Što hrvatski ekonomisti kažu o euru i štednji

izvor: index.hr 

Štedjeti u kunama, eurima ili nekoj trećoj valuti? Držati novac pod madracem, ili ga spremiti u banku? Konkretan savjet o štednji potražili smo od troje hrvatskih ekonomskih stručnjaka.

Ante Babić

Novac je pametnije držati u više banaka, ukoliko se radi o iznosu većem od sto tisuća kuna. Osobno bih trećinu stavio u američki dolar, trećinu u euro, a ostatak u kune. Te omjere bih mijenjao prema onoj valuti koja je trenutno jaka. Euro je bio jak do prošle godine u odnosu na američki dolar, i pretpostavljam da će ga ova situacija sa Španjolskom, Italijom držati slabim. Ni kuna nije jaka, i pretpostavljam da odnos između nje i eura neće puno odmicati. HNB ima dovoljno rezervi da ga drži na 7,5, a sitne promjene od 7,4 ili 7,5 ne znače puno ljudima.

Damir Novotny

Štednja je naravno uvijek dobra. Bolja je štednja u nacionalnoj valuti jer se mogu postići velike kamatne stope. Naime, ljudi i dalje imaju više povjerenja u devize nego u kune. Imamo slučaj euroizacije hrvatskog novčanog prostora. Stoga bih ja građanima Hrvatske preporučio suprotno od onoga na što su navikli – da štede u domaćoj valuti. A opasnost od snažne devalvacije ne postoji, međutim, tek ćemo vidjeti kako će se kuna ponašati u Europskoj uniji.

Slavko Kulić

Štedjeti se može samo u valuti iza koje stoji država i neke vrijednosti, primjerice u franku, u jenima. Kuna i euro to nisu, iza njih ne stoji nitko. Kuna nije valuta jer iza nje ne stoji država. Ta valuta nije novac jer novac koji nije u funkciji države nije novac. Isto vrijedi i za euro i onoga dana kada se članice Unije raziđu, štediša će doći u situaciju da ne može podići svoj novac. Ako uopće ima smisla štedjeti. Uvijek sam govorio, neka ljudi ulažu u obrazovanje svoje djece. To je najsigurniji ulog bez obzira hoće li vam dijete to vratiti.

 

Komentariši

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.