U mnogim delovima Kine, Indije i Južne Koreje za 20 godina će biti između 10 i 20 odsto više muškaraca nego žena i ova socijalna neravnoteža će imati posledice po zdravlje stanovništva, tvrde stručnjaci.
“Nemogućnost velikog procenta muškaraca da pronađu partnerke uticaće na njih psihološki”, upozorava se u studiji objavljenoj u časopisu Kanadskog udruženja lekara.
Autori ove studije, stručnjaci Centra za međunarodno zdravlje i razvoj na Londonskom univerzitetu, tvrde da je u tim zemljama davanje prednosti muškoj deci u odnosu na žensku vrlo uobičajeno.
“Oni polaze od pretpostavke da će muška deca mnogo lakše naći posao (naročito u zemljama u kojima je privreda zasnovana na poljoprivredi) i da imaju odgovornost da brinu o bolesnim i starim članovima porodice”, kažu stručnjaci.
Ova diskriminacija žena se vrši i pre rođenja, budući da se mnoge porodice opredeljuju za takozvani selektivni abortus. To znači da se odluka o prekidu trudnoće donosi kada se utvrdi da će buduća beba biti ženskog pola.
Ali nemaju sve žene mogućnost da utvrde pol deteta na vreme da bi mogle prekinti trudnoću, pa u mnogim slučajevima, kada je novoređenče devojčica, za nju počinje život ispunjen neuhranjenošću i lošim higijenskim uslovima, što se, na žalost, često završava preranom smrću.
U svakom slučaju, posledice su iste: broj dečaka raste, a smanjuje se broj devojčica.
Ako pođemo od činjenice da je normalno da se na svakih 105 dečaka rodi 100 devojčica, u Južnoj Koreji je, na primer, 1992. godine na svakih 100 devojčica rođeno 125 dečaka.
U Kini je 2005. godine na svakih 100 devojčica rođen 121 dečak, odnosno rođeno je 1,1 milion više dečaka nego devojčica.
Ovakva situacija dugoročno ima dve direktne posledice.
“Zbog nedovoljnog broja žena, veliki deo stanovništva će ostati bez partnera i mogućnosti da ima potomstvo, a to može izazvati psihičke probleme i eventualno dovesti do porasta nasilja i zločina”, kaže profesorska Londonskog univerziteta Tereza Hesket.
“Kad god dođe do promena ovakvih razmera, sasvim je logična pojava konfliktivnih manifestacija. Postojaće veća konkurencija i biće teže osnovati porodicu”, kaže Giljermo Pouse, doktor psihologije i koordinator organizacije Psiholozi bez granica.
“Mnogo manji broj žena nego muškaraca neminovno dovodi do zamene uloga, što znači da će muškarac morati da se prilagodi novom prostoru delovanja i čak da promeni očekivanja”, dodaje on.
Ako ne bude u stanju da se prilagodi ovoj “novoj stvarnosti”, to može na negativan način da utiče na njega, da izazove frustracije, zdravstvene probleme, ali i da se negativno odrazi na njegove odnose sa ostalim osobama iz okruženja, objašnjava Pouse.
U ekstremnim slučajevima on može postati alkoholičar, razviti sklonost ka nasilnom ponašanju ili konzumiranju opojnih supstanci. Rešenje je u rukama vlada, jedine koja je u stanju da u praksi sprovede dve fundamentalne mere: da zabrani selektivne abortuse i sprovede kampanju koje će imati za cilj promenu stavova prema roditeljstvu.











Danas je i u Vijestima objavljen sličan tekst.
Prije neku godinu sam gledao emisiju čuvenog britanskog putopisca, BBC produkcija, u kojoj je on razotkrio nevjerovatan niz zločina koji rade svekrve snahama u Indiji, zbog dodatnog miraza koji se traži nakon određenog broja godina od vjenčanja.
To se dešava u svim slojevima društva, svim kastama, od sirotinje do najbogatijih. Završavalo se tako što je rodbina mladoženje vezivala snahu za šporet , a onda bi je svekrva najčešće, a ponekad i zaove, polivali vrelom vodom do smrti.
Na policiji su izreda ćutali o svemu, a sve je otkriveno kada se iznio podatak da u Indiji od ‘nesrećnih’ slučajeva pokraj šporeta ginu hiljade žena godišnje. A u svijetu je te godine zabilježen, recimo, jedan slučaj.
Meni je to tako palo užasno na želudac kada sam shvatio da je to jedan čitav sistem ‘vrijednosti’ , da sam postao onako prilično indiferentan prema toj indijskoj kulturi, i pored nekih stvarno nespornih vrijednosti.