Da li je poslije Grčke na redu Italija?

Ministri finansija Evropske unije moraće brzo da reaguju. S obzirom na haotičnu situaciju u Grčkoj i Italiji, odluke usvojene na sastanku krajem oktobra trebalo bi brže realizovati, smatra njemačka kancelarka Angela Merkel: „To se prije svega odnosi na plan zaštite od širenja krize. Po tom pitanju trebalo bi brzo ispitati sve opcije.“ Evropski komesar za ekonomsku i monetarnu politiku Oli Ren u nedjelju (6.11.) je još jednom pojačao pritisak na Atinu. Grčka je izigrala povjerenje svojih partnera u evro-zoni i prva učinila korak ka napuštanju zajedničke valute. Grčki ministar finansija danas će morati da uvjere svoje kolege iz Evropske unije da su izvukli prave pouke iz prošlonedjeljnih turbulencija. Njemački ministar finansija Volfgang Šojble smatra da osnovno pitanje glasi: „Grčka sada mora da donese jasnu odluku, da li je spremna i da li je u stanju da ostane u Evropskoj uniji?“

Isplata pomoći upitna

Isplata nove finansijske pomoći Grčkoj još uvijek je pod velikim znakom pitanja. Osam milijardi evra biće isplaćeno tek kada grčki parlament usvoji predviđene reforme i mjere štednje. Vremena nije ostalo mnogo. Najkasnije do sredine decembra Grčkoj prijeti bankrot, a posljedice za evropske partnere mogle bi da budu nesagledive.

Predsjedavajući grupe ministara finansija evro-zone Žan Klod Junker uoči današneg sastanka je izjavio: „Učinićemo sve da zaštitni talas protiv širenja krize tako postavimo, da evro-zona ne dođe u opasnost od sunovrata.“

Junker time prije svega misli na mjere za optimizaciju Evropskog finansijskog štita. Šefovi država i vlada odlučili su da Evropski fonda za finansijsku stabilnost povećaju na preko bilion evra. Glavni cilj je da se od krize zaštite druge zemlje i privatni investitori, ali kako to tačno izvesti, još uvek nije jasno. Na samitu grupe najrazvijenijih zemalja G20 na Njemačku je vršen pritisak i da u rješavanju krize pomogne sa deviznim rezervama Centralne banke, što je ona odbila.

Italija pod nadzorom

A vremenska bomba i dalje otkucava. Ministre finansija Evropske unije posebno zabrinjava Italija. Sve dok se u toj zemlji ne usvoji vjerodostojan plan za štednju, postoji opasnost od njene kapitulacije na finansijskom tržištu. Premijer Silvio Berluskoni u Kanu je morao da prihvati zahtjeve da Italija de facto bude stavljena pod nadzor Evropske unije i Međunarodnog monetarnog fonda. Već ove sedmice ka Rimu će se uputiti grupa stručnjaka Evropske unije.

izvor: dw-world.de

Comments

  1. Zbivanja u Grčkoj zasjenila su ključni sastanak G20 koji se jučer i danas održava u Cannesu. Oni će prema najavama svoju pozornost usmjeriti na druge europske dužnike poput Italije i Španjolske. Zbog zaštite njihovih osjetljivih gospodarstava financijski će se ojačati Međunarodnoi monetarni fond, piše BBC. Italija priimjerice do kraja godine mora prikupiti 70 milijardi eura kako bi vratila ratu duga za 2011. godinu. Za uspredbu, cjelokupan hrvatski vanjski dug iznosi oko 40 milijardi eura.

    Zbog toga bi, prema dosadašnjim informacijama, MMF-ova sredstva mogla bi biti udvostručena da bi se smirila tržišta.

    Kako piše Sky News, fond trenutno ima 950 milijardi dolara resursa, premda je više od polovice u upotrebi ili je predano zemljama u krizi.

    Planira se hitno povećanje fonda zbog zabrinutosti da Europski fond za financijsku stabilnost neće uspjeti potaknuti investitore i smiriti tržišta.

    http://www.dnevno.hr/vijesti/svijet/eu/mmf_povecava_sredstva_samo_za_otplatu_kredita_italija_ce_trebati_70_milijardi_eura_do_kraja_godine/434113.html

  2. Europi će trebati 10 godina za oporavak

    Njemačka kancelarka Angela Merkel je u tjednoj video poruci upućenoj svojim sunarodnjacima, objavljenoj na njezinoj internetskoj stranici, izjavila kako smatra da će Europi trebati deset godina za financijski oporavak i izlazak iz dužničke krize.

    Proces rješenja dužničke krize put je koji zahtijeva puno napora i kojim ćemo se kretati korak po korak, rekla je Merkel nakon summita G20 održanog u četvrtak i petak u Cannesu, koji je uglavnom bio posvećen pitanju dužničke krize u Europi. Dužnička kriza neće proći odjednom. Sigurno će trebati desetak godina da ponovno budemo u boljoj poziciji, rekla je kancelarka, istaknuvši potrebu da sve zemlje eurozone ograniče svoju zaduženost. Svatko u Europi mora napravi maksimalan napor i ispuniti sve svoje zadaće, poručila je njemačka kancelarka.

    http://liderpress.hr/Default.aspx?sid=140207

  3. kak dobra slika:)

  4. Plannco Wallach S. kaže:

    kapitalizam je neman koja guta sve oko sebe, a kad vishe nema shta pochinje prozdirati samu sebe.

  5. Milovan Vukov Jankovic kaže:

    Po mojoj nepreciznoj racunici,
    u Dansku je propalo deset BANAKA, ili 300-500 000, akcionara je ostalo bez kapitala(ja, supruga i sin bez 50 000 Riskilde banci),
    ako je prosjek 10 000 eura, to iznosi 5 milijardi, i nije KATASTROFA,
    ali ima preko milion kuca, vila i stanova kupljenih,
    dje su prosjecni gubitci oko 100 000 eura, puta milion,
    100 milijardi je ISPARILO U PLAVO NEBO,
    kuce nijesu srusene ili spaljene,
    ali vlasnici otplacuju STARI DUG od 200 000 eura,
    a kuca ne vrijedi vise od 100 000,
    REZULTAT JE MODERNI DUZNICKI ROBOVI,
    KOJI SU PRODALI DVIJE-TRI DECENIJE ZIVOTA, nekim VIRTUELNIM VLASNICIMA HIPOTEKA, a svaki DAN JE KAO U PAKLU, ziviti u KUCU, iz koje cekate NOGU U JUNACKU GUZICU, a placate je KRVAVO I ZNOJAVO.

Odgovorite na MilovanJE Poništi odgovor

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.