Zagonetke iz Mesopotamije o seksu, pivu i politici

Arheolozi i stručnjaci za kulturu naroda Mesopotamije protumačili su jednu kamenu ploču ispisanu na akadskom jeziku i otkrili zanimljive zagonetke.

Kamena ploča, stara više od 3.500 godina napisana je klinastim pismom i sadrži serije zagonetki koje pokazuju da su ljudi i pre toliko godina otvoreno razgovarali o politici, vojsci i seksu i ismevali mnoge javne ličnosti, kao što i mi to danas radimo.

Stručnjaci su protumačili većinu teksta, koji je, prema njihovim rečima, napisan neiskusnom rukom.

Ploča potiče sa sa teritorije današnjeg Iraka, iz nekadašnjeg Vavilona.
Tekst su preveli Nejtan Vaserman, profesor sa Instituta za arheologiju u Jerusalimu i Mihael Štrek sa Univerziteta u Lajpcigu.

“Ovo je relativno redak žanr. Nismo do sada našli mnogo zagonetki”, izjavio je profesor Vaserman za sajt “LiveScience”.

Neki od dešifrovanih tekstova su “vulgarni i seksualno eksplicitni”, a drugi šaljivi.
Nažalost, nije poznato gde se tačno danas nalazi ploča, koja se pre početka rata u Iraku nalazila u muzeju u Bagdadu.

Ploča pokazuje da su i Vavilonci imali neobičan i surov smisao za humor.
Neke od zagonetki su logične i za naše poimanje, ali neke je teško razumeti.

Jedna od zagonetki glasi:
“On je iskopao oko: To nije sudbina mrtvog čoveka; On je isekao grlo: Mrtav čovek (Ko je to?)”. Odgovor na ovu zagonetku je – guverner.
“Ova zagonetka govori o guvernerima koji jedino imaju moć kao sudije da kažnjavaju ili osuđuju na smrt. Imamo interesantne tragove političke kritike, pa i besa prema političarima”, piše u izveštaju Štreka i Vasermana.
Jedna od mnogo vedrijih zagonetki glasi: “I tvoim ustima i zubima, ili u urinu
Konstantno gleda u tebe i meri sud tvog gospodara (Šta je to?)”. Rešenje je – pivo.
Pojedine zagonetke su seksualnog sadržaja, kao na primer sledeća: “Deflorisana (devojka) nije zatrudnela. Nedeflorisana (devojka) je zatrudnela (Šta je to?)”. Odgovor je, začudo, pomoćna vojska, odnosno grupa vojnika koja nije najpouzdanija.
Zagonetka koja, nažalost, nije cela sačuvana glasi: “…od tvoje majke je od onog koji ima odnose sa njom”. Njeno rešenje stručnjaci nisu mogli da saopšte jer je taj fragment teksta oštećen.
Još jedna zanimljiva zagonetka: “Kula je visoka, ona je visoka ali ipak nema senku (Šta je to?)”. Njeno rešenje je – sunčev zrak.
Poslednja zagonetka se oslanja na logiku i glasi: “Kao riba u ribnjaku, kao trupe pred kraljem (Šta je to?)”. Odgovor je slomljeni luk.

Smisao ove zagonetke je u tome da je riba u ribnjaku beskorisna onome ko je gladan, a i vojska koja stoji ispred kralja ne bori se i ne štiti kraljevstvo, a tako je i slomljeni luk neupotrebljiv u borbi ili lovu.

izvor: Blic

Comments

  1. Sve su nas unazadile dogmatske religije, moj prijatelj Turcin tvrdi da je Otomansko carstvo krenulo nizbrdo kad je prihvatilo Islam (manje ulaganja u nauku i slicno), Iran je bio stoput bolji pod Zaratustrijanstvom/Zoroastrizmom, ovdje bih se mogao dohvatiti Webera i protestantizma vs. katolicizma, ali i ovako previse zalazim u ono o cemu ne znam dovoljno, a interesantni su ti trendovi kroz istoriju, o tome je Teodor Zeldin napisao odlicnu knjigu Intimna istorija covjecanstva, sve je moda na kraju, samo u medjuvremenu bude 100 litara krvi za litar nafte, sto zbori Graha…

    • nije mi jasan tvoj prijatelj, islamizacija turskih plemena je završena sredinom 11 vijeka, a carstvo je osnovao Osman I u 13 vijeku :)

      Takođe, Persija je već bila na zalasku kad je stigao Islam – uobičajene svađe oko prestola i iscrpljenost stalnim sukobima sa Vizantijom. Zato su ih Arapi vojno rasturili, i postepeno osvojili i islamizovali.

      Meni je Zoroastrizam isto jako simpatičan, ali je Persijancima Islam tada omogućio asimilaciju Arapa i ponovnu dominaciju kroz uspon Abasidske dinastije, osnivanje Bagdada i “zlatno doba” njegove kulture, nauke i poezije.

      • Uf, ja se strasno gubim u datumima i upadam cesto u nemoguce situacije, ali vjerujem da ne misli na prihvatanje Islama vec na njegovo jacanje, postanak zvanicne religije, itd.

        Evo isjecka iz Wikipedije:

        “Ottoman science and technology had been highly regarded in medieval times, as a result of Ottoman scholars’ synthesis of classical learning with Islamic philosophy and mathematics, and knowledge of such Chinese advances in technology as gunpowder and the magnetic compass. By this period, though, the influences had become regressive and conservative. In 1734, when an artillery school was established with French teachers in order to impart Western-style artillery methods, the Islamic clergy successfully objected under the grounds of theodicy. Not until 1754 was the artillery school re-opened on a semi-secret basis. Earlier, the guilds of writers had denounced the printing press as “the Devil's Invention”, and were responsible for a 53-year lag between its invention by Johannes Gutenberg in Europe in c. 1440 and its introduction to the Ottoman society with the first Gutenberg press in Constantinople that was established by the Sephardic Jews of Spain in 1493 (who had migrated to the Ottoman Empire a year earlier, escaping from the Spanish Inquisition of 1492.) However, the printing press was used only by the non-Muslims in the Ottoman Empire until the 18th century. In 1726, Ibrahim Muteferrika convinced the Grand Vizier Nevşehirli Damat İbrahim Pasha, the Grand Mufti, and the clergy on the efficiency of the printing press, and later submitted a request to Sultan Ahmed III, who granted Muteferrika the permission to publish non-religious books (despite opposition from some calligraphers and religious leaders.) Muteferrika's press published its first book in 1729, and, by 1743, issued 17 works in 23 volumes (each having between 500 and 1,000 copies.)”

      • na šta god je mislio, greši :))

        Ako smo naučnici (a jesmo li? :), onda moramo biti objektivni: stagnacija Otomanskog carstva ima veze sa velikim brojem drugih stvari, među kojima je dogmatska religija zanemarljiva.

      • Jesmo, naucnici smo, nekakvi. On jeste sigurno, ali ga ja vjerovatno ne interpretiram kako valja.

        Medjutim, gore navedeni pasus iz Wikipedije potvrdjuje njegov stav, i ja se apsolutno slazem da ovako nazadne interpretacije i kocnice progresu mogu na duge staze igrati veliku ulogu u razvoju neke drzave/carstva.
        (A propos, pada mi na pamet termin Medici effect, sto je naziv jedne knjige bazirane na interesantnoj premisi (mada je tip, tipicno americki, razvlaci na citavu knjigu) o razvoju Renesanse kroz finansiranje raznih naucno-umjetnickih projekata od strane familije i dovodjenje tih svih ljudi u Firencu.)

      • Samo da napomenem da navedena knjiga ovu premisu koristi iskljucivo kao marketinski trik i nema veze sa Medicijevima, vec govori o inovacijama. Samo se poziva na fenomen u Firenci i propagira takav kontekst za kreiranje dobrih ideja.

      • a sad nekonvencionalna i antinaučna napomena: ako si igrao Civilization IV, znaš koje perkove i nedostatke nose pojedini religijski sistemi (Paganism, Theocracy, Free Religion itd.)

        ako nisi, http://www.civfanatics.com/civ4/info/civics pa na dno strane :))))

      • Igrao sam samo Civilizaciju I (tada sam shvatio koliko bi me vremena igrice kostale u zivotu, i batalio ih za sva vremena), i sjecam se da je u vrijeme nemira narod trebalo smirivati podizanjem hrama ;)

      • pa da, podigneš im hram ili koloseum (opijum su i crkva i sport :) ili podignes Luxury rate (plate i penzije :)
        super je CIV, isprobavaš mehanizme koje “elita” isprobava na tebi :)

      • Priča o prevlasti u današnjem Iranu još uvijek nije završena. Islamska republika koja je svrgnula i zamijenila šaha Rezu Pahlavija i njegovu prozapadnu vladavinu je bila nekoliko puta na ozbiljnoj kušnji, reformisti su pobjeđivali i gubili, pored ostalog i zato što postoji priličan otpor daljoj arabizaciji stanovništva i kulture uopšte.a ne smije se zaboraviti ni vanjski faktor koji potpomaže anti Ahmadinedžadove pristalice. Naredne godine će biti burne u Iranu. Ogromna zemlja sa ogromnim bogatstvom, značajnom opozicijom i zanimljiva ajkulama izvanka.

      • jeste, arabizacija Persijanaca je zanimljiva tema, kao i obrnut proces – ambicija Irana da bude lider islamskog svijeta. Oba ova procesa, započeta u 7 vijeku, još uvijek traju.
        Čini se da sadašnji Iranski režim dobro igra na te dvije “žice” – na unutrašnjem planu se povlađuje siromašnim masama arapskog porijekla, na spoljnjem se drži arogantan odnos prema arapskim susjedima. Stvar su dodatno zaoštrili Amerikanci podrškom Saudi Arabiji i Emiratima i ulaskom u Irak i Avganistan koji su tradicionalno Persijska zona uticaja.
        Odnos prema Izraelu je tek posebna priča – klasična proizvodnja spoljašnjeg neprijatelja, koja podjednako odgovara hardcore nacionalistima u obje države, iako su Jevreji uvijek imali bolji položaj u Persiji nego u arapskim zemljama a oslobođenje od Vavilonskog ropstva zahvaljujući persijskom kralju Kiru slave i danas (praznik Purim)

        Kao što kažeš, biće tu još svačega…

  2. Sve su to mocne civilizacije i religije, a njihov slom ili uzlet je zavisio od mnostva faktora. Ne mislim da ih treba tumaciti samo kroz jednu dimenziju kulture (religije, politike, drus.organizacije).

  3. Ne trebqa uopste misliti da je pripovjedacko-narativni duh covjeka danas bolji nego sto je bio prije nekoliko hiljada godina. Pogledajte samo Ep o Gilgamesu. Ako cemo pravo u moje selo ima ljudi koji nikada nisu bili van njega eventualno dva najbliza mjesta i do vojske a kojima je recenica i misao te narativna sposobnost daleko bolja od velike vecine ljudi koje svakodnevno srijecemo. Napredak civilizacije nije bas linearan i nije u svakom pogledu takav.

  4. aferim

  5. http://orianomattei.blogspot.com/2011/12/nasa-stvar.html
    da se odabrano drustvo malo zabavi uz pivo i crnogorske “legende” koje kreiraju tokove crnogorske civilizacije…

  6. Nije bas da uvijek biramo mi, nekad to uradi i sudbina umjesto nas, ali samo opusteno, uz pivo i zagonetke, mozda i otkrijete na koje je dno stigla Crna Gora, kao sto sam i ja otkrila kakve sugradjane imam. uzdravlje i samo opusteno i nedajte se deranzirati, ne!

Komentariši

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.