Prema Novoj tabeli Unije inovacija, Srbija je u grupi zemalja skromnog sistema inovacija, sa pokazateljima gorim nego Rumunija, a boljim nego Makedonija, Litvanija, Bugarska, Turska i Letonija. Hrvatska je u grupi umerenih inovatora, tri mesta ispred Srbije. Lista obuhvata 27 članica EU i još sedam zemalja – Hrvatsku, Srbiju, Tursku, Island, Makedoniju, Norvešku i Švajcarsku.
Najuspešniji u inovacijama u Evropi su Švajcarska, Švedska, Danska, Finska i Nemačka, koje čine grupu lidera u inovacijama. Iza njih su “sledbenici u inovacijama”, gde se nalazi i evropski prosek, i umereni inovatori. Srbija je u najlošijoj grupi.
Srbija ima loše rezultate u pokazateljima koji se mogu smatrati značajnim jer u njima svi lideri imaju dobre rezultate, proističe iz izveštaja.
Po izdvajanjima preduzeća za istraživanje i razvoj, izraženo u procentima bruto domaćeg proizvoda, Srbija je na osam odsto proseka EU.
Po broju zajedničkih objavljenih publikacija privatnog i javnog sektora na milion stanovnika Srbija je na 12 odsto evropskog proseka, a po prihodima iz inostranstva od licenci i patenata na 46 odsto proseka EU. Izdvajanja preduzeća u Srbiji za istraživanje i razvoj u prethodnih pet godina su u padu, navodi se u izveštaju.
Jake strane Srbije su nivo obrazovanja, kao i otvoreni istraživački sistemi, što podrazumeva međunarodne naučne zajedničke publikacije, citiranje publikacija širom sveta i broj doktoranata koji nisu iz EU.
Kada je reč o obrazovanju, Srbija ima natprosečne rezultate po procentu mladih izmedu 20 i 24 godine koji imaju završeno srednje obrazovanje, dok je po pitanju ljudi izmedu 30 i 34 godina sa visokim obrazovanjem na 59 odsto proseka EU.
U svetu su lideri Sjedinjene Američke Države i Japan. EU zadržava prednost koju ima nad Indijom i Rusijom, ali gubi prednost u odnosu na Brazil i Kinu. EU za SAD i Japanom zaostaje u glavnom po aktivnostima u privatnom sektoru.
Izveštaj je zasnovan na 25 pokazatelja i obuhvata preduslove za istraživanje – radnu snagu, finansije i podršku, otvoreni i atraktivan istraživački sistem, aktivnosti preduzeća – investicije, povezivanje, preduzetništvo, intelektualnu imovinu poput patenata i uticaj na celu privredu.
Inovacije i njihov uticaj na privredu su jedna od glavnih oblasti čiji je razvoj predviden strategijom Evropa 2020.
Unija inovacija, utvrđuje strateški pristup za inovacije, vođene najvišim političkim nivoima. Unija inovacija će se usredsrediti na evropske napore – i saradnju s trećim zemljama – oko izazova poput klimatskih promjena , sigurnosti energije i hrane, zdravlja i starenja stanovništva. Koristiće intervencije javnog sektora kako bi stimulisala privatni sektor i za uklanjanje uskih grla koje zaustavljaju ideje u dosezanju tržišta. To uključuje i nedostatak finansija , fragmentiranje, istraživačke sisteme i tržišta , sporo uspostavljanje standarda, itd. Unija inovacija je ” vodeća “u Strategiji Evropa 2020.
Lista Evropske Unije Inovacija
3. Februara 2011. - 15:33 od 3 komentara











A dje nam je Crnogorčica?
Ne vidi se.
S obzirom na broj stanovnika, vjerovatno bi bio dovoljan samo jedan uspjesan slucaj u Crnoj Gori, i vec bismo skocili na ovoj listi. To je neka logika koja implicira nas potencijal u svakom smislu (kako li je samo lako nahraniti 600k ljudi!), ali nikako da je sistem prihvati.