“Istina glasi: Moguće je obnovljivim izvorima energije pokriti potrebe svake države. To zahtijeva mnogo truda i ulaganja, ali to su preduslovi da u budućnosti imamo ekološki neutralnu i jeftinu energiju. To je izazov 21. stoljeća.”
izvor: dw-world.de 
Protekla 2010. bila je godina u kojoj je svijet sebi zacrtao povlačenje novih poteza u smjeru oslobađanja ovisnosti od fosilnih goriva i od atomske energije. No taj put je težak i spor.
Iako je obnovljiva energija tema mnogih državnika, brojne države svijeta bile su i dalje spremne preuzeti ogroman rizik kako bi se dokopale nafte, čije rezerve su sve manje. Katastrofa u Meksičkom zalivu pokazala je što se događa kada se u potrazi za naftom dopre do granica tehnološki mogućeg. Ekološke katastrofe, ne samo u slučaju havarije na platformi “Deep Horizont”, česte su posljedice ovakvog djelovanja. Njemačka vlada je istodobno produžila licence za rad nuklearnih elektrana, iako nema trajnog rješenja za skladištenje radioaktivnog otpada. Nema, dakle, izlaza osim okretanja obnovljivim izvorima energije, ali teško je u današnjem svijetu provesti takav zaokret.
Obnovljiva energija nije utopija
Energija je važan čimbenik koji doprinosi razvoju i standardu svake države. Bez izvora energije u Evropi ne bi bilo industrijske revolucije, razvoja gospodarstva, niti globalizacije. Nafta, plin i ugljen su preduvjet za gospodarski razvoj, ali rezerve ovih goriva su sve manje, klima se mijenja, a flora i fauna trpe zbog sve veće žeđi za energijom. Stvari bi mogle biti i drugačije, tvrdio je sve do svoje smrti u listopadu 2010. Herman Scheerr, stručnjak za energiju u stranci njemačkih socijaldemokrata.
“Istina glasi: Moguće je obnovljivim izvorima energije pokriti potrebe svake države. To zahtijeva mnogo truda i ulaganja, ali to su preduvjeti da u budućnosti imamo ekološki neutralnu i jeftinu energiju. To je izazov 21. stoljeća.” Ipak, prelazak na obnovljive izvore energije ne može se ostvariti preko noći. Havarija na naftnoj platformi “Deep Horizont” u Meksičkom zalivu travnja 2010. pokazala je koliki je rizik zbog ovisnosti od fosilnih goriva. Nikada do sada čovječanstvo nije imalo tako duboke bušotine, uz toliko velike troškove i nekvalitetnu naftu, a sve zbog žeđi za energijom.
U međuvremenu su brojne vlade svijeta uvidjele potrebu da se oslobode ovisnosti od “crnog zlata”. EU je u aktualnim pregovorima o smanjenju emisije ugljičnog dioksida zacrtala cilj od dvadeset posto manje u odnosu na emisiju u 1990. godini. Ovaj cilj bi mogao biti povećan i na 30 posto ukoliko ostale industrijske nacije svijeta budu spremne na suradnju. Vlada u Berlinu ima još ambicioznije planove, navodi ministar za ekologiju Norbert Röttgen.”Cilj Njemačke je smanjenje od 40 posto do 2020. godine. To je zapisano u koalicijskom ugovoru aktualne vlade i još jednom naglašeno u novom konceptu za opskrbu Njemačke energijom. Mi to gledamo sa dva aspekta: to je naš doprinos globalnom cilju, ali i poluga koju koristimo kako bi podstakli tehnološki razvoj i modernizaciju gospodarstva”, kaže Röttgen. On smatra kako je smanjenje emisije ugljičnog dioksida od 40 posto do 2020. godine moguće postići i na razini EU, te da bi to Uniju odvelo i na stazu daljeg gospodarskog napretka.
Sporno ustrajanje na atomskoj energiji
Ipak, jedna mjera savezne vlade u Berlinu kojom se želi ukinuti ovisnost od fosilnih goriva izazvala je veliki otpor. Produžena je licenca za rad nuklearnim elektranama. Bivša vlada kancelara Gerharda Schrödera zacrtala je postupno gašenje svih reaktora do 2021. godine. Sadašnja vlada je licence produžila u prosjeku za dodatnih 12 godina, pod izgovorom da bi u suprotnom došlo do problema u opskrbi potrošača energijom u razdoblju prelaska na obnovljive izvore. Ovaj zaključak izazvao je masovne prosvjede građana. Deseci tisuća prosvjednika okupilo se u studenom ispred skladišta nuklearnog otpada Gorleben. Tada se ka Gorlebenu kretao takozvani “Castor-transport”, vlak s kontejnerima prerađenog radioaktivnog otpada. Okupljeni su jasno iskazali svoje nezadovoljstvo vladinom politikom.
Kina se trudi
Za većinu Nijemaca atomska energija nije prava alternativa fosilnim gorivima. Nuklearke su im previše opasne i previše skupe. Jer, poreski obveznici snose troškove održavanja skladišta radioaktivnog otpada i eventualnog obeštećenja u slučaju incidenata. Obični građani podržavaju mjere koje vode iskorištavanju energije vjetra i sunca.
Uz to postoje i države koje rade na potpunom zaokretu. Kostarika i Maledivi imaju namjeru da u roku od nekoliko desetljeća postignu neutralan omjer emisije ugljičnog dioksida. Čak i Kina čini mnogo više nego što njeni predstavnici žele službeno preuzeti kao obvezu na međunarodnim pregovorima, tvrdi Christiana Figueres, šefica UN-ovog tajništva za klimu. “Kina već pet godina provjerava da li su zakoni koje donosi u skladu sa zaštitom klime. Ona upravo radi na novom petogodišnjem planu gospodarskog razvoja i ima jasne ciljeve za povećanje energetske efikasnosti i korištenje obnovljivih izvora energija.”
To je argument u korist povećanja proizvodnje obnovljive energije i u drugim zemljama. U suprotnom bi na tom planu uskoro mogle tehnološki i gospodarski zaostati za Kinom.
javniservis.me 
Crna Gora je pochetkom 1980 god. vizionarski poslije naftne krize, pochela sa izgradnjom solarnih uredhjaja za turistichke objekte, i neke povratnike pechalbare, od Ulcinja do Porecha, sa ELESTIKOM sam lichno uchestvovao u projektovanju , izgradnji i odrzavanju 6000 m2.
Da bi priblizio svima potencijale alternativniih izvora, mogu to ilustrovati na sledeci nachin,
Povrshinsa Pivskog jezera je dovoljna da podmiri sve potrebe za energijom u CG,
transport, industriju i domacinstva, ako bi 100% iskoristili SOLARNU ENERGIJU.
Povrshina SKADARSKOG za VJERTO GENERATORE.
I UKUPNU POVRSHINU CGe ZA BIO MASU.
Problem nije u dostupnosti alternativnih izvora,
nego u ochuvanju, akomuliranju te energije, jer sunce ne grije, vjetar ne duva kad mi troshimo energiju, nego je to u bozijim rukama.
U kojem pravcu se krece reshavanje tog problema.
U velikom broju smjerova-pravaca,
najvishe paznje se daje vodoniku, destilaciji vode, kompresiji ili sabijanju istog na par stotina atmosvera da postane techan, na chemu se gubi energija, 30 % elektroliza vode, odvajanje kiseonika od HIDROGENA H2, 30% kompresija, i 30% na GORUCE CELIJE koje mijeshanjem zraka i HIDROGENA preko elektroda od platine , proizvode ELEKTRICHNU ENERGIJU,
a na auspuh curi voda umjesto gasova iz auta.
Drugi pravac je korishcenje algi i bakterija,
koje koriste solarnu za proizvodnju OKTANA, benzina, gasova.
Treci je zagrijevanje jezera u toku ljeta, i korishcenje tople vode za daljinsko, pokrije se povrshina debelim plastichnim jastucima ili dushecima.
Chetvrti razvoj poluprovodnika ili foto celija za pretvaranje solarne u elektrichnu energiju, pate od slabe efikasnosti, nijesam siguran da prelaze 30%.
Crna Gora ima veoma povoljnu konfiguraciju sa bezbroj uvala na velikoj nadmorskoj visini, koje se mogu pretvorit u akomulacije za slanu ili slatku vodu, malo tezi posao ali lakshi od izgradje brana, pumpanjem vode na 400 metara nadmorske visine pomocu sunca ili vjetra, od jednog kubika vode na dobru turbinu se dobije preko jednog kilovat sata, milion kubika vode , milion kilovatsati, a takvih vrtacha ima na stotine po cgi. i pored mora i rijeka i jezera, voda ide dolje gore i nikome ne shkodi niti se puno troshi i gubi.
Sa kednog kvadratnog metra u toku sunchanog ljetnjeg dana, se moze sakupit 5-8 kWh.
Samo 3% solarne enrgije koja pane na povrshinu zemlje je dovoljno da pokrije sve potrebe chovjechanstva shirom planete zemlje,
ali MILTINACIJONALNI KOMPANIJAMA I HOSHTAPLERIMA JE UNOSNIJA NAFTA UGAL I RATOVI.
O vjetru i bio masi,
ako bude interesovanja i komentara,
mozemo nastavit, a na sva pitanja rado odgovaram ukoliko nijesam dobro nacrtao problematiku sa ALTERNATIVNIM IZVORIMA ENERGIJE.
Da iskoristim priliku i podsjetim crnogorsku javnost, na pokojnog Gospodina Veljka Milatovica sa kojim sam puno razgovarao o nashim potencijalima u CGi, prilikom izgradjenje solarnih uredjaja u Mojdezu i Herceg Novom u svojim kucama, nikad se nijesam osjecao mali pred velikim lichnostima, ali pred takvom gromadom sam ima neku vrstu treme.
Neka taj veliki Gospodin pochiva u miru,
i nek mu je laka crnogorska zemlja koju je jako volio.
Svaka mala pomaze ali alternativna energija u oblicima koji se sada nude nece dostici 5% ukupne svjetske proizvodnje energije ako iskljucite direktno spaljivanje vrlo vjerovatno do kraja nasih zivota (na 10% bih se vec i opkladio) i to po ogromnoj cijeni. A skupa energija znaci skupa hrana odnosno znaci glad i krizu i kojoj ce profitirati samo tipovi koji drze sape na trzistu energije.
Evo nagradno pitanje koliko nuklearki mozemo izbaciti iz pogona sa farmom danskih vjetrogeneratora duzine od Praga do Brisela i koliko to kosta? Koliko tice cemo pobiti i poslije koliko kilometara se vjetar moze oboviti da bi ponovo imali mogucnost za novu farmu.
Drugo pitanje je kolika je cijena po Watu instalirane snage, efikasnost, vijek trajanja, potroseni resursi u proizvodinji panela, slozenost upravljanja, zagadjenje tokom proizvodnje i nakon upotrebe za aktuelne solarne panele (odgovoriti za najbolji panel a ne uzeti cijenu od A, zagadjenje od B, efikasnost od C) itd.
Sto dobijamo ako soju i kuruz pretvorimo u gorivo, sto ako to uradimo sa salom ili moodima, a sto i koliko nam treba drveta i drvenih opiljaka (tzv. bio gorivo III generacije) da pokrenemo auta u EU ili USA itd.
Ovo sve gore je ja mnim samo mala koja pomaze ali ne moze niti ce ikada biti ikakvo rjesenje.
One stvari koje imaju potencijal su solarna energija na osnovu velikih termoelektrana na sunce sa usmjerenim ogledalima i cudima. To medjutim moze tamo dje postoji ogromna povrsina i veliko sunce (i politicka stabilnost) a to eventualno moze u sahari. Problem je tehnike tog cuda jer stakla treba usmjeravati i jaditi, lome se prljaju se itd. Onda bi mediteran premrezili kablovima i obezbjedili energiju za EU. Ono sto ima veliku mogucnost je ovo:
http://en.wikipedia.org/wiki/Space-based_solar_power
Trenutno najvise rade japanci i pentagon (kao u mirnodopske svrhe) vezano za ovo i to javno da li jos neko radi tajno pojma nemam.
Sto se tice ostalog postoje alge koje imaju veliki potencijal kao biogorivo ali nazalost ta sorta ima veliki potencijal kao hrana za uzgoj riba.
Sustinski svaka mala pomaze ali ovakvi tekstovi ne pomazu puno vec predstavljaju pricu i naklapanje likova koji stvaraju paradokse u kojima ce siromaske zemlje da nayebu kao zuti. Evo “bogati” cesi proizvode struju u nuklearci za 1c/kWh i izvoze je u “siromasnu” austriju, a oni poceli da ulazu u danish windmills (pomazu siromahe dance i njemce) i slicne efiksnosti pa proizvode struju po 12-13 i vise c/kWh i to uvaljuju svojim gradjanima i firmama sa porastom cijene EE od 20-30% godisnje i to vec nekoliko godina.
CG treba da ulaze samo u grijanje vode i to u fazi izgradnje objekata a jos treba ulagati i u “nalaganju” na solarnu energiju odnosno takve rostilje i slicne stvari promovisati.
Nista vise jer ugradjivati sadasnje solarne fotonaponske pretvarace je subvencioniranje svaba i inih kineza.