Štedjeti u kunama, eurima ili nekoj trećoj valuti? Držati novac pod madracem, ili ga spremiti u banku? Konkretan savjet o štednji potražili smo od troje hrvatskih ekonomskih stručnjaka.
Ante Babić
Novac je pametnije držati u više banaka, ukoliko se radi o iznosu većem od sto tisuća kuna. Osobno bih trećinu stavio u američki dolar, trećinu u euro, a ostatak u kune. Te omjere bih mijenjao prema onoj valuti koja je trenutno jaka. Euro je bio jak do prošle godine u odnosu na američki dolar, i pretpostavljam da će ga ova situacija sa Španjolskom, Italijom držati slabim. Ni kuna nije jaka, i pretpostavljam da odnos između nje i eura neće puno odmicati. HNB ima dovoljno rezervi da ga drži na 7,5, a sitne promjene od 7,4 ili 7,5 ne znače puno ljudima.
Damir Novotny
Štednja je naravno uvijek dobra. Bolja je štednja u nacionalnoj valuti jer se mogu postići velike kamatne stope. Naime, ljudi i dalje imaju više povjerenja u devize nego u kune. Imamo slučaj euroizacije hrvatskog novčanog prostora. Stoga bih ja građanima Hrvatske preporučio suprotno od onoga na što su navikli – da štede u domaćoj valuti. A opasnost od snažne devalvacije ne postoji, međutim, tek ćemo vidjeti kako će se kuna ponašati u Europskoj uniji.
Slavko Kulić
Štedjeti se može samo u valuti iza koje stoji država i neke vrijednosti, primjerice u franku, u jenima. Kuna i euro to nisu, iza njih ne stoji nitko. Kuna nije valuta jer iza nje ne stoji država. Ta valuta nije novac jer novac koji nije u funkciji države nije novac. Isto vrijedi i za euro i onoga dana kada se članice Unije raziđu, štediša će doći u situaciju da ne može podići svoj novac. Ako uopće ima smisla štedjeti. Uvijek sam govorio, neka ljudi ulažu u obrazovanje svoje djece. To je najsigurniji ulog bez obzira hoće li vam dijete to vratiti.











Komentariši