Plan Demokrata za izazak iz političke krize (Dokument)

UVOD

U Crnoj Gori 2016. godina je godina redovnih parlamerntarnih izbora i redovnih lokalnih izbora u opštinama Tivat, Budva i Kotor.

Vladavina prava i vlast sa nespornim izbornim legitimitetom temelji su za izgradnju demokratske države sa jakim institucijama kao garantom vladavine prava i zaštite ljudskih prava i sloboda.

Nova rješenja u izbornom zakonodavstvu koja su usvojena tokom 2014. godine do sada nijesu primjenjivana, a u velikom dijelu ni do danas nijesu stvorene pretpostavke za njihovu primjenu na narednim izborima.

Aktuelna dešavanja u Crnoj Gori produbljuju podjele i međusobno nepovjerenje kod aktera na političkoj sceni i ozbiljno prijete da prerastu u duboku krizu sa nesagledivim posledicama po društvo u cjelini.

Faktički raskid koalicionog sporazuma između DPS i SDP koje su na prethodnim parlamentarnim izborima nastupile u okviru predizborne koalicije, a koje ključno konstituišu Vladu Crne Gore, postojećoj Vladi uskraćuje izborni legitimitet.

U vremenu dramatične i višeslojne krize u podijeljenom društvu neophodno je spriječiti neproduktivno rasipanje društvene energije na pitanja koja produbljuju podjele, da bi se postigla potpuna i sveobuhvatna društvena koncentracija na izbore kao najvažniji činilac parlamentaizma.

Jedini demokratski izlaz iz postojeće zabrinjavajuće situacije je neodložan, odgovoran i suštinski dijalog svih relevantnih političkih subjekata u Crnoj Gori o otvorenim pitanjima i postizanje političkog dogovora konsenzusom, ili visokim stepenom saglasnosti o načinu rješavanja otvorenih pitanja, a prioritetno stvaranje pretpostavki za slobodne i demokratske izbore nakon kojih bi Crna Gora dobila vlast sa nespornim legitimitetom.

Motivisani ovim najvažnijim zadatkom koji sada stoji pred svim odgovornim političkim subjektima u Crnoj Gori pozivamo na hitan demokratski dijalog.

Kao polaznu osnovu za vođenje demokratskog dijaloga predlažemo

P L A N

ZA IZLAZAK IZ POLITIČKE KRIZE U KOJOJ SE NALAZI CRNA GORA

I DEMOKRATSKI DIJALOG

Demokratski dijalog počeo bi organizovanjem sastanka na koji bi bili pozvani predstavnici svih političkih subjekata u Crnoj Gori koji imaju poslanike u Skupštini Crne Gore.

Prvi sastanak bi se održao u Skupštini Crne Gore u što je moguće kraćem roku.

Na prvom sastanku bi se iznijeli predlozi i viđenja učesnika o pretpostavkama koje treba ispuniti za prevazilaženje krize i za održavanje fer i demokratskih izbora.

Na ovom sastanku, pored dogovora o načinu nastavka demokratskog dijaloga, postigao bi se i dogovor da se pozove Evropska komisija kako bi, tokom trajanja političkog dijaloga dogovaranja modaliteta izlaska iz krize i stvaranja uslova za slobodne i fer izbore, pružila dobre usluge Crnoj Gori kao državi kandidatu za članstvo u EU.

Uloga EU ne shvata se kao utvrđivanje krivice, odgovornosti ili doprinosa pojedinih subjekata krizi, niti kao nametanje rešenja. Cilj medijatora nije određeni model rešenja, već postizannje najšireg političkog saglasja o modalitetima prevazilaženja krize i pružanje doprinosa kako bi najšire parlamentrane snage postigle saglasnost o načinu izlaska države iz duboke institucionalne krize i održavanju prvih slobodnih, poštenih i demokratskih izbora.

Institucije EU imaju politički autoritet koji omogućava sticanje povjerenja i na strani vlasti i na strani opozicije.

Politička neutralnost evropskih institucija u odnosu na izborne ishode u Crnoj Gori jeste važna pretpostavka da se dopre do bazičnih političkih pogleda i potreba, kako vladajućih tako i opozicionih partija, bez čega nema bitne pretpostavke da se vodi dijalog. Ugovorni odnos sa EU i težnja ka pristupanju EU, jeste pretpostavka da EU kao medijator pomogne svim političkim subjektima da uvide da je održavanje slobodnih, poštenih i demokratskih izbora zajednički interes, kako bi EU mogla računati na Crnu Goru kao na uređenu i stabilnu državu.

II PRETPOSTAVKE ZA SLOBODNE I FER IZBORE

Slobodni, pošteni i demokratski izbori su osnovni uslov valjane manifestacije suverenosti naroda, odnosno izražavanja volje naroda kroz dodjelu mandata svojim predstavnicima da vrše javnu vlast u ime naroda i za račun naroda. Izuzetan društveni značaj slobodni, demokratski i pošteni izbori imali bi u našem podijeljenom društvu sa oslabljenom socijalnom kohezijom i oskudnim socijalnim kapitalom u smislu povjerenja na kojem se temelje međuljudski odnosi u političkoj i drugim sferama društvenog života.

Bez slobodnih, poštenih i demokratskih izbora ne može biti legitimnog obrazovanja političkog predstavništva koje u ime građana koji ga biraju vrši državnu vlast.

Pravedno sticanje javne vlasti na slobodnim izborima, u podijeljenom društvu bilo bi značajan faktor za emocionalno poistovjećivanje građana sa svojom državom, ali i faktor pretvaranja podijeljenog društva u složnu i prisnu političku zajednicu.

Kao pretpostavke za izlazak iz krize i za održavanje slobodnih i fer izbora vidimo:

IIa PRIMJENA IZBORNOG ZAKONODAVSTVA

a) Postojeće stanje

U cilju sticanja povjerenja u izborni proces Skupština Crne Gore u 2014. godini donijela je Zakon o izmjenama i dopunama zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakon o biračkom spisku, Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. U julu 2015. godine, na predlog Vlade Crne Gore, Skupština je donijela Zakon o registrima prebivališta i boravišta.

Međutim, zakonska rješenja sama po sebi ne mogu obezbijediti demokratski ambijent ukoliko institucije sistema ne obezbijede poštovanje tih zakona, što nije slučaj sa primjenom navedenih zakona, a ovo iz sljedećih razloga:

Zakon o izboru odbornika i poslanika

– Nijesu stvoreni uslovi za elektronsku identifikaciju birača. Nabavka odgovarajuće opreme prema obavještenju MUP-a očekuje se do kraja mjeseca marta 2016. godine. Rok za izvršenje ove zakonske obaveze istekao je 01. novembra 2014. godine.

Zbog istog, do ispunjenja navedenih uslova u Crnoj Gori se u skladu sa zakonom ne mogu održati nijedni izbori.

– Ministarstvo unutrašnjih poslova nije donijelo uputstvo o načinu korišćenja elektronskih uređaja za identifikaciju birača, iako je rok za donošenje tog podzakonskog akta istekao u mjesecu septembru 2014. godine.

Tek nakon donošenja ovog uputstva biće moguće da DIK donese pravila o radu biračkih odbora, te da se izvrši neophodna edukacija članova opštinskih izbornih komisija i biračkih odbora u pogledu korišćenja opreme za elektronsku identifikaciju birača, što će svakako zahtijevati dodatno vrijeme.

– Još uvijek nije izvršena nabavka AFIS sistema koji treba da isključi mogućnost da u sistemu izdavanja ličnih karata može doći do zloupotreba, niti je javnosti poznato kada će se ova obaveza realizovati.

Zakon o biračkom spisku

Državna izborna komisija ni u kom vidu ne vrši nadzor nad primjenom ovog Zakona.

– Nije izvršena kompjuterska povezanost DIK-a sa zbirkom podataka biračkog spiska, zbog čega se ne vrši stalno praćenje promjena u biračkom spisku.

– Nije omogućen pristup Državnoj izbornoj komisiji svim elektronskim registrima i drugim evidencijama o građanima, koje sadrže podatke bitne za vođenje biračkog spiska.

– Državna izborna komisija direktnim elektronskim linkovima nije povezana sa zbirkom podataka biračkog spiska koje vodi Ministarstvo i nisu joj dostupne ostale baze podataka i registri koji su uvezani sa zbirkom podataka biračkog spiska.

Ne zna se kada će ove obaveze utvrđene odredbama člana 26 – 30 Zakona o biračkom spisku biti izvršene.

– Ministarstvo unutrašnjih poslova u novoformiranom biračkom spisku izvršila je promjene podataka o biračkom mjestu na kojem birač glasa za 88.826 birača, a da o toj činjenici nije obavijestilo birače. Riječ je o obavezi utvrđenoj odredbama člana 12 stav 9 Zakona o biračkom spisku. I pored više zahtjeva poslanika Demokrata, Državna izborna komisija i Upravna inspekcija nijesu naložile MUP-u da navedene nepravilnosti otkloni.

– Preporuke Vlade Crne Gore za donošenjem odluka o nazivima naselja, ulica i trgova i određivanju biračkih mjesta do sada su ispoštovale opštine: Bijelo Polje, Mojkovac, Rožaje, Nikšić, Šavnik i Andrijevica, zbog čega kod najvećeg broja jedinica lokalne samouprave nijesu stvoreni uslovi za adekvatnu primjenu odredbi člana 11 Zakona o biračkom spisku koje se odnose na posebnu evidenciju i opis biračkih mjesta i raspored birača po biračkim mjestima.

– U cilju formiranja stručne službe DIK-a izvršen je prijem 6 izvršilaca, ali još uvijek nisu stvoreni uslovi za njihov rad.

Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja

Specifičnost u primjeni ovog zakona sadržana je u činjenici da nadzor nad sprovođenjem ovog zakona, u okviru tim zakonom utvrđenih nadležnosti u 2015. godini vrši DIK, a od 01. januara 2016. godine Agencija za sprječavanje korupcije.

Agencija za sprječavanje korupcije vrši kontrolu finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja, vrši nadzor nad primjenom ovog zakona u okviru utvrđenih nadležnosti i obavlja niz značajnih nadležnosti u primjeni zakona.

U međuvremenu, Državna izborna komisija, sa značajnim zakašnjenjem donijela je podzakonske akte za sprovođenje Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

Kada su u pitanju obaveze utvrđene Zakonom o sprječavanju korupcije izvršen je izbor članova Savjeta Agencije i izbor direktora Agencije.

Izbor direktora Agencije izazvao je oštre kritike u javnosti, jer je riječ o penzionisanom, bivšem visokom funkcioneru policije, čiji prethodni rezultati rada ne ulivaju povjerenje da bi funkciju direktora Agencije mogao obavljati na profesionalan, stručan i nepristrasan način.

Zakon o registrima prebivališta i boravišta

Ministarstvo unutrašnjih poslova ne posjeduje registar crnogorskih državljana sa prebivalištem u Crnoj Gori i boravkom u drugoj državi. Ne zna se koliki je broj tih građana, ko su ta lica, od kada žive u inostranstvu, što stvara nepovjerenje javnosti u tačnost vođenja biračkog spiska.

IIb NEJČEŠĆE ZLOUPOTREBE U IZBORNOM PROCESU – OPIS I RJEŠENJA

U Crnoj Gori ne postoji demokratski ambijent i slobodna atmosfera kako bi se građani slobodno izjašnjavali na izborima. U takvom ambijentu rezultati izbora nijesu posljedica slobodno izražene volje građana, već prije svega: uticaja raznih centara moći, novca, zavisnosti od vlasti, pritiska, straha od gubitka posla i drugih brojnih zloupotreba.

Vladajuće partije drže sve poluge vlasti u Crnoj Gori. Problem je u tome, što se sve te poluge: državni organi, finansije, policija, tehnička sredstva, bez ikakvih ograničenja stavljaju u funkciju izbornih interesa partija na vlasti.

Sa druge strane većina građana nalazi se u zoni siromaštva ili na ivici egzistencije, što ih stavlja u položaj podređen sistemu.

Upravo zbog zloupotreba, i nepreduzimanja mjera prema počiniocima tih zloupotreba od strane policije i tužilaštva nema se povjerenja u izborni proces u Crnoj Gori.

Riječ je o sljedećim najčešćim zloupotrebama kojima se u kontinuitetu pribjegava od uvođenja višestranačja u Crnoj Gori:

Zloupotreba jednokratnih isplata iz budžeta i državnih fondova u izborne svrhe (socijalna pomoć, dodjela kreditnih sredstava, jednokratne novčane pomoći, otpremnine…), koje se čine mimo pravila i služe pridobijanju novih i zadržavanju postojećih glasača.

Zloupotreba socijalnih davanja u funkciji pridobijanja glasača.

Zloupotreba zapošljavanja u javnom sektoru po modelu “jedan zaposleni – četiri glasa”.

Pritisci na slobodnu volju birača zaposlenih u javnom i privatnom sektoru, posebno zaposlenih na određeno vrijeme i angažovanih po osnovu ugovora o djelu.

Pritisci na nelegalne graditelje i vlasnike individualnih stambenih objekata.

Pritisci na male privrednike koji kasne sa plaćanjem dažbina ili izvravanjem drugih obaveza.

Pritisci na slobodnu volju birača kroz prijetnju o isključenju sa električne i vodovodne mreže zbog kašnjenja u izmirivanju duga.

Uticaj na slobodnu volju birača obećanjem pogodnosti u vidu otpisa duga.

Sačinjavanje spiskova zaposlenih u javnom sektoru prema njihovom političkom opredjeljenju.

Intenziviranje izgradnje infrastrukturnih objekata tokom predizborne kampanje mimo ranije utvrđenih prioriteta prilagođenih potrebi pridobijanja birača.

Izdavanje državnih garancija, subvencija i drugih vidova dodjele državne pomoći mimo propisanih procedura i mimo javnog interesa, a u funkciji pridobijanja birača.

Ciljano započinjanje izgradnje (postavljanje kamena temeljca) značajnih infrastrukturnih i drugih objekata tokom predizborne kampanje bez obzira za to što ne postoje uslovi da budu završeni.

Učešće javnih funkcionera u promotivnim-političkim aktivnostima zloupotrebom javne funkcije tokom izborne kampanje tzv. “ministarski aktivizam”.

Neizvršavanje zakonske obaveze izbora rukovodstava mjesnih zajednica od strane građana kako bi one ostale izborni punktovi DPS-a, tzv. “partijske ćelije partija na vlasti”.

Promjene biračkih mjesta, a da birači nijesu upoznati sa tom činjenicom, sa namjerom da birač ne ostvari biračko pravo.

Neuredna ili selektivna dostava obavještenja biračima za glasanje na dan izbora.

Neadekvatno ažuriranje i vođenje biračkog spiska zbog čega značajan broj birača na dan izbora nije u mogućnosti ostvariti biračko pravo.

Povreda tajnosti glasanja.

Nedozvoljeno evidentiranje izašlih birača, koji su iskoristili biračko pravo, radi vršenja nedozvoljenog pritiska na birače tokom izbornog dana, koji nijesu glasali.

Nepreduzimanje mjera od strane nadležnih organa (tužilaštva i policije) u pravcu ispitivanja navoda o kriminalnim aktivnostima, vezanim za izbore.

Pristrasna uređivačka politika Radija i televizije Crne Gore kojom se posebno tokom predizborne kampanje prikazuje promotivne partijske aktivnosti članova Vlade i drugih javnih funkcionera, kao da je riječ o obavljanju javnog posla.

Kao i brojne druge zloupotrebe koje favorizuju vlast, koja raspolaže javnim resursima i utiču na rezultat glasanja.

IIc MOGUĆA RJEŠENJA

Politički dogovor koji treba da rezultira

kreiranjem dodatnih mehanizama institucionalne kontrole i djelotvorne pravne intervencije u pravcu eliminisanja navedenih i drugih zloupotreba.

potpunom implementacijom izbornog zakonodavstva.

ekonomski opravdanim limitiranjem i djelotvornom kontrolom različitih vidova dodjele kredita i drugih vidova državne podrške i pomoći u vrijeme izborne kampanje od strane Ministarstva poljoprivrede i Invensticiono-razvojnog fonda.

ekonomski opravdanim limitiranjem i djelotvornom kontrolom aktivnosti i odluka resornog ministarstva za donošenje prostorno-planske dokumentacije, JP “Morsko dobro” i lokalnih samouprava u smislu donošenja planova, izdavanja dozvola i dodjele privremenih lokacija u vrijeme izborne kampanje.

potpunom i preciznom specifikacijom procedura za prijem zaposlenih na javnom konkursu eliminisanjem rizika korupcije pri zapošljavanju.

efikasnim uvođenjem pricipa transparentnosti u postupku dodjele jednokratnih socijalnih davanja i sprječavanje zloupotreba kroz široka tumačenja institute prava na materijalno obezbjeđenje porodica.

definisanjem efikasne zabrane zloupotrebe javnih ovlašćenja uskraćivanjem snabdijevanja električnom energijom i vodosnabdijevanjem, u periodu izborne kampanje, a u vezi sa naplatom nastalog duga.

obezbjeđenjem djelotvorne pravne intervencije radi zaštite biračkog prava prije izbora i na dan izbora.

usvajanjem efikasnog mehanizma da se spriječi dominacija članova političkih partija na vlasti u upravljačkim strukturama javnih službi, posebno u vrijeme izborne kampanje.

ograničenjem javne promocije lica koja imaju svojstvo javnog funkcionera, koji je kadidat na izbornoj listi prilikom započinjanja novih ili završetka otpočetih infrastrukturnih projekata.

formiranjem nezavisnog tijela, koje bi nadziralo ponašanje medija tokom izbora i imalo kapacitet da djelotvorno rješava prigovore koji se odnose na medije.

Pravni osnov za uvođenje dodatnih mehanizama institucionalne kontrole i eliminisanja zloupotreba u izbornom prosecu predstavljaće donošenje posebnog Zakona (Lex specialis) o praćenju i kontroli ostvarivanja sloboda i prava građana na izborima u Crnoj Gori u 2016. godini.

Ovaj zakonski projekat sadržao bi rješenja i mehanizme kontrole potpunog poštovanja izbornog zakonodavstva, obrazovanja autoritativnog tijela, koje bi imalo ovlašćenja da najhitnije postupa po svim pritužbama za zloupotrebu državnih resursa u izbornoj kampanji i povredu izbornih prava. Za potrebe političkog dijaloga Demokrate će uraditi i učesnicima dijaloga dostaviti tekst ovog zakonskog projekta.

Imajući u vidu društvene potrebe za formiranjem politički neutralne izvršne vlasti u periodu prevazilaženja krize i pripreme slobodnih, poštenih i demokratskih izbora, mišljenja smo da je koncept nestranačke vlade optimalan politički aranžman za prevazilaženje složene krize u Crnoj Gori.

Nestranačka vlada je nepolitička vlada,tj. vlada kod koje pri izboru predsjednika i članova vlade ne uzima se kao kriterijum stranačka pripadnost, već se izbor vrši iz reda uglednih ličnosti koje nijesu članovi nijedne partije, sa istaknitim iskustvom i stručnošću u obavljanju javnih poslova.

Nestranačka vlada je prelazna vlada čiji madat kratko traje, odnosno čiji bi mandat bio do kraja vezan za mandat postojećeg parlamentranog saziva, odnosno do izbora Vlade nakon narednih parlamentarnih izbora.

U slučaju nestranačke vlade, kao mogućeg, a po nama najefikasnijeg rješenja Politički dijalog obuhvatao bi dogovor:

– da prije Odluke o raspisivanju parlamentarnih izbora u Crnoj Gori predsjednik Vlade ili Vlada da podnesu ostavku, a ako se ne podnese ostavka, da se izglasa nepovjerenje Vladi;

– da se u Skupštini odmah nakon postizanja političkog dogovora konstatuje ostavka Vlade, odnosno izglasa nepovjerenje Vladi i izvrši izbor nestranačke Vlade;

– da Predsjednik Crne Gore za mandatara nestranačke Vlade Skupštini predloži kandidata za koga se usaglase učesnici političkog dogovora.

– da personalni sastav nestranačke Vlade bude rezultat političkog dogovora koji bi se oslanjao i na predloge i na sugestije civilnog sektora i drugih demokratskih nestranačkih asocijacija u Crnoj Gori. Neophodno je da se radi o uglednim ličnostima sa impozantnim iskustvom i stručnošću u obavljanju javnih poslova;

– da nestranačka Vlada ima nepromijenjeni broj resora u odnosu na sadašnju Vladu. Unutrašnja organizacija vlade ne treba biti modifikovana u odnosu na prethodnu zbog nekoliko razloga. Prvo, treba zadržati isti broj ministara kako bi svaki novi ministar, kao nestranačka ličnost, na efikasan način u već definisanom upravnom resoru osigurao neutralnost državnog aparat u odnosu prema izbornoj utakmici i njenom krajnjem ishodu. Drugo, ostvarila bi se ušteda resursa i vemena koje bi iziskivala unutrašnja reorganizacija vlade, a navedena ušteda bi omogućila usmjeravanje svih raspoloživih resursa i vremena u pravcu izgradnje objektivnog i neutralnog izbornog ambijenta. Treće, formiranje nestranačke vlade nije motivisano potrebom da se preobikuju javne politike već da se izgradi pošten izborni ambijent. Četvrto, formiranje nestranačke vlade nije prepuštanje mandata drugoj političkoj garnituri da bi ona drugačije vodila javne politike. Peto, nestranačka vlada ima mandat ograničenog karaktera i ne pristupa sveobuhvatnim reformama, već izgradnji povjerenja u izborni amijent, što se u signalnoj ravni iskazuje zadržavanjem istog broja resora, koji se odnose na ista predmetna područja.

Mandatar za sastav nestranačke vlade predlaže Skupštini ministre, tj. buduće članove vlade iz reda uglednih nestranačkih ličnosti o kojima je postignuto najšire parlamentarno saglasje postojećih vladajućih i opozicionih partija. Nestranačka vlada bi obrazovala radna tijela isključivo u funkciji dosledne primjene izbornog zakonodavstava i nužnih obaveza sa evropske agende.

Ovlašćenja nestranačke vlade iscrpljivala bi se u izvršavanju zakona, drugih propisa i opštih akata neophodnih za elementarno očuvanje kontinuiteta državne vlasti i izvršavanje obaveza Crne Gore u procesu integracije u EU. Osnovna djelatnost nestranačke vlade usmjerena i ograničena bi bila na donošenje uredaba, odluka i drugih akata neophodnih za implenetaciju izbornog zakonodavstava i sprovođenje zakona kojima se osiguravaju uslovi za slobodne, poštene i demokratske izbore i sprečavaju zloupotrebe javnih resursa u izbornoj kampanji. Društveno poželjno bi bilo da normativna ovlašćenja vlade budu svedena na nivo kreiranja nacrta i prdloga zakona koji se odnose na izvršavanje obaveza u procesu integracije Crne Gore u EU. Važan zadatak nestranačke vlade bio bi da osigura jedinstvenu i cjelovitu primjene izborne regulative, kao i usmjeravanje i koordiniranje rada organa uprave u funkciji održavanja slobodnih, poštenih i demokratskih izbora i u funkciji sprečavanja zloupotrebe javnih resursa u izbornoj kampanji. Tokom svog mandata nestanačka vlada ne bi pristupala korišćenju ustavnog instituta prenošenja i povjeravanja poslova, imajući u vidu društvenu poželjnost koncepta nestranačke vlade i asimetričan karakter izvršne vlasti na državnom nivou i lokalne vlasti nakon političkog dogovora, tj. nepolitčku vladu na državnom nivou i političku garnituru na lokalnom nivou vlasti. Uzdržavanje od korišćenja ovog ustavnog instituta doprinijelo bi maksimalnoj neutralnosti pravno-političkog okvira za slobodne, poštene i demokratske izbore.

Volja naroda mora biti iskazana na slobodan način u demokratskom ambijentu. Mehanizmi borbe za ostvarivanje tog cilja mogu biti različiti, ali moraju biti produktivni i voditi istom cilju – stvaranju uslova za demokratske i slobodne izbore.

IId ULOGA DRŽAVNIH ORGANA I ORGANA LOKALNE SAMOUPRAVE

a) Uloga Skupštine Crne Gore

Politički dijalog trebalo bi da rezultira dogovorom:

– da Skupština Crne Gore bude mjesto gdje se politički dogovor vodi i realizuju rezultati postignutog dogovora;

– da Skupština nakon raspisivanja parlamentarnih izbora, poslove iz svoje ustavne nadležnosti primjeri potrebi donošenja zakona koji su dio tzv. evropske agende, da se uzdrži od rasprave o zakonskim i drugim projektima o kojim postoje oprečna i oštro suprostavlejna mišljenja i stavovi, kao i da se uzdrži od davanja saglasnosti na akte raspolaganja državnom imovinom velike vrijednosti;

b) Uloga Predsjednika Crne Gore

Predsjednik Crne Gore bi, prihvatanjem ovog političkog dogovora preuzeo obavezu da:

– Odluku o raspisivanju izbora za poslanike Skupštine Crne Gore donese nakon postizanja ovog političkog dogovora, a datum održavanja izbora odredi na osnovu predloga učesnika političkog dogovora;

c) Uloga jedinica lokalne samouprave

Politički dijalog trebalo bi da rezultira dogovorom:

– da jedinice lokalne samouprave koje to do sada nijesu učinile hitno pristupe obavezi davanja naziva ulicama, trgovima i naseljima, a zatim i donošenju odluke o određivanju biračkih mjesta u svojoj opštini kako bi se blagovremeno stvorili uslovi za ažuriranje biračkog spiska i unošenje podataka koji obezbjeđuju nesmetano funkcionisanje sistema elektronske identifikacije birača;

– da se u svim jedinicama lokalne samouprave u kojim do sada odluka o mjesnim zajednicama nije usklađena sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, hitno donese nova odluka o mjesnim zajednicama;

– da se u jedinicama lokalne samouprave u kojim do sada nije tako postupljeno izaberu organi mjesne zajednice u proceduri propisanoj Zakonom o lokalnoj samoupravi i odlukom o mjesnim zajednicama koja je usklađena sa Zakonom, kao i da se konstituisanje organa mjesne zajednice, odnosno njihov izbor na zborovima građana završi prije donošenja Odluke o raspisivanju parlamentarnih izbora u Crnoj Gori;

– da skupštine jedinica lokalne samouprave, po hitnom postupku, prije donošenja Odluke o raspisivanju parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, donesu nove odluke o imenovanju organa upravljanja u privrednim društvima čiji je osnivač i većinski vlasnik jedinica lokalne samouprave i koja obavljaju poslove od javnog interesa, u čiji će sastav ući stručni kadrovi na predlog svih klubova odbornika u jedinici lokalne samouoprave, srazmjerno odborničkom sastavu skupštine jedinice lokalne samouprave.

III RASPISIVANJE I ODRŽAVANJE IZBORA

Politički dijalog treba da rezultira dogovorom o datumu održavanja izbora, s tim da se Odluka o raspisivanju parlamentarnih izbora neće donijeti:

– dok se ne nabavi i stavi u funkciju oprema za elektronsku identifikaciju birača i pruže ubjedljive garancije da će projekat elektronske identifikacije birača biti u funkciji na svim biračkim mjestima u Crnoj Gori;

– dok se ne nabavi i stavi u funkciju AFIS sistem;

– dok se ne donesu podzakonska akta predviđena Zakonom o izboru odbornika i poslanika i pravila o radu biračkih odbora;

– dok se ne obezbijede Zakonom propisani uslovi za vršenje nadzora nad vođenjem biračkog spiska od strane DIK-a, obavijeste birači o izvršenim promjenama u biračkom spisku i donesu odluke svih jedinica lokalne samouprave o određivanju naziva naselja, ulica, trgova i određivanju biračkih mjesta;

– dok se ne stvore svi uslovi za rad Agencije za sprječavanje korupcije i za direktora Agencije ne izabere lice za koje učesnici političkog dogovora smatraju da ispunjava sve pretpostavke za stručno, profesionalno i nepristrasno obavljanje ove funkcije;

– dok se ne postigne politički dogovor o ispunjenosti uslova za slobodne i fer izbore i donese poseban Zakon o kontroli ostvarivanja sloboda i prava građana na izborima u Crnoj Gori, koji će se održati u 2016. godini (Lex specialis);

– dok se ne održe lokalni izbori bar u jednoj jedinici lokalne samouprave u kojoj inače slijede redovni lokalni izbori u 2016. godine, uz punu primjenu sada važećeg izbornog zakonodavstva.

IV TRAJANJE DEMOKRATSKOG DIJALOGA

U interesu je svih u Crnoj Gori da demokratski dijalog rezultira političkim dogovorom u što je moguće kraćem roku.

Realna je procjena da je potrebno vrijeme za postizanje političkog dogovora do kraja 2015. godine.

Postizanje političkog dogovora do kraja 2015. godine ostavilo bi dovoljno prostora da Skupština Crne Gore, skupštine jedinica lokalne samouprave, Vlada i drugi subjekti koje prepoznaje ovaj politički dogovor, donesu odgovarajuća akta i realizuju aktivnosti predviđene ovim političkim dogovorom najkasnije do kraja marta 2016. godine.

Potpisivanjem akta političkog dogovora njegovi učesnici bi potvrdili da će nakon ispunjavanja obaveza iz akta političkog dogovora, biti ostvoreni uslovi za donošenje odluke o raspisivanju parlamentarnih izbora u Crnoj Gori.

Naziv dokumenta: PLAN DEMOKRATA ZA IZAZAK IZ POLITIČKE KRIZE U KOJOJ SE NALAZI CRNA GORA

Datum: 07. Novembar 2015.

(Dokument smo dobili putem elektronske pošte)