Monsanto je međunarodna korporacija sa sjedištem u SAD-u koja djeluje na području poljoprivrede i biotehnologije. Monsanto je vodeći svjetski proizvođač herbicida glifosata, na tržištu dostupnog preko branda herbicida Roundupa i drugih brandova. Monsanto je također vodeći svjetski proizvođač genetički modificiranog sjemena. Sjedište je korporacije u gradu Creve Coeuru, u saveznoj državi Missouri.
Tvrtka Agracetus u vlasništvu Monsanta ima pravo na ekskluzivnu proizvodnju sojinog sjemena Roundup Ready za komercijalno tržište. Godine 2005., kupovinom tvrtke Seminis, Monsanto je postao najveća svjetska sjemenarska korporacija.
Razvoj Monsanta, uz reklamiranje genetički modificiranog sjemena i goveđeg hormona rasta, agresivno parničenje, političko lobiranje i uz pritiske na druge proizvođače sjemena, doveo je do kontroverzija širom svijeta te Monsanto postaje glavnom metom antiglobalizacijskog pokreta i aktivista za zaštitu okoliša. Zbog svoje poslovne politike Monsanto je bio pod istragom Ministarstva pravosuđa SAD-a 2009. godine.
Mnoge vrste sjemena koje proizvodi Monsanto posebno su genetički modificirana kako bi bile otporne na Monsantove poljoprivredne kemikalije, kao što je herbicid Roundup. U studiji koju je objavio znanstveni časopis International Journal of Biological Sciences, istraživači su statistički obradili podatke koje su dobili od Monsanta i zaključili da su genetski modificirane sorte kukuruza uzrokovale hepatorenalni sindrom. Naveli su da je tomu uzrok prisustvo novih pesticida zajedno s umetnutim genima, iako nisu isključili mogućnost da je tomu razlog mutacija tijekom transformacije.
Monsanto je uvučen u prijepor oko genetički modificirane hrane potaknut aferom Pusztai. Eksperimenti biokemičara i nutricionista Arpada Pusztaija, provedeni na štakorima hranjenima genetički modificiranim krumpirom, čiji su rezultati obznanjeni 1998. godine, pokazali su da je upravo proces genetičkog inženjerstva, a ne prisustvo umetnutog gena lektina, uzrokom promjene debljine epitela u crijevima štakora hranjenih genetički modificiranim krumpirom. Drugim riječima, genetičko inženjerstvo kao takvo, a ne prisustvo pesticida, razlog je promjenama koje su naštetile štakorima. Objavljivanje ove studije izazvalo je mnoge kontroverzije.
U lipnju 2007. godine Monsanto je preuzeo kompaniju Delta and Pine Land koja je patentirala tehnologiju proizvodnje sjemena nazvanu Terminator. Ovom tehnologijom, koja se ne koristi u komercijalne svrhe, uzgajaju se biljke čije je sjeme sterilno, tako da nakon sadnje ne cvatu niti daju ploda. Time se sprečava širenje sjemena po okolišu, a kupci koji sade ovu vrstu sjemena za svaku novu sjetvu moraju ponovo kupovati sjeme. Posljednjih godina u stalnom je porastu širok opozicijski pokret organizacija za zaštitu okoliša i udruženja farmera zbog bojazni da bi sjeme proizvedeno ovom tehnologijom moglo povećati ovisnost farmera o proizvođačima sjemena.
Godine 1999. Monsanto se obvezao da neće komercijalizirati tehnologiju proizvodnje sjemena Terminator. Potpredsjednik Delte Harry Collins u listopadu 2000. godine izjavio je u novinskom intervjuu: ‘Nastavljamo raditi na [Terminatoru]. Nikad zapravo nismo niti usporili. Mi imamo cilj, idemo prema njegovoj komercijalizaciji. Nikad zapravo nismo niti odustali.
Monsanto je izazvao prijepore širom SAD-a predstavljanjem rekombinantnog goveđeg hormona rasta somatotropina (skraćeno rBST), Riječ je o sintetičkom hormonu koji se injekcijom daje kravama radi povećanja proizvodnje mlijeka. U krvnom optoku krave rekombinantni goveđi hormon rasta stimulira inzulinu sličan čimbenik rasta-1 (kratica: IGF-1).
Iako se IGF-1 prirodno nalazi u majčinom mlijeku, koje služi prehrani dojenčeta, on ima štetno djelovanje kod odraslih i ne-dojenčadi, kod kojih ubrzava razvoj raka. Ovaj biološki aktivni hormon povezan je s rakom dojke (dokazana je korelacija kod žena u premenopauzi), rakom prostate, rakom pluća i rakom debelog crijeva.
javniservis.me 
Komentariši