“Istina je rijetko čista, a skoro nikada jednostavna”.
Fajnenšel tajms objavio je komentar britanskog novinara i publiciste Džefrija Vitkrofta koji podseća da je proterivanje srpske vojske i policije sa Kosova 1999. godine smatrano pobedom pravde i humanosti.
Izveštaj Dika Martija medjutim, nastavlja autor, baca sasvim drugačije svetlo na dešavanja od pre 10 godina i podseća koliko je opasno svrstavati se na bilo čiju stranu u sukobima o kojima znamo malo ili ne znamo ništa.
Vitkroft, čija poslednja knjiga govori o vladavini Tonija Blera i to uglavnom u negativnom kontekstu, u Fajnenšel tajmsu navodi kako je upravo Bler bio glavni svetski lider koji se zalagao za bombardovanje 1999. kada je u svom govoru u Čikagu upozorio na “zlo etničkog čišćenja”.
Za Blera su, ako ne i za sve ostale, dešavanja na Balkanu izgledala jednostavno i bivši britanski premijer imao je običaj da stvari posmatra crno-belo.
Martijev izveštaj Hašima Tačija koji se koliko prošlog jula u Prištini zdravio sa Blerom medjutim, tereti ne samo za kontrolu nad švercom heroina, već i za trgovinu ljudskim organima.
Zato bi, piše autor članka u Fajnenšel tajmsu, trebalo da se zapitamo kakvu je to vladu zapadna intervencija na Kosovu postavila, a sve zarad navodne odbrane vrednosti i ljudskih prava.
‘Ko je srušio most u Mostaru? Hrvati.’
Vitkroft se u istom listu osvrće i na ostale sukobe na prostoru bivše Jugoslavije i politiku nedavno preminulog američkog diplomate Ričarda Holbruka.
Naravno da je Milošević bio tiranin i da su srpske snage u vreme sukoba činile stravične zločine.
Ali u tome nisu bile usamljene, piše Vitkroft i ističe kako je očigledno da su Toni Bler i drugi u svojoj želji da budu moralni čistunci, zaboravili šta je lik iz romana Oskara Vajlda odgovorio zamoljen da kaže “čistu i jednostavnu istinu” – “Istina je retko čista, a skoro nikada jednostavna”.
A ako bi to iko trebalo da zna bio je Ričard Holbruk, tvorac Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je svojevremeno u Njujork tajmsu napisao članak o brutalnom rušenju čuvenog, starog mosta u Mostaru. A ko ga je srušio? Hrvati.
Jeste da je Holbruk to i napisao u svom članku, ali je zaboravio da pomene i kako su Hrvati kasnije dobili podršku njegove zemlje, Amerike, piše Džefri Vitkroft u Fajnenšel tajmsu.
Pod dvosmislenim naslovom “Organi državi”, nedeljnik Ikonomist piše o sumnjivim izborima na Kosovu na kojima je, kako tvrde posmatrači, bilo nepravilnosti nakon čega su usledile optužbe na račun Hašima Tačija iznete u izveštaju specijlanog izvestioca Martija.
Prenoseći tvrdnju kosovske vlade da su ovakve, kako se navodi, klevetničke optužbe bile predmet istrage i ranije i da je utvrdjeno da za njih nema osnova, Ikonomist prenosi reči svog diplomatskog izvora koji kaže da je autoritet Hašima Tačija poljuljan i to naročito kod stranaca.
Možda će Tači i uspeti da formira koaliciju sa jednom ili dve manje stranke i uz podršku kosovskih manjina, čak i nekih stranaka kosovskih Srba – ali optužbe za izbornu kradju, trgovinu organima i šverc droge će otežati pokušaje bilo koje vlade da Kosovo postavi na put ka Evropskoj uniji, zaključuje Ikonomist.











Znači li ovo da nisu Srbi krivi za ubistvo Džona Lenona?
http://www.nspm.rs/savremeni-svet/svi-na-kosovu-znaju-sta-se-desavalo-ali-cute-iz-straha.html?alphabet=l
http://www.bbc.co.uk/serbian/news/2010/12/101218_guradian_kosovo.shtml
http://metro-portal.hr/trgovina-organima-cvate-ukrcaju-ljude-u-bus-izvade-im-bubrege-i-posalju-kuci/51699