piše: Dr Momčilo Dušanov Pejović
Ni u zabavištu za stariju djecu navedena tvrdnja ne bi mogla biti dilema, kao što kod nas, mnogostruko starijih, neprimjetno prolazi ono u šta nas „veliki“ bankari žele ubijediti, bez obzira na našu zdravu logiku. Ipak, ne reagujemo ili ćutke (pri)hvatamo i takve nebuloze.
Prije nešto više od deset godina, na prelazu iz drugog u treći milenij, mnogi političari, a bogme sa njima i neki intelektualci, nikako da se slože kada počinje novi (treći) milenij. Da im u pomoć ne pritekoše astrofizičari ne bi se znao tačan datum!
I tako posljednjih dvije decenije oni koji su u svojoj mladosti bili (od)gurnuli knjigu kao „druga“ i uveliko se prihvatili „biznisa“, bolje reći lake zarade, danas nam pametuju i preko nekih „intelektualaca“ objašnjavaju procese prelaska iz jednog agregatnog stanja u drugo, iz jedne imperije u drugu ili stvaranje novog crnogorskog tranzitnog društva, koje ne počiva na zdravoj logici a još manje na znanju. Reći ćete, šta je koga briga za takve tvrdnje ili dileme, i zašto vi baš reagujete!? Razumio bih da vam se miš provlači kroz brojne propise, ali slona da vam provlače a da se pravite nevješti ili da na to ne reagujete, ako ste zdrave pameti, prosto je nerazumljivo.
Slave se brojne godišnjice, jubileji, kako institucija tako i pojedinih ličnosti u crnogorskom društvu. Nikakav problem. Zaboravljaju one institucije koje su mnogostruko značajnije za jednu državu i njen narod, kao i sve građane u toj državi. Prvenstveno tu mislim na škole – ustanove prosvete i obrazovanja. Za njih nemaju novaca, ni oni u državi niti oni u privatnom biznisu. Smeta mi i na to reagujem. Međutim, u javnosti, medijima elektronskim i štampanim na velika zvona najavljuju se godišnjice i jubileji stari po više decenija ili cijeli jedan vijek, a niko da zdravo razmisli i zapita da li je to tako i kakve su namjere onih koji ih svojataju kao takve? Preskače se cijeli jedan vijek i govori se o nekom kontinuitetu rada banke-štedionice, zalagaonice, sa onim što je osnovano prije nepunih par ili više godina, pa se sve to strpa u jedan koš i servira kao nasljeđe koje im ne pripada ni po kojem osnovu sem u preuzimanju naslova, mada im niko ne brani da obilježavaju osnivanje ili „poslovanje banke“ iz perioda od prije 110 godina. Imaju previše novca, lako i na brzinu stečenog. To mi ne smeta, jer tu su regule pravne države pa se sve može (pr)ovjeriti. Postavlja se jedno pitanje: da li imamo razloga da slavimo nešto iz prošlosti što nema kontinuiteta i što nije u tijesnoj vezi sa onim novoosnovanim danas od prije nekoliko godina, sem u čisto formalnom smislu što je u vezi sa samim naslovom ili želimo biti stariji nego što jesmo i možda naslovom preuzeti pravo nasljeđa koje nam ne pripada?!
autor je viši naučni saradnik u Istorijskom institutu Crne Gore
javniservis.me 
o ovome se mora pričati i pričati…a ima jos jedna prevara o kojoj bi uvaženi naučnik mogao reći koje slovo, naime,
Prva novcana institucija u Crnoj Gori formirana je na Cetinju 10. oktobra 1864. godine. Tada je osnovana Zaloznica crnogorska. Pocetni kapital obezbijedio je veliki vojvoda Mirko, otac knjaza Nikole, i sam knjaz Nikola.
U Crnoj Gori je 1906. godine formirana prva banka, (Crnogorska banka na Cetinju) koja je po nazivu i karakteru poslovanja bila banka.
Banku su formirali crnogorski dvor i pojedini ministri tadasnje crnogorske vlade. Bila je zamisljena kao centralna banka. Ona je trebalo da pomaze formiranje i funkcionisanje ostalih banaka. Zato je i osnivacki kapital bio trostruko veci od osnivackog kapitala Niksicke i Podgoricke banke.
Ova banka je bila privilegovana u odnosu na druge, jer su njeni osnivaci bili uglavnom predstavnici dvora i vlade. Kapital je brzo uplacen, a za relativno kratak rok formirane su i poslovne jedinice ove banke u vecem dijelu Crne Gore.U Crnoj Gori je formirana i Narodna banka za Knjazevinu Crnu Goru u Baru jula 1909. godine.
Ona je kasnije preseljena (1913.) na Cetinje. Ona je osnovana s ciljem da bude emisiona ustanova, znaci da izdaje novac crnogorske drzave.
U postupku njenog osnivanja bio je ukljucen veliki broj (oko 140) najuglednijih Crnogoraca «iz sve Crne Gore». Bili su to uglavnom poznati crnogorski glavari, bogati trgovci, zelenasi, ljekari i advokati. I ova banka je bila privilegovana od strane crnogorske drzave.
Ona je izdasno pomagala njeno formiranje a, preko Ministarstva finansija Crne Gore kontrolisala je i njen rad. Banka je bila dobila pravo (od Vlade) da izdaje novac, ali u tome nije uspjela.
Umjesto nje organizaciju oko kovanja prvog crnogorskog novca preuzelo je Ministarstvo finansija Crne Gore (1906. godine). Tada je na njegovom celu bio ministar Filip Jergovic, covjek koji po porijeklu nije bio Crnogorac.
U Crnoj Gori je kasnije (1912.) formirana i Drzavna hipotekarna banka sa sjedistem na Cetinju. Cilj formiranja bio je da se olaksa «tezak polozaj prezaduzenih seljaka i da im se omoguci razduzenje od kratkorocnih mjenicnih kredita i zajmova».
Inicijativa za formiranje ove banke pokrenuta je mnogo ranije (1907.) u Skupstini Crne Gore. U njenom formiranju kasnilo se zbog toga sto nije bilo moguce obezbijediti osnivacki kapital, sve do 1912. godine, kada je obezbijedjena iz zajma Zemaljsko kreditnog zavoda iz Beca.
U Crnoj Gori bile su formirane i stedionice, od kojih je posebno bila aktivna Narodna stedionica na Cetinju. Stedionice su bile formirane s ciljem da sprijece osiromasenje crnogorskog seljaka uzimanjem zelenaskih kredita.
Prva niksicka stedionica iz 1901 je kasnije preimenovana u Niksicku kreditnu banku. Stedionicu su formirali bogatiji trgovci i jedan manji broj industrijalaca. Poslije nje formirana je banka u Podgorici (1904. godine) Zetska stedionica.
Ona je takodje preimenovana (1906. godine) u Podgoricku banku. I ona je formirana na slicnim osnovama kao i Niksicka stedionica. Osnivacki kapital i jedne i druge banke (200.00 perpera) bio je mali.
/////
Daklem, shodno navedenom datum osnivanja prve banke bi se komotno mogla uzeti 1864. godina pa da budemo jos stariji ili da budemo realni 1906. Odluka da bude 1901. je pala na užem odb(m)oru Đukanovića i Iva Vizina.
Ako si upucen mozes li doci do podataka ko su bili udjelnicari niksicke stedionice. Koliko sam ja cuo to su zapravo bili najveci crnogorski kamateri toga doba ali bi bilo lijepo znati ta imena iz vise razloga.
Sjecam se Aca kada je dosao u Herceg Novi da organizuje sverc cigareta preko Jadrana sa lokalnim kriminalcem Milenkom Vujovicem… Ubjedjen sam, da tadasnji organizator gostovanja estradnih zvijezda, a danas bankar, nije imao pojma ko je Ivo Vizin i zato mi nije jasno, kakve veze ima Ivo Vizin, koji je plovio oko svijeta od 1852-1859, sa Prvom bankom osnovanom 1901, a posebno ako se uzme podatak, da je Ivo Vizin svoj novac zaradio s mukom i posteno…
Bezocno falsifikovanje istorije po uzoru na Orvelovu “1984”.
Ekonomisti, ekonomski stručnjaci i naučnici su saglasni da zalagaonice i štedionice
nijesu BANKE i nemaju osnovna obilježja banaka. Detaljnije o bankama, crnogorskim finansijama i štedionicama vidjeti kod :
dr Mirčeta Đurović, Crnogorske finansije, Trgovački kapital itd., zatim
kod Dragiše Đokovića o bankama, kapitalu, zalagaonicama i tako dalje…