Svi smo mi Banksy

Dokumentarni film „Exit trough the gift shop”

izvor: zabavnikplus.com 

Ovogodišnji pretendent za najbolji dugometražni dokumentarni film „Exit trough the gift shop“ privlačan je koliko zbog svoje tematike koja donosi „ulične kadrove iz prve ruke“ o zločestim dečkima suvremene umjetnosti zvanim grafiterima, no još više zbog redatelja koji stoji iza njega, Banksyja, najpoznatijeg (vid oksimorona) anonimnog uličnog crtača 21. stoljeća.

Ovaj britanski antielitist star 35/6 godina svojim je satiričnim i duhovitim grafitima privukao pažnju cijelog svijeta, odnosno od izraelskog zida koji razdvaja Palestince i Židove koji je oslikao idiličnim prizorima, sve do British Museuma u koji je podmetnuo svoj uradak, koji je tamo visio više od mjesec dana, sve dok sam nije prijavio svoju drskost.

Film o čovjeku koji je htio snimiti film o Banksyju

Ovaj ulični provokator koji svakodnevno izaziva na dvoboj kapitalizam svojim aktivističkim akcijama, zapravo vrlo dobro živi upravo od onih koje proziva, budući da njegovi radovi dostižu pikasovske cijene. Sam će umjetnik reći da oni koji plaćaju toliku cijenu za njegovo sprejanje su ništa drugo nego – budale, a time će zapravo reći sve.

No sve je to zanimljivo, neobično i vrlo dobro prikazano, no ovaj se film uopće ne radi o Banksyju (?). Ne. Epicetar ovog kvazidokumentarca koji je zapravo vrlo dokumentaran u središte radnje stavlja totalnog anonimusa Thierryja Guetta, Francuza kojemu se filmska kamera zalijepila za ruku još prije desetak godina kada je otkrio sve čari videodokumentiranja. Taj isti slučajno je upao među „vandale“ ulične umjetnosti s kojima je proveo nekoliko godina, brižno bilježeći svaki njihov potez sprejom, svaki bijeg od policije, odnosno svaku sekundu života na ulicama fasadne umjetnosti.

Banksyjeva najveća greška

No kada mu je i sam Banksy preporučio da bi valjalo tisuće sati materijala pretočiti u filmski dokument, vrlo brzo se pokajao… Vidjevši što je luckasti Francuz izmontirao, Banksy umalo da nije prekršio zavjet anonimnosti i odustao od svog umjetničkog izražavanja.

„Film je sličio na sat i pol gromoroznih trejlera. Kao da netko tko ima poremećaj pažnje mijenja kanale na daljinskom na kablovskoj televiziji sa 900 kanala.“, prve su Banksyjeve reakcije na odgledano, nakon čega je Guetti preporučio da se malo ostavi kamere i sam isproba u uličnoj umjetnosti (i tu se debelo zajebao). S druge strane on se prihvatio montiranja Francuzovog materijala (odakle je i nastao ovaj dokumentarac).

Život je lijep

Guetta je vrativši se iz Britanije u svoj rodni Los Angeles uzeo pseudonim Brainwash i odmah počeo šarati po zidovima, vješto imitirajući Banksyja (ili je i to podvala?) i vrlo brzo organizirao izložbu „svojih“ radova koji će prvi dan posjetiti preko 7.000 osoba…

Izložba “Život je lijep” digla na noge cijeli grafiterski svijet koji ju je doživio kao apokalipsu ulične umjetnosti, ali je zato dokumentarcu dao pečat zabavnosti i briljantne umjetničke subverzije nakon koje je najpoznatiji grafiter svijeta izjavio da više nikada nikome neće pomagati da napravi dokumentarac o uličnoj umjetnosti.

www.banksy.co.uk

Comments

  1. Gledao, i preporucujem. Ko poznaje Banksy-jev rad, nece u filmu naci mnogo cega novog. Ipak, film treba pogledati zbog interesantnog obrta kakav u pricu uvodi pomenuti Francuz, koji sve to malo povrsnije shvata. A na isti nacin to shvata i losandjelesovska publika, itd. Ako imate prilike, pogledajte!

    “Ovaj ulični provokator koji svakodnevno izaziva na dvoboj kapitalizam svojim aktivističkim akcijama, zapravo vrlo dobro živi upravo od onih koje proziva, budući da njegovi radovi dostižu pikasovske cijene.”

    Nisam bas siguran u ovo, jer ne vjerujem da Banksy sam odnosi svoje radove na aukcije, niti uzima ikakve pare od toga. Znam da mu je prva reakcija na astronomsku cifru za koju je prodat neki rad bila, “I can't believe you guys buy that shit.”

Komentariši

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.