam. Došla dvojica muškaraca koji su tražili da se skinem i da pijem alkohol. Nisam htjela i tada mi je jedan rekao: “Možemo s tobom raditi šta hoćemo, platili smo za tebe. Sigurno želiš da ostaneš živa!”
Ana je pod prisilom radila kao prostitutka u više evropskih gradova. U kojima, ni sama ne zna. Uspjela je da pobjegne, ali ne smije da se vrati u svoje selo. Svoju priču iznijela je u javnost. Zajedno s holivudskom glumicom Angelinom Jolie, Ana je snimila video-spot protiv trgovine ženama na Balkanu. Ona je bila samo jedna od brojnih djevojaka, koje su prisiljene na prostutuciju i jedna od malobrojnih koja je uspjela da se isčupa iz kriminalnog miljea. Jer, zarada na djevojkama je velika. Kriminalci ženama trguju kao sa robom. Najtraženije su djevojke sa istoka Evrope – iz Rusije, Moldavije, Rumunije ili Srbije. Ona važe za žene nad kojima je lakše uspostaviti kontrolu, a koje uz to i lijepo izgledaju. Većina ih ne govori njemački i ne znaju koja prava imaju.
Djevojke svodnicima donose milione
Humanitarne organizacije i Europol procjenjuju da kriminalci jedni drugima prodaju djevojke po cijeni od 1.000 do 3.000 eura. Ova investicija se isplati za samo nekoliko dana. Djevojke svodnicima donose milione. Siromaštvo, nedostatak pravne države i korupcija u siromašnim zemljama istoka Evrope samo potiču trgovinu ženama.
Prema nekim procjenama samo u Njemačkoj je na prostituciju prisiljeno 10.000 do 30.000 djevojaka. Sa proširenjem EU mnoge od njih bez problema prelaze i granice. U potrazi za poslom postaju lak plijen za svodnike i trgovce bijelim robljem. Na Balkanu polako raste svijest o potrebi borbe protiv ove pojave. Spremnost za to pokazao je i ministar unutrašnjih poslova Srbije, Ivica Dačić. Po prvi put su u Srbiji, Hrvatskoj i BiH u borbu protiv trgovine ženama osim policije i pravosuđa zvanično uključene i lokalne humanitarne organizacije. Njihov cilj glasi: ne dozvoliti da žene poput Ane postanu roba za prodaju.
javniservis.me 
Komentariši