MEĐUNARODNA organizacija za rad (ILO) upozorila je kako najveća svjetska ekonomska kriza neće uspjeti do kraja iduće godine nadoknaditi izgubljena radna mjesta ukoliko vlade drastično ne promijene svoju politiku.
izvor: index.hr
Na jučerašnjem sastanku ministara rada i zaposlenja zemalja G20 u Parizu iskazana je velika doza zabrinutosti zbog anemičnog ekonomskog rasta u razvijenim zemljama, ali i zemljama u razvoju. Takav razvoj događaja rezultirao je činjenicom da je preko 200 milijuna ljudi nezaposleno na globalnoj razini, što je vrlo blizu negativnog rekorda zabilježenog na vrhuncu recesije.
“Današnja kriza radnih mjesta najviše pogađa upravo socijalno najosjetljivije grupe u društvu. Kao najveći problemi ističe se ogromna stopa nezaposlenih među mladima, te visoka razina zapošljavanja na crno. Ova kriza ima ljudsko lice, a vlade to ne smiju ignorirati”, poručio je ravnatelj ILO-a Juan Somavia na summitu.
Istaknuto je kako vlade naprosto moraju pronaći rješenje za brže i efikasnije stvaranje novih radnih mjesta, jer trenutni tempo nije dostatan kako bi se apsorbirala masa onih koji su izgubili posao u posljednje tri godine. U zemljama G20 još uvijek nedostaje 20 milijuna radnih mjesta u odnosu na razdoblje prije krize, a “nestašica” bi mogla dosegnuti i razinu od 40 milijuna mjesta do kraja 2012. godine ukoliko se značajno ne popravi stopa rasta zaposlenosti od 0,8 posto. U ILO-u su izračunali kako bi godišnja stopa rasta trebala dosegnuti 1,3 posto ukoliko se taj problem želi sanirati do 2015. godine.
Konkretna rješenja za konkretne probleme
Pred svim razvijenim zemljama stoje ozbiljni izazovi vezani uz politiku zapošljavanja, ali se aspekti tih izazova, i prikladna rješenja značajno razlikuju. Tako u zajedničkoj analizi ILO-a i OECD-a stoji kako bi fokus zemalja u kojima je prognozirani rast i dalje jak trebao biti na promoviranju kvalitetnih poslova i smanjenja zapošljavanja na crno. U zemljama koje imaju stabilne financije naglasak bi trebao biti na infrastrukturnim projektima, dok bi se države sa “srezanim” resursima trebale okrenuti efektnim i jeftinim mjerama, poput parcijalnog zapošljavanja i poticanja pripravništva među mladima, kao i subvencioniranog zapošljavanja onih koji su već dugo vremena bez posla. Drugim riječima, političari trebaju donijeti precizne odluke, a ne “letjeti od rješenja do rješenja”.
Kola svjetskog gospodarstva evidentno su krenula nizbrdo, a jedan od ključnih kamena spoticanja je definitivno loša situacija u Grčkoj, koja je izvor velike neizvjesnosti na financijskom tržištu. Juče na summitu MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu nisu donesena velika konkretna rješenja za okončanje te krize, ali su ipak ponuđene određene smjernice koje bi mogle ponuditi barem privremeni optimizam.
Brzina donošenja i provedbe političkih odluka bit će ključ uspjeha predloženih mjera
Kao ključne točke novog programa ističu se otpis 50 posto javnog duga Grčke, na što će privatni investitori vjerojatno pristati, te povećanje Europskog fonda za financijsku stabilnost sa 440 milijardi eura na 2 bilijuna eura. Kao jedan od ključnih problema istaknut je slab bonitet europskih banaka koje su kreditirale problematične zemlje i kojima je nužna dokapitalizacija ukoliko se želi izbjeći nova recesija, ako ne i depresija.
Međutim, problem se očituje u činjenici da zemlje koje su vlastitim snagama prebrodile krizu, poput Njemačke, Finske i Slovačke, naprosto više ne žele sanirati probleme fiskalno neodgovornih zemalja. Brzina donošenja i implementacije političkih odluka na europskoj razini mogla bi biti ključ za spašavanje Grčke od bankrota, a samim time i očuvanje eurozone, te posljedično globalnog gospodarstva.
javniservis.me 
Komentariši