Državni sekretar za međunarodne ekonomske odnose i kopredsjedavajući mješovite komisije, Balasz Botoz kazao je da je mađarska kompanija zainteresovana za realizaciju tog projekta u Crnoj Gori već neko vrijeme.
»MOL i Ina su zajednička kompanija koje je već zainteresovano za projekte u oblasti energetike, odnosno, nafte i gasa u Crnoj Gori. Prije svega se misli na plan eksploatacije zemnog gasa, odnosno istraživanja u toj oblasti«, rekao je Botoz nakon sjednice komisije.
On podsjetio na uspješnu saradnju dvije zemlje u posljednjih godinu.
»U potpunosti smo se saglasili sa time da u narednom periodu saradnja treba da se razvija tako što će se pripremiti konkretna realizacija zajedničkih projekata«, kazao je Botož.
Mađarski partneri, kako je saopšteno, važnim smatraju i oblasti o kojima ranije nije posebno govoreno. Među njima je na prvom mjestu razvoj željezničke infrastrukture, odnosno, saobraćaja, kao i saradnja u oblasti turizma koji je u objema zemljama značajna privredna grana.
Ukoliko izgradnja kabla bude okončana za narednih pet godina – biće to najveći infrastrukturni projekat realizovan kod nas u posljednje tri decenije, a doprinijeće da Crna Gora postane energetsko čvorište jugoistočne Evrope.
Shodno ugovoru, u koji je imala uvid redakcija Portala Analitike, projekat izgradnje kabla, kapaciteta 1.000 megavata bi trebalo da bude završen do 2015. godine, a objekat se planira da bude pušten u rad tokom 2016.godine. Kabl će biti postavljen na relaciji Tivat- Pescara, a gradiće ga italijanska državna kompanija “Terna” u saradnji sa “Crnogorskim elektroprenosnim sistemom” (CGES).
Ova električna interkonekcija između Italije i Crne Gore je duga oko 450 km, od kojih je oko 375 km podmorskog kabla koji će povezati dvije strane Jadranskog mora, i oko 75 km kopnene interkonekcije.
Prema odredbama ugovora, italijanska strana će u potpunosti finansirati gradnju kabla, a za uzvrat, “Terna” će do kraja ove godine da dokapitalizuje “Crnogorski elektroprenosni sistem” sa 30 miliona eura i tako će steći 22 odsto akcija te državne firme. Država će u CGES-u ostati vlasnik 55 odsto akcija.
Ministar uređenja prostora i zaštite životne sredine Branimir Gvozdenović podsjetio je da se u Crnoj Gori realizuje više projekata u nekoliko oblasti, vrijednih ukupno oko 20 milijardi evra.
Prema podacima Ministarstva, učešće građevinarstva u bruto domaćem proizvodu /BDP/ Crne Gore je oko tri do četiri odsto.
“Osnovna ambicija je da taj sektor u narednom periodu ima učešće od preko deset odsto BDP-a Crne Gore”, rekao je Gvozdenović novinarima nakon sjednice Vlade.
On je saopštio da je Strategijom predviđeno i bolje pozicioniranje domaće građevinske oprative u zemlji i okruženju. Gvozdenović je dodao da se planira i jačanje kadrovskih resursa, odnosno domaće radne snage.
Iz Ministarstva su dodali da Strategija definiše vizije i uspostavlja dugoročne smjernice za razvoj građevinarstva.
“Dosljednja primjena Strategije razvoja građevinarstva podrazumijeva dugoročni proces praćenja realizacije u kojem će se obaviti i revizija dokumenata, kao i identifikovanih problema, postavljenih ciljeva i predloženih mjera”, navodi se u saopštenju Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine Crne Gore.
*******************************
izvor: emg.rs/beta
Vlada Crne Gore usvojila je danas Koncesioni akt i druga dokumenta za gradnju hidrocentrala na Morači.
Ministar za ekonomiju Branko Vujović je posle sednice Vlade novinarima rekao da će sutra kompletna dokumentacija biti dostavljena kvalifikovanim ponuđačima, od kojih se do 15. aprila 2011. godine očekuju ponude za gradnju moračkih hidroelektrana.
Kvalifikovani ponuđači su italijanska kompanija A2A, suvlasnik Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), zatim sama EPCG, udružena sa tom kompanijom, kao i kompanija “Enel”, takođe iz Italije i kineski Sinohidro.
Nemački Štrabag odustao je od učešća na tenderu za gradnju hidrocentrala na Morači.
Vujović je i danas ponovio sve koristi za crnogorsku ekonomiju od projekta moračkih hidrocentrala koje će, kako je predviđeno, proizvoditi godišnje 721 gigavat čas električne struje.
Za podizanje tih objekata biće utrošeno oko 540 miliona evra, a hirocentrale bi bile izgrađene za šest godina. Nakon toga bile bi date na koncesiono korišćenje, najmanje na period od 25 godina ili duže, zavisno od uslova ponuda.
U Koncesionom aktu su predviđena tri “scenarija” za gradnju centrala na Morači.
Pored “nultog” scenarija, kao mogućnosti da se odustane od gradnje HE na Moraci, scenario “jedan” podrazumeva da prva u nizu od četiri hidrocentrale, Andrijevo, bude na koti od 285 metara, dok scenario “dva” predlaže za Andrijevo kotu nižu od 250 metara.
Ako bi se gradila hidrocentrala u mjestu Andrijevo sa nižom kotom, bila bi bolje zastićena životna sredina i država bi imala manje troškove za eksproprijaciju zemljišta od vlasnika, ali je ta varijanta sa ekonomskog stanovišta nepovoljnija.
Država će za eksproprijaciju zemljišta i za zaštitu manastira Morača, zbog gradnje hidrocentrala, utrošiti 60 miliona evra.
U analizi makroekonomskih efekata moračkih elektrana navode se, pored ostalog, podaci da će samo u periodu njihove gradnje, od 2011. do 2016. godine, bruto domaći proizvod u Crnoj Gori porasti 185 miliona evra, da će biti smanjena stopa nezaposlenosti, kao i deficit tekućeg platnog bilansa, a da će poreski prihodi porasti za 76 miliona evra.
Prema obrazloženju, sve te cifre su u mnogo većim iznosima za period trajanja koncesije za korišćenje HE na Morači i nakon njihovog preuzimanja od strane države Crne Gore.
Ekonomskom analizom je utvrđeno da će HE na Morači predstavljati “nacionalno blago”, da će njihova izgradnja doneti “velike koristi” crnogorskoj privredi i društvu, i Crnoj Gori obezbediti sigurnost u snabdevanju električnom strujom.
Neke nevladine organizacije su i pored takvih uveravanja ostale pri svojim sumnjama u opravdanost tog projekta.











Taman sam mislio da emigriram neđe, ali ovaj text mi je unio neku novu energiju, novu snagu. Jopet vjerujem u nas. Vjerujem nama. Optimizam mi miluje dušu. Srce mi poskakuje čitajući redke koji šire ljubav, šire nadu, pozivaju sve nas da ostanemo tu đe smo i da sve svoje napore usmjerimo ka jednom cilju, ka zajedničkom napredku, ka boljitku sviJU nas……..
……..
……..
……..
……..
……..
……..
Pardon, biJAh do toaleta, da povratim samo……..
http://www.mans.co.me/arhiva/2010/11/ministarstvo-ekonomije-da-objavi-sva-dokumenta-u-vezi-sa-realizacijom-projekta-izgradnje-he-na-moraci/