Razrada

Vaše sugestije u vezi razvoja ovog portala možete ostavljati putem komentara na ovoj stranici ili slanjem poruke preko kontakt forme ili na email:

[email protected]

Takođe, želimo vas upoznati sa osnovnim principima uređivanja portala u domenima diskusije.

U diskusijama nije dozvoljeno:

– vrijeđati, omalovažavati, uznemiravati druge komentatore zbog vjerske, nacionalne, polne ili druge pripadnosti
– pozivati na linč i nasilje
– zlonamjerno objavljivati privatne podatke komentatora i trećih lica
– objavljivanje poruka, sadržaja, linkova s pornografskim, pedofilskim i fašističkim sadržajem
– vulgarnost
– mnogostruko slanje istog komentara (spamovanje)
– korišćenje različitih nikova u kratkom vremenskom razmaku

U diskusijama ne preporučujemo:

– podsticanje svađe jer nam je cilj da razgovaramo u duhu tolerancije i ohrabriti što veći broj gledalaca da se aktivno uključe u rad ovog portala
– vrijeđati uredništvo jer za ovaj javni servis ne plaćate pretplatu

Preporučuje se:

– ohrabrivanje slobodne misli na portalu i u ličnom okruženju

Prilog:

– komentar iskusnog učesnika  

Milovan Vukov Janković:

Plashim se od TRI najveca OTROVA svih PORTALA,
maratonskih naZijonalistichki rasprava,
vjerskih i ideoloshkih,
FEREDZE KOJA ZATVARA OBADVA OKA,
i ne dozvoljava da sagledamo KOSHTANU SRZ RAHITICHNOG CRNOGORSKOG ORGA(NI)ZMA, koji se savija zbog podjela na KRILASHE I KLUBASHE, NA BJELASHE I ZELENASHE, NA CHETNIKE I PARTIZANE I MIL-OVCE I MOMIR-OVCE,
a ne vidimo SRZ,
one KOJI PLJACHKAJU,
i one OPLJACHKANE kojima deru chapru dvije decenije,
i igraju PING PONG sa radnicima,
DERIKOZA na jednom kraju STOLA,
a REZIM I MINISTRI NA DRUGOM.
Ko unese na PORTALU RAZDOR,
ne odiO u GUCHU, na SABOR.

Napomena:

>>Arhiva: Razrada 2010.

03. Avgust 2013. - Dva miliona putnika

03. Avgust 2013. – Dva miliona putnika

Comments

  1. Posljednji update: 31. Dec 2010, 16:16
    Oslobođeni optuženi u slučaju Bukovica
    Svih sedam optuženi za ratni zločin u Bukovici kod Pljevalja su oslobođeni danas, u nedostatku dokaza, u bjelopoljskom Višem sudu.

    Oslobađajuću presudu izreklo je Specijalno vijeće na čelu sa predsjednikom Šefkijom Đečević i naredilo ukidanje pritvora za braću Radmila i Radiša Đukovića, Slobodana Cvetkovića, Đorđija Gogića (pripadnici nekadašnje Vojske Jugoslavije po ugovoru), Slavišu Svrkotu i Radomana Šubarića (pripadnici Ministarstva unurašnjih poslova CG)

    Tokom procesa je utvrđeno da su optuženi postupali u skladu sa zakonskim ovlašćenjima koja su tada imali.

  2. Na Zapadu se političari boje javnosti, medija i suda, a naše delije sve to kontrolišu i rade što hoće
    INTERVJU: KNJIŽEVNIK SVETISLAV BASARA UKAZUJE DA ĆE NAJTEŽI IZAZOV U ZEMLJAMA BIVŠE JUGOSLAVIJE BITI MIJENJANJE NAVIKA I UPOZORAVA DA SAMO ČUDO MOŽE PROMIJENITI MATRICE KOJE OMOGUĆAVAJU POLITIČKIM ELITAMA DA LAGODNO I NEODGOVORNO VLADAJU
    Političke elite u državama ex-Jugoslavije bave se osujećivanjem alternativa i zatvaranjem svih mogućosti radi sopstvenog beskonačnog ostanka na vlasti, što je i uzrok endemskog siromaštva državica i enormnog bogaćenja malobrojnih, ocijenio je pisac Svetislav Basara.
    Basara, jedan od najpoznatijih i najčitanijih pisaca na prostoru bivše Jugoslavije, kazao je u razgovoru za “Vijesti” da je riječ o zatvorenom krugu.
    “Pa ko je u tim \'elitama\’ onda lud da bilo šta mijenja. Nema alternativa, nema korektiva, nema ni odgovornosti, a pare nadohvat ruke. Linija između politike i kriminala na Balkanu je tanka jer politika nije stvarna politika nego njena simulacija”, kaže Basara.
    Za njega, politika je vještina iznalaženja alternativa i otvaranja mogućnosti, dok je u zemljama bivše SFRJ ona sve samo ne to.

    • Već dugo ne krijete razočaranost postmiloševićevskom Srbijom? Kako danas izgleda srpska politička scena?
    Sve se može sažeti u dvije riječi: konfuzno i traljavo. Sva su postignuća petog oktobra, a nije ih bilo mnogo, zaboravljena i propala. Sve se vratilo u kolotečinu. Zapravo, gotovo da nema nikakve razlike između miloševićevske i ove Srbije. Neke stvari su i gore.
    • Koje stvari?
    Mediji na primjer. Žalosno je to reći, ali danas ima manje slobode nego devedesetih. Ne postoji jedini efikasni korektiv političkih zastranjivanja – javnost. Možete saznati sve o ljubavima i preljubama pjevaljki, ali bitne stvari se i dalje prećutkuju. Problemi se guraju pod tepih. Sa njih se pažnja skreće proizvodnjom novih problema. I tako ukrug.

    • Kako biste opisali društvenu stvarnost u zemljama bivše Jugoslavije? Što smatrate zajedničkim imeniteljima u, recimo, Srbiji, Crnoj Gori, BiH, Makedoniji i Hrvatskoj? Što smatrate ključnim problemima na ovim prostorima, a što iskoracima?
    Ja bih radije upotrijebio sintagmu – društvena nestvarnost. I to važi za sve pomenute zemlje, isključujući Sloveniju. Ta nestvarnost potiče iz neautentičnosti političkih sistema. Da se ne lažemo: ne možete zavesti demokratski poredak u sredinama u kojima ni građani ni političari nijesu demokrate niti uvažavaju demokratski sistem vrijednosti. Politički sistem nije čarobni štapić. Demokratski odnosi se ne mogu propisati ustavom.
    Da je to moguće, sve bi bilo lakše. Onda bi bilo dovoljno donijeti zakon po kome svi treba da budu vrijedni, odgovorni i tolerantni. Jednostavno, demokratske tradicije u pomentim zemljama nije bilo. Formalno je uvedena, ali stare matrice su još na snazi i bojim se da će to tako ostati još jako dugo.

    • Što je, po Vama, potrebno da se desi da se te matrice uklone?
    Potrebno je ni manje ni više nego čudo. Te matrice su duboko ukorijenjene, a osim toga, one omogućavaju političkim elitama lagodnu i neodgovornu vladavinu. Da bi se te matrice uklonile, potrebno je promijeniti kulturni model, a to ne žele ni političari ni građani. Navike se jako teško mijenjaju i kada je riječ o samo jednom čovjeku. Navike čitavih zajednica je gotovo nemoguće promijeniti, čak i u situacijama kada je jasno da ih vode u propast.

    • Napisali ste da su prije sto godina, kao i danas, Srbijom harali tajkuni, ratni profiteri i lažni patrioti… Da li je taj obrazac autentično srpski?
    Svugdje je tako. Samo je u Srbiji najizraženije. Odgovor na ovo pitanje sadržan je u odgovoru na prethodno. Demokratske institucije su puki prividi. Oni su tu više radi međunarodne javnosti, nego zbog građana. U stvarnosti, sve odluke se donose na neformalnim plemenskim vijećima i u donošenju tih odluka, bar u Srbiji, učestvuju i sasvim privatne osobe koje ne učestvuju na izborima.
    Dobrica Ćosić, recimo, iako nema nikakvu funkciju, pa samim tim nikakvog prava da se bavi državnim poslovima, i dalje vedri i oblači, zapošljava i otpušta. To je, navodno, „nacionalno“ jedinstvo. Ali ja ga radije vidim kao sabornost propalica i njihovih klijenata.

    • Da li se i, po čemu, ovdašnji političari razlikuju od, recimo, njihovih kolega sa Zapada?
    Budući da imam određeno iskustvo u kontaktima sa političarima sa Zapada, mogu reći da se u suštini mnogo ne razlikuju, s tom što se zapadni političari žestoko pribojavaju javnosti, medija, nezavisnog sudstva, pa su prinuđeni da se ponašaju korektno. Naše delije drže kontrolu nad javnošću, medijima i sudstvom, pa im se može da rade šta im padne na pamet.
    • Kakav, zapravo, profil političara treba zemljama Balkana u ovom trenutku? Ima li trenutno iko ko odgovara tom profilu?
    Ne znam za druge države, u Srbiji takvih nema. Bez obzira na ideološke razlike, nijedan političar u Srbiji ne dovodi u pitanje plemensku i burazersku matricu. Jedan je, Zoran Đinđić, to pokušao, pa je ubijen. Ne bih da širim defetizam, ali ne treba očekivati neke naročite boljitke na Balkanu. Sistem je jednostavno takav da onemogućava pojavu nekog modernog i odgovornog političara. Neki su to, u početku, vjerovatno i željeli, ali su ubrzo poklekli pred korupcijom. Ili su digli ruke od politike.

    • Kako gledate na Crnu Goru, jedinu koja tokom dvije decenije nije mijenjala vlast? Što to zapravo govori o jednoj zemlji?
    To je prednost jer su promjene vlasti dobre u demokratskim zemljama. Ovdje, na Balkanu, nijesu. Ja razumijem da to vama u Crnoj Gori smeta, pogotovu onima koji nijesu u toj vlasti. Ali, stvar treba sagledati i iz drugog ugla. Da se promijenilo nekoliko političkih garnitura, sve bi one morale da se obogate, pa bi Crna Gora bila mnogo siromašnija. Ovako, nešto je ostalo i za građane i za državu.
    Puno toga se izgradilo. Prošle godine sam, recimo, zalutao u Podgoricu u kojoj sam bio stotinama puta. Onima koji se ne slažu sa mnom, preporučujem da krenu u obilazak unutrašnjosti Srbije. Ako prežive ekspediciju po izlokanim drumovima, vidjeće sveopštu bijedu i propast. Konačno, ja već godinama tvrdim da je za naš mentalitet najbolji jednopartijski sistem.

    • Hoćete da kažete da je taj mentalitet nepopravljiv? I što je zapravo ključna riječ za definisanje tog mentaliteta – poltronizam ili neka druga?
    Bojim se da je to nepopravljivo. Stvar je u tome što smo se svojevremeno oslobodili političke dominacije jedne orijentalne despotije. Ali se u suštini nijesmo oslobodili kao ličnosti. Sloboda od strane vlasti se predstavila kao vrhunsko dostignuće. I tu još tapkamo.

    Sistem nas čini lijenima, neodgovornima i nevaspitanima

    • Slažete li se sa procjenama da će ovdje stvari biti dovedene u red samim približavanjem Evropskoj uniji i potencijalnim ulaskom u EU? Kada će Balkan, ako se zna da Zapad prije svega podrazumijeva red, rad i disciplinu, moći mentalitetski da se prilagodi eurointegraciji?
    Ni Evropska unija nije čarobni štapić. Neke stvari će se malo popraviti, ali suština će ostati ista. Ne radi se o tome da smo mi na Balkanu inferiorniji od zapadnjaka, da smo genetski lijeni, neodgovorni i nevaspitani. Daleko od toga. Da ponovim: naopaki sistem je taj koji proizvodi lijenost, neodgovornost i nevaspitanje.

    Komunisti su makar vodili računa o siromašnima

    • Zašto kažete da je za naš mentalitet jednopartijski sistem najprimjereniji? Zar se jednopartijski sistem nije prije dvije decenije izrodio u haos?
    Jeste. Upravo zbog toga što nijesmo bili spremni za demokratiju. Totalitarnu matricu komunizma zamijenila je totalitarna matrica nacionalizma. S tim što je komunizam u mnogim stvarima bio funkcionalniji. Ti ljudi su, ipak, imali neki moral. Ipak se vodilo računa o siromašnima, ipak su postojali nekakvi ideali, bez obzira na to što su bili sumanuti.
    • Što mislite o Đukanoviću? On se povukao iz Vlade, a najavio je i postepeno povlačenje uopšte iz politike. Vjerujete li da će on zaista donijeti odluku (svojevoljno) da prestane da vuče konce?
    Ne poznajem gospodina Đukanovića, ali mislim da je vispren političar. Konačno, jedini je uspio da nasanka Slobodana Miloševića i da se bez potresa i krvi izbori za nezavisnost Crne Gore.

    Tanja PAVIĆEVIĆ

  3. Nerješavanje identitetskih pitanja postaje platforma za stvaranje sadašnje kvazi-elite i sveopšteg nihilizma. To svakodnevno podstiče podjele koje vode sužavanju svijesti. Neodlučnost uvijek ima teže posljedice od odlučnih akcija. Koliko je tek „u onom vremenu“ nosila rizika odluka o uvođenju DEM-EURO- ne samo političkih i ekonomskih, već i vojnih i bezbjednosnih

    Mislim da je to politička igra i (ne)svjesna trgovina. Ona omogućuje da se i u drugim oblastima ne poštuje zakon. Tako dolazi do politizacije prava. Odnosno da se zakon primjenjuje od slučaja do slučaja, uz veliku diskrecionu moć koju sebi daju pojedinci u tumačenju primjene zakona. Ne možete tražiti da se „uvede“ pravna država, a da se ne poštuje Zakon o nacionalnim simbolima.

    Prema tome, to je rušenje pravnog sistema u Crnoj Gori, a od ljudi iz parlamenta, bez obzira da li krše zakon ili ne primjenjuju sankcije za kršenje zakona. Čak mi je tolerisanje kršenja zakona prekršaj teži od samog kršenja zakona.

    Lažni kompromisi

    Ponašanje „zarad mira u kući“ uvijek rezultira, prije ili kasnije, većim nemirom u kući. Lažni kompromisi o fundamentalnim principima organizacije društva vode ka opasnosti njegove dezintegracije, do podjela.

    Da bi se nešto u Ustavu mijenjalo – prvo treba da se Ustav primijeni, pa tek da se traži promjena. Kao nekada u vojsci: izvrši komandu pa se onda žali… Inače, i ja imam neslaganja sa Ustavom Crne Gore u ekonomsko-političkom dijelu, za koji smatram da je ograničenje našeg razvoja u eri globalizacije. Ipak, ne pomišljam da bojkotujem njegovu primjenu, npr. u dijelu plaćanja poreza tolikoj administraciji, za koju smatram da je višestruko bespotrebna, niti sam krenuo u osnivanje partije za neplaćanje poreza! Naravno, to bi bilo odmah sankcionisano, jer bi direktno ugrožavalo prihode zakonodavaca i ustavotvorca!

    Nisam ekspert za jezik niti za stručnu raspravu u ovoj oblasti. Više iznosim svoje mišljenje iz ugla moje struke. Kada je jezik u pitanju, mislim da treba da budemo realni i praktični, a polazeći od toga da je službeni jezik u Crnoj Gori crnogorski i da tu više nema rasprave. Biti realan znači priznati da je to jezik kojim govori par stotina hiljada ljudi. Tu je i globalizacija koja je prijetnja za mnoge male jezike. Biti praktičan znači da se naš jezik treba razvijati kroz učenje, npr. engleskog. Iskustvo Finske je u tom pogledu poučno. Zvuči čudno, zar ne? Jezik ne smije da nas zatvara i odvaja od drugih, da bude smetnja otvaranju društva. Jezik se upravo razvija kroz trenje različitih kultura, a kroz to trenje je dostupan i drugim kulturama. Jezik je način izražavanja misli. Ako nema misli – nema ni jezika, odnosno on se svodi na svakodnevne provincijalizme.A upravo misao se razvija, između ostalog, i kroz dobro znanje stranih jezika. Odnosno, kroz mogućnost upoznavanja sa literaturom, književnošću i stvaralaštvom na drugim jezicima… Njegoš je „u onom vremenu“ znao više stranih jezika od nekih današnjih književnika i eksperata koji mu se posprduju.

    Sačuvati jezik

    Tako se pojačava kreativnost naše misli, znanja i stvaralaštva, obogaćuje literatura, a kroz sve to i naš jezik. Ne može se jezik ni očuvati a kamoli razvijati sa skeč-književnošću i kvazi-ekspertnošću. Moramo napisati knjige, romane, pjesme, stručne rasprave na crnogorskom koje će se prevoditi na strane jezike, ukoliko mislimo da svoj jezik sačuvamo… Riječju, ja mislim da jezik mogu sačuvati i razvijati stvaraoci u različitim oblastima, a ne političari i pomodari. Sve dok jezik zavisi od političara – on je veoma u opasnosti!

    Crkva? Nijesam ni u kakvom saznanju u praktičnoj ravni problema. Vjerovatno taj vjersko-politički prilaz rađa sadašnju situaciju. Problem se, principijelno, treba rješavati na nekom usvojenom koncetu. Znam da su koncept Božje zemlje (zemlje kao vlasništvo Boga i crkve kao vlasnikovog agenta), razvili Sumeri 6.000 godina prije Hrista, da ga je Makijaveli rušeći Augustinovu „Božju državu“ (ustav srednjeg vijeka) modifikovao (veća uloga kralja), dok ju je Francuska revolucija rušeći monarhiju prevela u vlasništvo naroda.

    To što je na teritoriji Crne Gore po logici ovog koncepta pripada narodu u Crnoj Gori. Interese naroda štiti parlament… Zaista nemam dilemu da to pripada narodu Crne Gore, a odluka parlamenta je ko će koristiti tu imovinu… Svaki drugi koncept bi nas odveo na traženje rješenja slijedeći logiku pravnog tretmana stranog investitora, što u ovoj oblasti ipak nije primjereno.

  4. da li je moguce napraviti opciju da se edituju/ prepravljaju sopstveni postovi? (ako vec ima, ja je ne vidim.)

  5. Predlažem da promijenite naziv bloga u Javni salon

    • Hvala na sugestiji i na stotom komentaru.
      “Ko o Javnom Servisu loše mislio na birou visio”, reče prije 10-ak dana Vojičić generalni direktor RTCG-a.
      Vi nećete na biro. Od sada ste Šef Sale. Sale, čestitamo na tituli.
      Takođe, koristimo prilku da vas odlikujemo lentom bijele salonerije.

      • he, he, he… zahvaljujem. Služimo narodu.

        Nego, dal’ sam na smetnji? Ja ću vas poštedjeti moga društva ako sam problem. Ipak promet je bio nikakav dok ja ne dođoh za šefa sale a sada ovim konobarima ostaje i za bakšiš.

  6. http://slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/126003/Default.aspx

    Uh kako su dobra ova prif(v)atno javna partnerstva. Ima li nedje ugovor za Gintaš.

  7. http://slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/125990/Default.aspx

    http://www.vecernji.hr/vijesti/astronomske-cijene-znak-exit-maloj-kapeli-placali-4000-kuna-clanak-235719

    ———-

    Bilo bi lijepo vidjeti koliko su koštali neki naši “jači” projekti tipa i koliko je ovih držača za WC i rupa završilo na računu DPSa.

  8. biljana koprivica kaže:

    REDAKCIJO!
    Molim da se slijedeci komentar :http://javniservis.me/2011/01/04/medijsko-kreiranje-cool-imidza-igora-rokera-luksica/comment-page-1/#comment-3047 premjesti na predvidjeno mjesto.Komentator pod nikom Antonella nazvana je sovinistom i trulim korovom.Dogovorili smo se da se takve stvari nece tolerisati!

  9. DŽON PILDŽER Moral i istina nisu saputnici velike moći
    http://www.pecat.co.rs/2010/12/dzon-pildzer-moral-i-istina-nisu-saputnici-velike-moci/

  10. ujedinjena Hipokrizija i Javašluk kaže:
  11. Predlažem da se bači par članaka po dubini i širini afere satelit da vidimo kako je ovaj velikomučedni pravednik grbaljski štitio javne interese.

  12. je li stigao mejl o sinoćnjem falsifikovanju? ne vidim da je išta rađeno po tom pitanju, i ne dobih odgovor, pa, ono, wtf?

  13. ok, stiže, sad viđeh.

  14. Ljudi,

    dajte malo po RTCG-u!

    Gleda li ko ona ‘ranja.
    Uz drugi budite prvi?
    Necu dalje….Osim, veliko
    BOJKOT!!!

    http://www.facebook.com/group.php?gid=38808647385

  15. BUKOVICA – MASOVNA GROBNICA ISTINE
    http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=40155

  16. predlazem da u diskusijama ne treba dozvoliti pricu zasnovanu na ociglednim (lakodokazivim) lazima,jer cesto izaziva kod postenih ljudi mucninu,ljutnju.. Zamjerka je(ako ste slobodni) da ljudska reakcija na taj “otrov” ide u javni wc.

  17. Predlažem vam odličan tekst, objasnio bi i mnoge stvari u Crnoj Gori

    http://www.h-alter.org/vijesti/europa-regija/spijunske-krtice-medju-aktivistima

  18. Posto ima dosta interesantnih clanaka reportaza pregleda Fjord, Vasova voda, Satelit mozda ako ima nedje dokumentacije mozete se vrnuti na propast Jugooceanije. Interesantna su ta imena po upravnim i drugim odborima. To ce inace biti jednog dana dokumentarni serijal “kako smo unistavajuci najvece kolektive u mjestima unistavali mjesta”.

  19. biljana koprivica kaže:

    Redakcijo!
    Vidim da ste se naradili!Svaka cast za nove sadrzaje!Samo naprijed!!!

  20. Zaboljeli vas zadnji postovi? Prepoznali ste se? Ajoj…

    Nego, zamislite koliko ste truda uložiili u onu djetinjariju umjesto da otvoreno kažete da ne želite moje komentare!? Stvarno ste smiješno.

    Pozdrav, ne trebam vam ja dovolnji ste sebi sami…

  21. Poštovani, vaši komentari su dobrodošli, a mi smo samo ispoštovali vašu želju za Javnim Salonom, gdje možete da šefujete.
    Vaši komentari su linkovani tako da se na stranici može nastaviti rasprava.
    Ista je stvar sa stranicama, koje su takođe poput foldera:
    http://javniservis.wordpress.com
    http://javniwc.wordpress.com

  22. a mogla bi se otvorit i stranica javnomudo.wordpress.com :)))
    kakvi ste ka djeca kakva.

    imam predlog, naime, mozda bi dobro bilo malo komentatore ukljucit u kreiranje i postavljanje vijesti promptno, vidjet kako bi to islo.

    npr, ima opcija tamo u admin panelu da se omoguci da bilo ko registrovan na wp moze postavljat tekstove. sad kolko vidjeh da dvoje ljudi samo stavlja na ovaj sajt, a to je veliki napor. sto se ne bi isprobalo nesto kao da se omoguci ko god oce od komentatora da postavlja u skladu sa svojom vizijom i afinitetima, i onda vidjet sto bi od toga izaslo, recimo kao neki pilot projekat da traje 15 dana, dovoljno. A poslje toga ako ne valja, vazda se moze ukinut to, ili izbacit komentatora koji ne odgovara uredjivackoj politici, a ako je ok onda nastavit i unapredjivat. Kontam da bi se tako utrostrucio broj zanimljivih vijesti, da bi se to sagledavalo iz raznih uglova, a broj po$eta bi se udvostrucio zbog veceg broja vijesti i naravno i komentara.

    m?

  23. Poštovani,

    uskoro planiramo krenuti sa jednom inicijativom, koja će biti orijentisana i u tom pravcu. Ideja je da se što više ljudi uključi, pa i na način kako ste vi predložili.

  24. ozbiljno? a vidji kako ga izgatah

  25. zvanično: u crnoj gori 77% ljudi zaražno svinjskim gripom (ah1n1) na osnovu uzorka od 69 ljudi (53 zaraženo) za zadnja 4 dana ispitivanja

    Kliknite da pristupite 0006.pdf

  26. Stanje u Tunisu:
    The legal opposition are weak, personalised, factionalised and compromised by years of collusion with – or submission to – the Ben Ali regime”

  27. Centralna banka nam je postala hiper aktivna. Tri izvjestaja u samo 6 dana (ne racunajuci i jedan periodican) koji nije dolje naveden o stanju likvidnosti privrede.

    Prvi izvjestaj vapi za cost/benefit analizom tamo dje je drzava vec ulupala pare plus valjenjem za kovacnicama i rahmetli preradama. Drugi prikljucenjem malih elektrana na mrezu (veci dio je naravno istina ali su to valjda znali i koncesionari prije pocetka koncesioniranja itd). I treci ovdje postavljen na vrhu o visokom skolstvu i potrebi da se prorijedi broj fakulteta!?
    ——————
    Pored ovoga mislim da urednistvo treba da nadje text sa jucerasnjeg sastanka “premijera” sa “privrednicima/sindikalcima” dje svi u glas zavapise “hocemo razvojnu banku!” a na liniji price da je fuzionisanje “razvojnog fonda” sa “prvom bankom prve familije” gotova stvar samo treba podgrijat konzervu jer se ona mast skorala na ivicama.
    ———————-
    Mislim da je vise tema iz ekonomije neophodno!
    ———————-

    CBCG: Zatvoriti fakultete koji ne zadovoljavaju standarde
    14. januar 2011.
    Centralna banka preporučila je Vladi da izvrši rigoroznu kontrolu visoko obrazovnih institucija i da ukoliko te ustanove ne zadovoljavalju standarde-naloži njihovo zatvaranje.

    – S obzirom na postojanje prevelikog broja visoko obrazovnih institucija u Crnoj Gori, javlja se dilema da li sve one ispunjavaju propisane standarde u pogledu prostornih uslova, potrebnog broja nastavnika adekvatnih kvalifikacija, adekvatne opremljenosti i redovnosti držanja nastave. Stoga je potrebno sprovesti rigoroznu kontrolu i ne ustručavati se od zatvaranja onih obrazovnih institucija koje ne ispunjavaju ove standarde, navodi se u Preporukama Centralne banke Vladi Crne Gore koje su dostavljene Portalu Analitika.

    Prema mišljenju stručnjaka CBCG, crnogorsko školstvo ne pruža dovoljno pažnje talentima.

    – Neadekvatna pažnja se posvećuje i natprosječno nadarenoj djeci, pa u tom kontekstu treba razmišljati i o osnivanju „elitnih” škola. Takođe, teba razmotriti mogućnosti širenje mreže škola, da bi se obezbijedio evropski stanadard da škole rade u jednoj smjeni, kako bi bilo prostora za organizovanje vannastavnih aktivnosti, kao i za obrazovanje odraslih, kažu u CBCG, uz napomenu da je potrebno kontinuirana saradnja školstva sa privredom i preispitivanje nastavnih programa.

    – Potrebno je sprovesti dalje rasterećenje preobimnih nastavnih planova i stavljanje većeg akcenta na sticanju praktičnih znanja. U praksi je prisutan disbalans broja upisanih studenata u oblasti društvenih i humanističkih nauka, na uštrb prirodnih nauka i inžinjerstva, tvrde eksperti Centralne banke i predlažu da se u proces uspostavljanja balansa između potreba prakse i obrazovnog sistema, zajedno uključe svi socijalni partneri koji mogu doprinijeti njegovom unaprjeđenju (Privredna komora, Nacionalna služba zapošljavanja, Udruženje poslodavaca, sindikati, zajednice škola i visokoškolskih ustanova, organi lokalne samouprave, predstavnici države).

    U Centralnoj banci Crne Gore smatraju da je potebno izgraditi sistem informisanja o potrebama privrede u pogledu kvalifikacija sa ciljem da se blagovremeno uoči raskorak između obrazovanja i zahteva prakse.

    – Stoga je potrebno izraditi standarde zanimanja za zanimanja koja su potrebna tržištu rada. U obrazovnim institucijama formirati savjete eksperata, kao savjetodavna tijela u koja bi ušli predstavnici privrede. To znači da prioritetan zadatak

    u narednom periodu treba da bude prilagođavanje obrazovnih profila potrebama privrede i usklađivanje upisne politike sa potrebama privrede. Takođe, potrebno je i unaprjeđenje profesionalnog informisanja, profesionalnog savjetovanja i karijernog vođenja obrazovanja u srednjoškolskim i visokoškolskim institucijama, zaključili su u CBCG.

    CBCG: Priključenje novih elektrana na mrežu predstavljaće problem
    09. januar 2011.
    -Priključenje novih izvora na distributivnu mrežu na sjeveru Crne Gore, gdje su uglavnom locirana mjesta za male HE, predstavljaće problem, jer je mreža dotrajala i na rubu tehničkih kapaciteta, ocijenjeno je iz Centralne banke Crne Gore.

    U Preporukama Vladi za 2011. godine dostavljene Portalu Analitika, CBCG smatra da će biti potrebno obezbijediti finansijska sredstva za izgradnju priključnih objekata (trafostanice, dalekovode), što će biti obaveza ili koncesionara ili operatora.

    – Neophodno je definisati uslove priključenja (izradom računskih i dr. projekata sa aspekta izvodljivosti i „cost-benefit“ analize) malih hidiroelektrana na postojeći elektro-energetski sistem. Takođe je potrebno definisati najisplativije i najfunkcionalnije mjesto priključka na distributivnu ili prenosnu mrežu, smatraju stručnjaci Centralne banke.

    Oni predlažu Vladi da sagleda mogućnost da se u saradnji sa UNDP-om, u okviru projekta „Reforma politike energetskog sektora“, izradi temeljna studija o priključenju malih hidroelektrana na elektroenergetski sistem;

    – Potrebno je uključiti veliki broj stručnjaka iz raznih oblasti od faze izbora mikro lokacije za gradnju objekata do faze puštanja u rad HE, kako bi se sagledao sveukupan uticaj na okruženje i eko sistem, odradila analiza isplativosti projekata, posebno zbog mogućih troškova skladištenja električne energije, ali i kod eventualne izgradnje brana i akumulacija koje značajno utiču na okolinu, kažu u CBCG.

    U CBCG smatraju da treba integrisati male hidroelektrane na mrežu, ali tako da se ne naruši režim rada distributivne mreže i kvalitet snabdijevanja potrošača, jer njihovo priključenje ima uticaj na tokove snage, naponske prilike i gubitke aktivne i reaktivne snage;

    – Raditi na razvoju distributivne mreže, kako bi se odobreni i naredni projekti lako uklopili u distributivni sistem, sa najmanjim gubicima kod skladištenja energije. Takođe, je potrebno uraditi rekonstrukciju distributivne mreže, naročito u ruralnim krajevima;

    – Ubrzati izradu prostorno urbanističkih planova opština i pojednostaviti procedure dobijanja građevinskih dozvola (državni i lokalni nivo), kako bi se započeli dodijeljeni projekti malih HE. Važno je da projekat izgadnje malih hidroelektrana sadrži i Projekat njihovog održavanja, jer osim koncesionara, po isteku koncesije i država postaje njihov vlasnik i zainteresovana je za njihovo stanje kako bi bile u funkciji što duži period vremena, istuču stručnjaci CBCG.

    Bruto-hidroenergetski potencijal na manjim vodotocima je procijenjen na 800 – 1000 GWh, od čega je realno iskoristivo oko 400 GWh. Težiti potpunoj iskorišćenosti ovog potencijala;

    – Težiti iskorišćenju u većoj mjeri alternativih izvora energije, solarne energije, energije vjetra i biomase. Postoji dobar potencijal za iskorišćenje energije vjetra duž Jadranskog mora, kao i na pojedinim lokacijama u unutrašnjosti. Sa dvije do dvije hiljade i petsto sunčanih sati godišnje, crnogorsko primorje ima dobar potencijal za korišćenje solarne energije (prije svega za zagrijevanje vode). Razmotriti da se izdavanje građevinskih dozvola veže za djelimično korišćenje solarne energije (bar na primorju) i gradnju energetski efikasnih objekata, zaključuju u CBCG.

    CBCG: Za industrijski sektor potrebna koust-benefit analiza
    07. januar 2011.
    Za Kombinat aluminijuma (KAP), Rudnike boksita i Željezaru potrebno je uraditi koust-benefit /cost-benefit/ i analizu troškova i koristi od proizvodnje kako bi se sagledale perspektive razvoja i doprinosa ovih preduzeća pojedinačno, smatraju u Centralnoj banci Crne Gore (CBCG), prenosi Mina business.

    Iz CBCG podsjećaju da su višegodišnji problemi u metalskoj industriji dobrim dijelom rezultat zastarjele tehnologije, prezaduženosti, prevelikog broja zaposlenih i nerentabilne proizvodnje. „Fizički obim industrijske proizvodnje, kao jedne od grana koju je najteže pogodila kriza, u 2009. godini je smanjen 32 odsto. Ukupna industrija je 18,9 odsto učešća u bruto domaćem proizvodu (BDP) 2001. godine svela na 11,3 odsto u 2009“, navodi CBCG u Preporukama Vladi za vođenje Ekonomske politike u ovoj godini.Iz CBCG upozoravaju da će Ekonomska politika i u ovoj godini biti suočena sa brojnim izazovima, iako je ekonomski oporavak počeo u trećem kvartalu prošle godine.

    Kombinat aluminijuma: „Pad prerađivačke industrije najviše je rezultat nedovoljne i nerentabilne proizvodnje u KAP-u. Ipak treba napomenuti da je čitav niz faktorauticao na dešavanja u KAP-u, globalna kriza, cijena aluminijuma na svjetskom tržištu, višak zaposlenih, visoki troškovi proizvodnje“, rekli su iz CBCG. Od 2001. do 2009. godine smanjeno je i učešćr sektora vađenja ruda i kamena u BDP-u, sa 1,9 na 0,7 odsto, najviše zbog problema u proizvodnji Rudnika boksita.

    „Tome je znatno doprinio i prestanak eksploatacije rude u jami, decembra 2008. godine i sa površinskih kopova u maju 2009“, navode iz CBCG. Zatvaranjem Fabrike glinice, čime prestaje potreba za radom Rudnika boksita kada je KAP u pitanju, zatim obustave rada Fabrike za preradu, u čiji sastav ulazi i Fabrika aluminijskih užadi u Kolašinu i Kovačnice, Kombinat se svodi samo na primarnu proizvodnju aluminijuma sa elektrolizom i livnicom, kao jedina dva preostala proizvodna pogona.

    “S obzirom na to da se cijena aluminijuma kreće oko 2,3 hiljade USD po toni i da je putem socijalnog programa smanjen broj zaposlenih na 1,3 hiljade, stvorena je mogućnost da se posluje bez gubitka i realne šanse za investicije koje su neophodne u fabrici Prerade, zaštitu životne sredine i povećanje obima proizvodnje i kvaliteta rada“, kažu iz CBCG. Rudnici boksita direktno dijele sudbinu KAP-a, kao dominantnog potrošača i programom sanacije KAP-a predviđeno je i restrukturiranje tog preduzeća, jer njime takođe upravlja Centralno-evropska aluminijumska kompanija (CEAC), odnosno En plus grupa.

    „Posljednjih godina proizvodili su godišnje oko 650 hiljada tona rude boksita, od čega je 470 do 480 hiljada tona išlo za KAP, a ostatak se prodavao stranim kupcima ili lagerovao. Međutim, zbog povoljnije cijene glinice na tržištu od KAP-ove sa boksitom iz Nikšića, u 2009. godini je zaustavljena proizvodnja boksita“, navode iz CBCG. „Nastavak proizvodnje zavisi od obezbjeđenja tržišta, odnosno izvoznih aranžmana“.

    Željezara Nikšić: Željezara se, podsjećaju iz CBCG, u ovoj godini suočavala sa problemima u finansiranju proizvodnje i sa nepovoljnom situacijom na tržištu čelika, što je uticalo na značajno smanjenje obima proizvodnje u odnosu na 2009. godinu.U prošloj godini je sa Vladom potpisan Protokol o refinansiranju obaveza Željezare. Njime je Vlada stekla pravo na tri predstavnika u Odboru direktora, koji imaju obavezu da prate realizaciju Programa restrukturiranja. Na osnovu tog Programa, Željezara je dobila garanciju za kredit od 26,3 miliona EUR od kojih je već realizovano pet miliona, dijelom za planiranu isplatu otpremnina radnika Livnice, a dijelom za plaćanje nabavljene opreme.

    „Time se omogućava završetak prve faze modernizacije Željezare, koja je bila neophodna zbog zastarjelih postrojenja Čeličane i Kombinovane valjaonice, kao dva ključna pogona i ublažavanja tehničko-tehnološkog zaostajanja proizvodnje. Ugradnjom nove elektrolučne peći, koja je u oktobru puštena u probni rad, i opreme za zaštitu životne sredine, u obliku sistema za otprašivanje gasova, očekuje se da će se proizvodnja organizovati, kako bi bila konkurentnija na tržištu i kako bi se stvorili uslovi za poslovanje bez gubitaka“, ocijenili su iz CBCG. Slijedi realizacija socijalnog programa i izrada nove sistematizacije radnih mjesta, kako bi se pronašao način da se riješi problem viškova radnika.Iz CBCG napominju da je glavno tržište Željezare Srbija, gdje je jaka konkurencija betonskog željeza iz Ukrajine i iz Zenice, pa su prodajne cijene željeza na tom tržištu nešto niže od konkurencije, kao i onih u Crnoj Gori. „Potencijal ove fabrike je takođe u snadbijevanju potreba za izgradnju auto puta u Crnoj Gori, gdje bi ona trebala da ima prioritet u odnosu na strane kompanije“, smatraju u CBCG.

    Glavni rizici za metalsku industriju su, kako su ocijenili iz CBCG, pad cijena proizvoda, poskupljenje električne energije, viškovi radne snage, nedovoljno stručan menadžment, nezadovoljni i nemotivisani radnici, nivo stručnosti onih koji ostaju i njihova motivisanost. Među rizicima su i povećanje kreditnog rizika u bankarskom sektoru i prenošenje rizika u fiskalnu sferu.CBCG, u preporukama Vladi, navodi da su strateški pravci razvoja metalske industrije modernizacija koja će poštovati visoke savremene ekološke standarde, usklađena sa potrebama domaće tražnje i izvozom, uz korišćenje energetski efikasne proizvodnje.Takođe, iz CBCG preporučuju i rješavanje prisutne nelikvidnosti i nedostatka obrtnih sredstava u dugom roku kako bi se obezbijedio kontinuitet proizvodnje i problema zaposlenih u ovoj grani industrije. CBCG predlaže i operativne mjere, među kojima modernizaciju proizvodne opreme i tehnologije kako bi se dobio efikasan proizvod koji zadovoljava standarde i koji je cjenovno konkurentan na međunarodnom tržištu. Takođe, uz nabavku nove, potrebno je uraditi i remont postojeće opreme da bi se zadovoljili i ekološki i zdravstveni standardi za rad u ovim postrojenjima, ali i oni za okolinu i eko sistem Crne Gore.„Realizovati pokrenute programe restrukturiranja i efikasnu upotrebu putem kredita dobijenog novca za koje je garantovala Vlada, kako bi se povećao obim proizvodnje i poboljšali rezultati poslovanja.

    Povećati motivisanost zaposlenih: Riješiti problem zaposlenih u ovoj industriji kako bi se smanjili konflikti, povećala motivisanost i produktivnost rada“, navodi CBCG u Preporukama za metalsku industriju. Potrebno je i, kako se dodaje, sprovesti do kraja usvojene socijalne programe KAP-a i Rudnika Boksita i pripremiti socijalni program za Željezaru na način da se zadovolje interesi zaposlenih, poslodavaca i Vlade. „Regulisati tehnološki višak isplatom preostalih predviđenih otpremnina zaposlenima i odvajati novac za ulaganje u stambene fondove.Uposliti stručni menadžment koji bi efikasno riješio probleme rukovođenja i sproveo faze restrukturiranja preduzeća u skladu sa iskustvom uspješnih, privatizovanih kompanija iz ove grane sa pozitivnom vizijom razvoja“, poručuju iz CBCG.Neophodno je i, kako smatraju, ulagati u poslovnu saradnju sa stranim partnerima iz razvijenih zemalja Evropske unije, visoko-obrazovnim institucijama i istraživačkim centrima i angažovati ih u kreiranju strategije razvoja metalskog sektora. „U cilju jačanja konkurentnosti ove industrije na svjetskom tržištu, koja je blisko povezana sa obrazovanjem za sada nedostajućeg kadra metaloprerađivačke struke, potrebno je razmotriti upoznavanje učenika srednjih škola o značaju ove djelatnosti i time i sa potrebama za metaloprerađivačkim i proizvodnim zanimanjima“, smatraju u CBCG.U svim pogonima metalske industrije potrebno je ugraditi stabilizatore za napajanje električnom energijom, kao način smanjenja troškova po ovom osnovu.„Kako se potpisivanjem ugovora o poravnanju sa vlasnikom KAP-a i Rudnika boksita, Vlada obavezala da subvencioniše struju u vrijednosti od 25 miliona EUR samo u naredne dvije godine, i to 18 miliona u ovoj i sedam miliona u narednoj, neophodno je pronaći najbolji i najpovoljniji dugoročni način snabdijevanja KAP-a električnom energijom“, upozoravaju iz CBCG.

    U Željezari je, kako dodaju, potrebno nastaviti modernizaciju proizvodne opreme naročito u oblasti proizvodnje visokolegiranih čelika ponajstrožijim svjetskim standardima, kao profitabilnim proizvodima, kojima se može osvojiti tržište.

    Posvetiti se Preradi i Kovačnici: „T-ingoti su jedini proizvodi koje KAP trenutno proizvodi i to je najeftiniji proizvod, takozvani primarni aluminijum. Iz tog razloga, osim u modernizaciju primarne proizvodnje, treba uložiti novac za otvaranje bar jedne proizvodne linije većeg nivoa prerade, čiji su proizvodi znatno isplativiji, a za kojima postoji velika tražnja na tržištu Evrope“, ocijenili su iz CBCG.

    „Stoga je potreban prelazak na proizvodnju legura koja će se koristiti u drugim industrijama, kao što su automobilska i građevinarstvo“. U tom pravcu potebno je, smatraju u CBCG, ponovo razmotriti otvaranje pogona livnice Kovačnice, ali u sasvim novoj organizaciji – potpuno automatizovana i kompjuterizovana, tako da bi se dobili proizvodi većeg kvaliteta.„Takođe, razmotriti i mogućnost pokretanja fabrike Prerade, kao alternative proizvodnje finalnog proizvoda od aluminijuma, jer u Crnoj Gori postoji tražnja za ovim proizvodima koja se uglavnom zadovoljava iz uvoza.

    S obzirom na to da su u Preradi sačuvane prostorije i dio opreme, što omogućava proizvodnju aluminijskih profila bez dodatnih gubitaka, treba ulagati u proizvodnju aluminijskih gredica visokog kvaliteta“, poručuju iz CBCG.

    Pokrenuti Glinicu: U narednom periodu potrebno je, kako dodaju, pronaći način kako bi ponovo bila isplativa nabavka boksita iz Rudnika i ponovo razmotriti otvaranje fabrike glinice, kao osnovnog inputa u proizvodnji aluminijuma i pokrenula njegova proizvodnja za potrebe Kombinata. “Ponovno pokretanje proizvodnje bi bilo moguće nabavkom polovne opreme za proizvodnju glinice, s obzirom na to da je vertikalna peć za kalcinaciju glinice napravljena, ali ne i završena i puštena u rad“, navode iz CBCG.

    Nova peć bi donekle smanjila troškove proizvodnje glinice i stabilizovala proizvodnju.Takođe, u CBCG smatraju da je potrebno osposobiti opremu za istovar glinice u Luci Bar, kako bi osposobljena postrojenja za utovar-istovar glinice smanjili troškove transporta i omogućili transport morskim putem sa nižimtroškovima.

    „Naravno i ove investicije realizovati samo uz poštovanje visokih savremenih ekoloških standarda“, poručuju iz CBCG.U cilju očuvanja životne sredine prije pokretanja proizvodnje glinice neophodno je dugoročno riješiti pitanje deponovanja crvenog mulja, sobzirom na trenutnu popunjenost kapaciteta dva postojeća bazena sa 15 miliona tona ovog otpada

  28. Ovaj covjek se zaista trudi. Nedavno na TV izjavu daje pomocnik jednom ministra. Umalo me kap nije ubila. Cojek je iz SNP-a dje je bio jedan od glavnih kadrova u partijskoj strukturi starog predsjednika PB, pa se kao nesto posvadjao, onda nasao udomljenje u drzavnoj firmi istog dana, i sada pomocnik ministra prepoznat po svom kvalitetnom djelovanju. Ovaj Damjanovic ima sansu na shortcut bez ovih tranzicija i zamastravanja tragova.
    ———————

    15 January 2011 13:24 pm
    POLITIKA – SNP – KOMISIJA
    Damjanović: Marković ima šansu

    Podgorica, (MINA) – Promjena na čelu Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala može imati efekta jedino ako kod novog predsjednika tog tijela, Duška Markovića, bude političke volje da se Komisija konačno bavi suštinskim stvarima, ocijenio je poslanik Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović.

    Damjanović, koji je član Komisije, ukazao je da je borba protiv korupcije i organizovanog kriminala jedan od ključnih uslova za otpočinjenje pretpristupnih pregovora o članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji (EU).

    “Za razliku od nekih koji smatraju da će Marković iskustvom i saznanjima koje je stekao na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) opstruirati, odnosno fingirati borbu protiv korupcije i kriminala, želim da vjerujem upravo suprotno – da će iskoristiti to iskustvo i saznanja za iskrenu posvećenost zajedničkom cilju, a to je brzo i efikasno suzbijanje korupcije i kriminala”, rekao je Damjanović agenciji MINA.

    On smatra da postoji puno prostora da se Komisija bavi konkretnim aktivnostima i mjerama, imajući u vidu njen djelokrug rada, ali i sastav.

    Marković, koji je potpredsjednik Vlade i ministar pravde, naslijedio je na funkciji predsjednika Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala bivšu ministarsku za evropske integracije Gordanu Đurović.

    Damjanović je podsjetio da je Marković dugo bio na čelu ANB-a i da je ta institucija za vrijeme njegovog mandata napravila knjigu bezbjedonosno interesantnih osoba iz kriminogenog miljea.

    “Evo sada prilike da se Komisija pozabavi sa tim, ali i drugim konkretnim slučajevima i da, u saradnji sa ostalim državnim institucijama, da svoj puni doprinos ispunjavanju obaveza Crne Gore za otpočinjenje pristupnih pregovora sa EU”, kazao je on.

    Damjanović očekuje da će Komisija intenzivirati aktivnosti u narednom periodu, posebno imajući u vidu rokove koji su postavljeni pred Crnu Goru u smislu ispunjavanja obaveza iz mišljenja Evropske komisije.

    On je kazao da to ne znači da Komisija i do sada nije dala svoj učinak u implementaciji Nacionalnog plana za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala.

    “Ali je de facto njen posao više bio fokusiran na formalnim ocjenama učinka državnih institucija, odnosno na takozvano davanje štrikova. Komisija se, do sada, više bavila kvantitetom ispunjenih preporuka, odnosno njihovim brojem, nego kvalitetom”, rekao je Damjanović.

    On očekuje da će Marković veoma brzo sazvati sjednicu Komisije, kako bi to tijelo nastavilo sa radom.

    “Ovo posebno imajući u vidu zbog rokova koji su postavljeni pred Crnu Goru u smislu ispunjavanja obaveza iz mišljenja EK. Očekujem da Komisija intenzivira aktivnosti, posebno u svijetlu činjenice da tokom prošle godine faktički nije egzistirala, niti je dala bilo kakve rezultate”, kazao je Damjanović.
    (kraj) djs

  29. Već ste prešli cifru od 100 000 gledalaca,svaka čast našem JAVNOM SERVISU!

  30. Milovan Vukov Jankovic kaže:

    Da i ja chestitam JAVNOM SERVISU cifru od 100 000 gledalaca,
    i pozelim MILIONSKU CIFRU DO KRAJA PRVOG RODJENDANA.

    Srdachan pozdrav REDAKCIJI,
    OAZA SLOBODE,
    ULAZI U MIRNE VODE,
    NEKA NAS LJUBAV ZA BLIZNJEGA,
    SVOJIM PUTEM VODE.

  31. Lobiranje – od čina iz uvjerenja do kupovanja političara
    http://www.vjesnik.hr/html/2011/01/17/Clanak.asp?r=tem&c=3

  32. 23 January 2011 15:03 pm
    POLITIKA – VLADA – BONUSI
    Bonusi antikoruptivna mjera

    Podgorica, (MINA) – Premijer Igor Lukšić predložiće Vladi da izmijeni podzakonska akta kojima je regulisano da članovi izvršne vlasti primaju naknade za rad u radnim tijelima, kao i mjesečnu isplatu bonusa uz zarade kao svojevrsnu antikorupcijsku mjeru.

    “U tom pravcu, u pripremi je Odluka o izmjeni Odluke o kriterijumima za utvrđivanje visine naknade za rad članova radnih tijela i timova ili drugog oblika rada i ona će biti donijeta na jednoj od narednih sjednica Vlade”, saopšteno je agenciji MINA iz Vlade.

    Iz izvršne vlasti podsjećaju da, od 1. januara prošle godine, članovi Vlade, njen generalni i sekretar Sekretarijata za zakonodavstvo mogu, po osnovu obavljanja funkcije, ostvariti posebnu naknadu uz zaradu.

    Objašnjeno je da se ta naknada može ostvariti zavisno od pojedinačnog doprinosa u realizaciji programskih ciljeva Vlade, o čemu odlučuje premijer i ona na mjesečnom nivou ne može biti veća od dvije prosječne zarade iz prethodne godine prema podacima Zavoda za statistiku.

    “Imajući u vidu da će Vlada ove godine posebno biti posvećena zahtjevnim aktivnostima na realizaciji mjera iz Akcionog plana za praćenje ispunjavanja preporuka iz Mišljenja Evropske komisije, kao i izvršavanju obimnih i zahtjevnih obaveza iz Programa rada za 2011., Vladi će biti predloženo da se ova naknada, kao svojevrsna antikorupcijska mjera, isplaćuje na mjesečnom nivou”, zaključeno je u saopštenju.
    (kraj) del

    —————–
    Da napomenem ministri dobijaju bonuse po 900E mjesecno. I to pored niza drugih prinadležnosti koje su pokušali da kontrolišu ali slabo to ide jer su svi u barem 1-2 savjeta plus u nekoliko tenderskih komisija i još ih ima i tamo dje formalno ne dobijaju naknadne već samo “dnevnice i troškove” dolaska na savjete, upravne itd.

    I sada ovo vele da je antikoruptivna mjera da ne uzimaju procente (10800 godisnje ja bih prisato i na 2-3000) medjutim problem je veći sto je samo “primusov šegrt” to prijavio onoj jado komisij za sprečavanje konflikta (tobožnja komisija) i sad ih se kao još nekolicina prisjeća. Jbg kad u siromašnoj CG neki javni službenjaci mogu da zaborave 10800E prihod godišnji pa vi viđite (ne čudim se recimo G. Đurović njoj samo domaćin donosi 5-6000 hiljada po osnovu člantsva u nekoj Agenciji za interno-externo raspamećivanje).

  33. kako nam radi društvo “za zaštitu životinja” i azil za pse

    http://www.pcnen.com/detail.php?module=16&news_id=433&blog_id=54

    postoje ozbiljne indicije da se obrću velike pare u tom biznisu, mislim da bi trebalo ispratit i pokrenut priču

  34. kako nam radi društvo “za zaštitu životinja” i azil za pse

    http://www.pcnen.com/detail.php?module=16&news_id=433&blog_id=54

    postoje ozbiljne indicije da se obrću velike pare u tom biznisu, mislim da bi trebalo ispratit i pokrenut priču.

  35. moram li ic u skolu da naucim kako da editujem post u ovom vasem sistemu, ili ce neko pomoc? nije svako kompijuteras, oca mu jebem?

  36. Ovdje ti je
    taknuto maknuto

  37. Dalmacija je okupirana. Vrime je za pokret otpora!
    http://www.zamirzine.net/spip.php?article10464

  38. http://www.advance.hr/r/josip-broz-tito/sastanak-che-guevara-i-tito-transkript-razgovora.html

    Transkript razgovora izmedju Ce Gevare i Tita za vrijeme njegove posjete SFRJ…
    Ako nista drugo, vrijedi procitati zbog poslednje Ernestove replike, gdje je “spustajuci” Tita pokazao da je prozreo i njega i njegovo foliranje u vezi komunisticke ideologije.

    “Uostalom, u našoj borbi imali smo jednog starca, koji je imao 65 godina.”
    Tito je imao oko 60 godina kada se vodio razgovor…

  39. http://www.rollingstone.com/culture/news/meet-the-american-hacker-behind-wikileaks-20101201

    Na engleskom je, ali mozda bude zanimalo ljude koji vode sajt…

  40. Iz vrha uprave ZIKS-a ranije je saopšteno da razmišljaju o izgradnji novih pritvorskih prostorija za kategoriju pritvorenika kao što su političari, sudije, državni funkcioneri…

    ////////

    Iz texta vijesti o cimeovanju marovica i bigovica u spuzu.

    Mislim da vrijedi otvoriti malo ekonomskih tema poput ove nove o trgovini Febrikom elektroda Pluzine.

  41. vlasnika pinka željka mitrovića konstantno trovali, zvanično saopštenje iz pinka da se pokreće istraga

    http://beta.vijesti.me/caffe/zeljko-mitrovic-stavljali-su-mi-lijekove-hranu-trovali-me-mjesecima-clanak-3978

  42. Stefan Popovic kaže:

    Danas (27. januar) je dan sjecanja na zrtve Holokausta.

    http://en.wikipedia.org/wiki/International_Holocaust_Remembrance_Day

  43. http://www.pcnen.com/detail.php?module=2&news_id=52173

    mislim da bi trebalo objavit ovu vijest jer je možda suštinska. dakle, radi se o saradnji nvo sektora i vlade, koje je ozvaničeno konstituisanjem savjeta i postavljanjem ovija iz crnvo za glavne.
    ono što me zanima je da možda neko upućeniji objasni o čemu se radi u ključnim stavkama, dakle, sada se koliko sam shvatio saradnja nvo-a i mafije institucionalizuje. e sad, da li je to obavezujuće za sve nvo-e, ako jeste ko ima pravo da proglašava kolaboraciju sa mafijom u ime svih nvo-a, dalje – zašto te nvo kolaboriraju sa mafijom a ne bojkotuju je, dalje pošto je saradnja vlade i nvo-sektora uslov da vlada počne pregovore sa eu, da li to znači da je to obavezujuće za nvo? zatim, mislim da se ukazuje velika šansa da nvo-i bojkotom ovog savjeta za saradnju i vlade dovedu mafiju u pat poziciju, baš zbog ovog ključnog uslova za približavanje eu.

    eto čini mi se dovoljno interesantnih pitanja i teza da neko pojasni o čemu se radi.

  44. Kako bi se ugušili prosvjedi protiv predsjednika Hosnija Mubaraka, vlast je učinila nezamislivo i u cijeloj zemlji onemogućila pristup internetu
    http://www.h-alter.org/vijesti/svijet/egipat-offline

  45. uredništvo javni servise,

    zašto ste odbili da objavite vijest koju sam predložio u prošlom komentu?

    ne predlažem vijesti svaki dan, možda sam svega par predložio, pa bih molio za pojašnjenje zbog čega je nebitno za objavit ono o čemu piše u vijesti.

  46. spazio..

  47. Čovečanstvo poseduje različite kreativne kapacitete, a osećaj optimizma, za koji mislim da postoji razlog, zapravo dolazi iz istorije. Ne iz egzistencije ovih kapaciteta, već iz činjenice da su tokom istorije ljudi vodili hrabru borbu protiv strašnih stvari i osvajali veoma važne borbe za slobodu i pravdu, ne bez regresija jer se stvari kreću i unazad, takođe, ali je tokom vremena došlo do definitivnog progresa u proširenju oblasti prava, pravde, moralnih obzira…
    http://www.pecat.co.rs/2011/01/noam-comski-srbija-treba-da-se-okrene-svojoj-istoriji/

  48. koliko vremena treba komentaru da se pojavi od trenutka kad se postavi? da li je u pitanju tehnika ili je u pitanju editovanje komentara?

    • Iz nekog razloga su vase poruke oznacene kao spam od strane wordpressovog spam bota. Sada su sve odobrene i ne bi trebalo da se ponovi. U svakom slucaju, poruka treba da se pojavi u trenutku kada vi pritisnete “objavi komentar”. Kao odgovor na jedno vas ranije pitanje, trenutno ne postoji mogucnost za editovanje postova jer od komentatora ne zahtijevamo da registruju nickove.

      • hvala, cudilo me je da se posta na ovom topiku pojavi odmah, a ostali poslije pauza i to tek kad su ‘propusteni’.
        iidemo dalje!!!

  49. Javni salon je dosta zapušten trebao mi neko da ga počisti. Ja sam ga ostavio vama na čuvanje, ne mogu da vjerujem da ste tako neodgovorni. Zbog rekonstrukcije molio bi da sagradite ‘javni bife’. Pošto volim da je sve po zakonu raspišite tender za izvođače radova a ne preko veze kao prošli put. Samo transparentno.

    Drugarski pozdrav za kotorski SKOJ i njegove komesare.

    Smrt fašizmu, sloboda narodu.

    šef sale Javnog Salona sr. Lado Tajović

    • Zdravo bili Lado,

      organizovaćemo ljude za radničku akciju rekonstrukcije Salona, a vi kao šef Sale preuzmite odgovornost vođenja tom akcijom.

      Odgovornošću protiv Biroa,
      zajedno možemo mnogo!

    • Oh, Lado Tajovicu, ja cu mozda biti jedna od rijetkih koja se evo raduje vasem ponovnom dolasku da sluzite narodu.

    • Zajedno možemo mnogo ako idemo magistralom, otvorenom za sve poglede. Ako idete jednosmjernom ulicom uvijek će te otići u ćorsokak gdje i vas čeka ‘udbaški svilen konac’ od dežurnih udbaških krstitelja. Gledanost vam je zbog toga na nivou MBC-a jer su vam i programi slični, španske serije, tv gatare i ‘profesionalni’ iscjelitelji…

      U svakom slučaju iskrene pohvale za dizajn. Molio bi da istog unajmite za opremanje Javnog Salona.

  50. Milovan Vukov Jankovic kaže:

    Lekcija tati i frendovima na FBu,
    od Martina,
    mazda bi bila dobra i za ovo POTROSHACHKOM GROZNICOM BOLESNO DRUSHTVO.

  51. drago mi je da nije prenesen poslednji biser slavka perovica, ma je bio odlican za dekonstruktivnu diskusiju.

  52. Jos jedna vruca ekonomska tema. Vlada daje pare privatnoj firmi vlasnostvo zene Draska Djuranovica da vrne dugove. Nije lose biti dvorski novinar nije uopste. Bogata drzava 880kE koji ce na kraju zavrsiti kod Kusovca i u II familiji. Nije lose biti dio ekipe nije lose.

    da vrate dugove
    Vlada će “Bega pressu” dati 880.000 eura

    Crnogorska vlada je najavila da će podgoričkom distributeru štampe “Bega press” uplatiti 880.000 evra, što će mu omogućiti da isplati 85 odsto potraživanja od listova Pobjeda, Vijesti i Dan i nedjeljnika Monitor, javlja agencija Beta.

    Predstavnik Vlade Predrag Stamatović potvrdio je to na okruglom stolu o ulozi medija i civilnog društva, u okviru rasprava koje o procesu evropskih integracija organizuje ministarstvo spoljnih poslova i evropskih integracija.

    Preduzeće “Bega press” iskazalo je velike poslovne gubitke u završnom računu za 2008. godinu, nakon čega je otišlo u stečaj.

    Isto preduzeće duguje blizu milion evra i izdavačima u Srbiji i Hrvatskoj.

    Stamatović je na okruglom stolu naveo da je državna pomoć, u iznosu od preko 5 miliona eura, predviđena i za elektronske medije.

    Oni će tako dobiti priliku da izmire svoja dugovanja prema Radio-difuznom centru i obaveze Agenciji za elektronske medije.

  53. “wawy, on 14. Januar 2011. at 5:47 pm said:

    a mogla bi se otvorit i stranica javnomudo.wordpress.com :)))
    kakvi ste ka djeca kakva.”

    Puna podrška za ovaj prijedlog!

  54. http://www.vijesti.me/vijesti/spanci-traze-2-7-miliona-budve-jer-nije-kupila-avion-clanak-4814

    O Air traktoru super-boru i bat-kuljaci. e sto cine potemkinova sela.

  55. Komunističkoj braći i dopisnicima Ženmin Žibao iz Crne Gore želim sretnu i berićetnu kinesku novu godinu, godinu zeca. Nadam se da ćete uskoro početi i auto put.

  56. biljana koprivica kaže:

    Redakcijo,
    zelim pohvaliti i vas i onoga ko je poslao obavijest o humanitarnom koncertu u DJenovicu.Da to ne vidjeh ovdje,ne bih ni znala iako sam od tog mjesta udaljena nekoliko kilometara.Predlazem da to postane praksa!

  57. biljana koprivica kaže:

    Hvala druze Lado!
    Bez obzira na sve,nije mi mrska ova utopisticka pjesma.

  58. http://www.vijesti.me/vijesti/vijesti-fabrici-koju-tvrde-da-pravi-lazne-cigarete-radi-sverca-clanak-4967
    Tekst iy “Vijesti” koji se bavi temom “čudne”, fantomske fabrike u Mojkovcu, za koju se tvrdi da nelegalno proizvodi cigarete.
    Veoma zanimljiv mi je sledeći dio iz teksta, tj. “patriostko” opravdanja(nije prvo, niti jedino):
    ““Znam sve o vama. Znam sa kime se družite i ko vas instruiše. Vi ste korumpirani novinar koji od svakoga prima mito i piše šta se od njega traži. Ne date nam da radimo i da pomognemo Na Crnu Goru, nama koji smo patriote”, kazao je Tomović novitiate “Vijesti”.

  59. poluludi Detlić kaže:

    takođe za otvaranje teme o uglednoj nam fabrici, ponosu Crne Gore
    f”Marlboro made in Mojkovac”

  60. Re: AGENCIJSKE VIJESTI
    Plavi Danas u 11:57 am

    .+
    —-
    -05 February 2011 07:03 am
    HTP BOKA – PRIVATIZACIJA
    Mogli bi raskinuti ugovor sa Brkovićem

    Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Sa kompanijom Vektra, čiji je vlasnik Dragan Brković, mogao bi biti raskinut kupoprodajni ugovor za hercegnovske hotela Plaža, Tamaris i Igalo, pišu Vijesti.

    Taj je problem, kako je saopšteno iz Vlade, bio jedna od tema sjednice Savjeta za privatizaciju u petak.

    Brković, koji je hotele Plaža, Tamaris i Igalo preuzeo krajem 2007. godine, jedan je od najzaduženijih Crnogoraca sa oko 160 miliona EUR duga, navodi list. Tolika su ukupna dugovanja njegove Vektre prema podacima iz posljednjeg konsolidovanog izvještaja o poslovanju.

    Kada je Vektra kupila hercegnovske hotele obavezala se na ulaganja od 64 miliona EUR u trogodišnjem periodu, a najavljivano je da će investicije premašiti 200 miliona.

    Iz Vektre su investiciono kašnjenje pravdali neusvojenom planskom dokumentacijom, ali ni nakon što se to regulisalo, Brković nema garancije da može ostvariti ugovorena ulaganja.
    (kraj) bvm
    .
    ……………….\

    Jos jedna od mnostva feeeenomenalnih privatizacija za koju smo kupili jaaaaako dobrog investitora koji trenutno duguje bankama 200 meleona a po nekim informacijama raznim kamatarima i peracima parah minimum jos toliko.

  61. Mogla bi fotoprica hotela Igalo i Hotela Tamaris.

  62. Jos jedna sugerisana novitada vezana za ponovno kasnjenje svih obaveza tzv. vecinskog vlasnika kombinata. Ovo ce biti veliki picvajz.

  63. E nevjerovatno stvarno

    Čupić: Odgovoran građanin nema razloga za strah od vlasti
    05. februar 2011.
    Share4Profesor beogradskog Fakulteta političkih nauka i član srpske Agencije za borbu protiv korupcije dr Čedomir Čupić, smatra da su nedavni rezultati istraživanja Galup, u kome se navodi da se dvije trećine stanovništva u Crnoj Gori plaši da javno izrazi svoja politička uvjerenja, govori da građani nisu izašli iz zarobljene i podaničke svijesti, piše Dan.

    – Nijedan građanin, ako obavlja svoje građanske dužnosti, ukoliko je odgovoran čovjek i drži do svojih prava, nema razloga da se plaši vlasti. Takav strah više govori o ljudima koji se plaše, jer pokazuje da nisu još izašli iz zarobljene svijesti i da se ne osjećaju kao slobodni građani. A građanin mora da bude slobodan čovjek, hrabar i da drži do svoje slobode – kazao je Čupić za Dan.

    On ne isključuje mogućnost da je visok stepen straha kod crnogorskih građana da javno govore o svojim političkim uvjerenjima posljedica, pored ostalog, dvodecenijske vladavine iste partije.

    – To je moguće, ali je neophodno napraviti dubinsko istraživanje i to utvrditi. Na primjer, indikator koji pokazuje da su građani kazali da se plaše treba obuhvatiti posebnim istraživanjem i ustanoviti šta su uzroci tog straha. Jedno je ako građanin kaže da ima strah od vlasti, a drugo ako saopšti šta to vlast radi, pa se on plaši – zaključuje Čupić.

  64. Skandiranje u Spuzu. Hocemo Boru hocemo Boru.

    Dan: Policija kontrolisala poslovanje FK Mogren
    06. februar 2011.
    Share Siniša Jokić, načelnik budvanske policije kazao je za današnji Dan da su po zahtjevu specijalnog tužioca kontrolisali poslovanje Fudbalskog kluba Mogren ali da, s osbzirom na to da je riječ o predkrivičnom postupku, više podataka o tome ne može da prezentuje javnosti.

    Ta dokumentacija, kao i ona vezana oko obračuna i plaćanja komunalija hotela Splendid, te izgradnje hotela Avala u Budvi, predata je Tužilaštvu u Kotoru, na dalju ocjenu i postupanje.

    Jokić je kazao da slučaj Zavala policijski još nije završen.

    „Specijalni tužilac za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije pokrenuo je istragu u slučaju kompleksa Zavala. O zatvaranju slučaja u odnosu na policijsko angažovanje odlučiće nadležni državni tužilac, kada bude ocijenio da može donijeti odluku o eventualnom podizanju optužnice. Službenici Područne jedinice Budva su po nalogu tužilaštva izuzeli određenu dokumentaciju iz prostorija Skupštine opštine Budva.

    Takođe, u saradnji sa službenicima Sektora kriminalističke policije iz Podgorice i uz konsultacije sa nadležnim tužiocem, vrše se provjere u vezi određenih investicija i poslovnih odnosa opštine Budva sa drugim privrednim subjektima“, kazao je Jokić.

    Predsjednik FK Mogren je Boro Lazović, predsjednik opštinskog DPS-a Budva.

  65. redakcijo javni servise,

    može li tekst koji sam linkova u ovom komentu http://javniservis.me/2011/01/28/savjet-za-manipulaciju-demokratije-kroz-saradnju-vlade-i-nvo/comment-page-1/#comment-4823 da se postavi kao update na tu vijest, tj da se nadopuni samo, iz razloga ako bude još nekih reakcija il komentara mogla bi bit interesantna tema za neko organizovanje i razne ideje, pa da je ne dijelite na više vijesti jer će se rasut ideja.
    ako ne bude interesovanja opet ništa, nema veze, samo je apdejtovana vijest sa blisko povezanim sadržajem.

  66. Milo dolazi na najmocniju poziciju u drzavi predsjednik KSCG.

  67. Kritika liberalnog kapitalizma iz pera kardinala Marxa
    http://www.vjesnik.hr/html/2011/02/05/Clanak.asp?r=tem&c=13

  68. Trebali bi razmisliti da se svi ‘javni’ spoje na jednom mjestu. Meni u salon niko ne svraća a ni ovdje nije bolja posjeta. Mnogo smo se rasuli.

  69. DEKAN PRAVNOG fakulteta ISPITAĆE DIREKTORA POLICIJE
    Veljović brani magistarski kod Mujovića

    Uvecaj! Direktor Uprave policije Veselin Veljović uskoro će braniti magistarski rad na Pravnom fakultetu, a mentor mu je Ranko Mujović.

    Vijeće Pravnog fakulteta prihvatilo je izvještaj Komisije “o podobnosti teme” magistarskog rada, u kojoj je Mujović predsjednik, a ujedno i Veljovićev mentor, dok su članovi Dražen Cerović i Milenko Kreća.

    Izvor “Vijesti” navodi da će Veljović braniti magistarski rad na temu “međunarodno priznanje države u međunarodno-javnom pravu”.

    Isti izvor navodi da je uobičajeno da kandidat polaže magistarski rad pred komisijom koja je prethodno podnijela izvještaj Vijeću, što praktično znači da će Veljovića uskoro ispitati upravo Mujović, Kreća i Cerović.

    Pravni fakultet angažovao je Kreću nakon što je Nebojša Vučinić otišao za sudiju Suda za ljudska prava u Strazburu, a upravo Kreća je bio mentor Mujovićevoj asistentkinji Bojani Lakićević na doktorskim studijama u Beogradu
    ———————

    Hoće li položit zakletvu ups magistarski.

  70. PLJACKA KOJU EKONOMSKI LIBERALI KOJI BOZE MOJ VELE NE TREBA DA SE MIJESAJU U BIZNIS.
    ///////////////

    8 February 2011 16:36 pm
    VLADA – BEGA PRESS – POMOĆ
    Pomoć za zamjenu neefikasnih mehanizama distribucije

    Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Kompanija Bega press i izdavači-učesnici aplikacije za dodjelu državne pomoći, koristiće novac za zamjenu neefikasnih mehanizama distribucije i tehnološkog restrukturiranja radi efikasnije kontrole plasmana i izloženosti artikala na tržištu, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

    Bega pressu je odobrena pomoć od 880 hiljada EUR iz državnog budžeta, koju će kompanija i izdavači – Pobjeda, Jumedia mont, Dejli /Daily/ press i Monitor, kako je objašnjeno, koristiti i za otklanjanje nepravilnosti u distribuciji štampe.

    »Vlada je opredijelila novac za pomoć crnogorskim štampanim i elektronskim medijima. Štampani mediji dobiće državnu pomoć, a elektronskim medijima biće otpisani dugovi prema Radio-difuznom centru za korišćenje usluga tokom 2009. i prošle godinu«, rekla je agenciji Mina-business portparol Ministarstva ekonomije, Draženka Božović.

    Ona je dodala da svako preduzeće, na osnovu Zakona o državnoj pomoći, može da se obrati za pomoć, u skladu sa Uredbom o bližim kriterijumima, uslovima i načinu dodjele državne pomoći, koja je usaglašena sa direktivama Evropske unije (EU).

    Iz Ministarstva su kazali da se razmatraju i drugi modeli kontinuirane pomoći medijima, takođe u okviru zakonskih mogućnosti.

    »Budući da su tiraži izdavača i prihod od njih smanjeni usljed pada standarda i kupovne moći stanovništva, to dodatno utiče na njihovu likvidnost i plaćanje njihovih obaveza prema državi«, ocijenili su u Ministarstvu.

    Realizacija plana restrukturiranja kroz državnu pomoć ima za cilj, kako kažu, da pokrene realizaciju Plana reorganizacije Bega pressa, u djelatnosti od javnog interesa, s obzirom na to da su zbog uvođenja stečaja, najveću štetu pretpjeli izdavači dnevnih i nedjeljnih izdanja kojima je ovo jedino tržište na kome realizuju promet.

    »Budući da je usluga kontrole distribucije prepoznata kao profesionalna i kvalitetna, za navedeni plan reorganizacije glasala je većina povjerilaca, oko 70 odsto, među kojima i štampani mediji. Dodjeljivanje istovremeno pomoći ima veliki značaj i opravdanost, jer bi osim likvidnosti za sve učesnike došlo do pokretanja restrukturiranja preduzeća i povraćaja sredstava koji povjerioci potražuju«, tvrde iz Ministarstva.

    Izdavači učesnici ovog projekta – Elaborata državnu pomoć će koristiti za otklanjanje gubitaka koji nastaju u distributivnoj i prodajnoj mreži zbog nemogućnosti kontrole raznih faza distribucije, kao i za samostalnu primjenu aplikacije softvera ISOPOA, obukom i upošljavanjem sopstvenog kadra kojima bi restrukturiranjem bila ukinuta radna mjesta.

    »Izrada softverskog rješenja ISOPOA ima obilježje inovacije, jer takva vrsta softvera ne postoji na tržištu u Crnoj Gori i bila bi autorsko djelo crnogorskih programera«, kazali su iz Ministarstva.

    Bega press, čiji su osnivači Tinka Đuranović i Vladimir Vujošević, je u trenutku uvođenja stečaja, 21. novembra 2009, povjeriocima dugovala oko tri miliona EUR. Stečaj je uveden na zahtjev vlasnika Bega pressa, jer kompanija nije bila u stanju da povjeriocima isplaćuju dospjele obaveze. Stečaj je uslijedio nakon što je dio povjerilaca pokušao prinudnom naplatom, preko izvršnog odjeljenja Privrednog suda, da realizuje potraživanja.

    Prema dokumentaciji dostavljenoj Sudu, u prvoj polovini novembra 2009. godine, Đuranović je navela da njena kompanija ima između 100 i 200 povjerilaca, a da se dugovi kreću od milion do deset miliona EUR.

    Bega press kompanijama Dejli press, Jumedia mont i Pobjeda duguje blizu milion EUR, dok je približno isti iznos duga prema izdavačima iz Srbije i Hrvatske.

    Prema dokumentaciji dostavljenoj Sudu, Bega press nema nepokretne imovine, a cjelokupna je procijenjena na nešto manje od pola miliona EUR, iako Đuranović tvrdi da njena firma posjeduje imovinu vrijednu oko 500 hiljada do milion EUR.

    Najznačajniji dio pokretne imovine činio je vozni park Bega pressa, vrijedan oko 300 hiljada EUR, ali je najveći broj automobila bio pod ugovorom o lizingu.

    Bega press je u trenutku uvođenja stečaja imala blizu milion EUR kreditnog zaduženja kod banaka. Poslovnu 2008. godinu je, prema finansijskim izvještajima, završila sa gubitkom od oko 620 hiljada EUR.

    Nedavno je Pokret za promjene (PzP) od Tužilaštva zatražio da ispita poslovanje te firme i najavio da će od Državne revizorske institucije tražiti da ispita zakonitost odluke Vlade da tom privatnom preduzeću Bega press odobri pomoć od 880 hiljada EUR.
    (kraj) bvm

  71. Ima li sto ljepse, rusima KAP sluzi kao kesh automat, dok Brkovicu Boka isto tako. Kad prifali parah on digne kredit i udari hipoteku na boku ionako je to kupio bez pare i dinara.

    Obratite pazznju sto se desilo sa tzv. Montepranco. Dusko Knezevic (onaj tvigi momak) nije mogao da se dogovori sa vladom da uplati tih nesto meleona (sve zajedno sa Mankom i ostalim “investitorima”) u kesu vec je trazio obveznicama restitucije (uz diskont od 65%). Navikao “maco men” jer je tako “kupio Meljine”. Izlicitiras X a ond aplatis tri puta manje. I poslije sto ne dobijaju na tenderima normalne firme.
    ——————————————

    MENADžMENT KOMBINATA ALUMINIJUMA TRAŽI OD VLADE DOZVOLU ZA DODATNO ZADUŽENjE

    KAP traži još 40 miliona Uprava podgoričkog Kombinata aluminijuma, kojoj je na čelu Vjačeslav Krilov, zatražila je od Ministarstva finansija da fabrici odobri dodatnih 40 miliona eura korporativne pozajmice od matične firme, Centralnoevropske alumnijumske kompanije (CEAK), saznaje “Dan”. Prema zvaničnim podacima, KAP je krajem 2010. bio dužan ukupno 235 miliona eura, ali “agilna” uprava očigledno ne namjerava da se zaustavi na toj cifri. Ministarstvo finansija potvrdilo je “Danu” da KAP traži kredit od CEAK-a.
    – Ministarstvo finansija primilo je zahtjev Kombinata aluminijuma Podgorica koji se odnosi na odobravanje dodatnog zaduživanja ove kompanije kod Centralnoevropske aluminijumske kompanije. Zahtjev je u proceduri razmatranja, a odluka po ovom pitanju biće uskoro donijeta – saopšteno je “Danu” iz resora kojim rukovodi Milorad Katnić.
    Prema nezvaničnim informacijama “Dana”, ministarstvo je prije donošenja odluke zatražilo tumačenje zahtjeva od Ministarstva ekonomije, kako bi se nedvomisleno utvrdilo da li je inicijativa uprave KAP-a saglasna sa odredbama ugovora o poravnanju. Ovim ugovorom, potpisanim sredinom maja prošle godine, Vlada je vlasniku KAP-a obezbijedila 132 miliona eura državnih garancija.
    Vlada je preuzimanjem polovine vlasništva KAP-a stekla pravo da imenuje svog predstavnika u odboru direktora fabrike. Izbor je pao na bivšeg direktora KAP-a Radomira Mitrovića, koji je, međutim, prošle sedmice podnio ostavku, zbog nesaradnje ruskog mena*džmenta.
    Privatizaciju KAP-a za 48,5 miliona eura ugovorili su krajem 2005. bivši premijer Milo Đukanović i vlasnik CEAK-a Oleg Deripaska. Prve dvije godine nakon privatizacije KAP je poslovao sa profitom, da bi se krajem 2008. vratio pod okrilje Vlade. U posljednje dvije i po godine Vlada je u Kombinat investirala 225 miliona eura, od čega 150 miliona poreskih obveznika, a 70 miliona garancija za kredite. Plaćeno je 30 miliona eura za struju, pet miliona za socijalni program i 20 miliona za prestrukturiranje obaveza KAP-a za doprinose, dug prema carini i državnim kompanijama, a otpisan je i predsankcioni dug od 100 miliona. Do kraja 2012. godine Vlada se obavezala da u KAP investira još 95 miliona eura, od čega 30 miliona subvencija za struju i 65 miliona garancija za kredite. Dakle, ponovno preuzimanje nešto manje od 29 odsto vlasništva u Kombinatu državu je koštalo ukupno 320 miliona eura.
    U KAP-u je ugašeno pola ćelija, Glinica uopšte ne radi, a aktiviranje prerađivač*kih kapaciteta je u Krilo*vljevoj viziji.

  72. Kandidujem da se objave sljedece dvije aktuelne price:
    1. 200kE ili 0.2mE stan za Viceadmirala. A on av av da neko ne ugrozi tekovine i stecevine a ministar ga brani (mislim da je to jedan od jacih profitera u vlasti).
    2. Predinfraktno stanje u KK Buducnost sa dugovima 2mE. Jos jedna prica dje su se pruzali mnogo preko gubera. To ima neke veze i sa aktuelnom sapunicom Afrodita (ove spanse su cisti amaterizam) te sa slucajem Trgomen kada su Daco i drustvo nasankali nekoga baksuza iz Kraljeva (predstavili ga kao ludu na kraju osim sto su ga zakinuli za pare a on uopste nije neka sitna riba).

    Konacno kandidovao sam dvije zivotne teme juce.

    1. Zahtjev Rusa da im vlada uspe jos 40 miliona nasih para da bi ih iznijeli as soon as possible. Nemere biti da ljude ne interesuje sto ih kradu.

    2. Nastavak price Bega press i drustvo castimo milionce vas medije obije familije i druga caneta. Opet pljacka i direktno antiliberalno ponasanje.

    Interesuje me zasto se zivotne teme ne postavljaju a pici se o RObiju K. i drugim filoofsko marksistickim papazjanijama (na jednu takvu koja je isto bitna za nekoga ko je dosta pismen valja staviti pet sest ovih aktuelnih i objasnjavati kako se kademo masno). Ova kradja nece lako izblijedjeti i sjutra cemo morati djeci objasnjavati zasto su zayebani.

    Predlazem i neke lake note. Malo sporta, malo o muzici malo o tricama ovakvim i onakvim. Da se razbije tuzna sadasnjost i tuznija buducnost a da se pivuce jos neki “gledalac”.

    Zamolio bih za neke odgovori ili na ovom topiku ili na email [email protected]

  73. Milovan Vukov Jankovic kaže:

    Poshtovana REDAKCIJO,

    Ponizno vas molim, da smanjite malo folozofiju i obratite paznju na OTVORENU PLJACHKU CGih gradjana i poreskih obaveznika.

    Da ektuelne TEME koje Nabuko servira, zauzmu pravo mjesto i prostor na naslovnoj strani.

Odgovorite na Stefan Popovic Poništi odgovor

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.