izvor: blic.rs
BRISEL – U junu će početi testiranje bezbednosti nuklearnih centrala u zemljama Evropske unije, saopšteno je juče u Mađarskoj, predsedavajućoj EU, posle neformalnog sastanka ministara energetike Unije.
Ginter Etinger, evropski komesar za energetiku, najavio je da se rezultati testiranja očekuju u decembru i istakao da će testovi biti “strogi i objektivni”, dok će vrlo precizan sistem kriterijuma, verovatno u šest tačaka, biti sačinjen iduće nedelje u Briselu. Testiraće se izdržljivost nuklearnih postrojenja u slučaju zemljotresa ili cunamija, imajući u vidu katastrofalne posledice potresa i cunamija po nuklearnu elektranu Fukušima u Japanu.
Mogućnost pada aviona na nuklearnu elektranu još nije uzeta u obzir, ali nije ni odbačena, piše u saopštenju mađarskih vlasti. Nemački “Zidojče cajtung” piše da će se testovi u nuklearnim elektranama u Evropi odnositi isključivo na opasnost od prirodnih nesreća.
javniservis.me 
Atomski Jadran
PETAK, 06 AVGUST 2010 DRUŠTVO – BROJ 1033
,,Vrijeme nuklearnih elektrana tek dolazi, jer će se povećavati potrebe za energijom, kao i njena cijena. Termoelektrane su stare i one će se zatvarati, a obnovljivi izvori energije neće biti dovoljni”, kaže predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva Damir Subašić.
Isti je stav albanskog eksperta Perparim Fuge, koji je sada u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), sa sjedištem u Beču. On kaže da konačno treba shvatiti da je atomska energija na početku trećeg milenijuma nezamjenljiva alternativa.
„Za 20-30 godina ona će biti prihvaćena u mnogim zemljama u kojima trenutno nema nuklearki. Čak i one zemlje koje danas imaju dovoljno nafte, počele su da uviđaju prednosti atomske energije za svoje ekonomije”, dodaje on.
PLANOVI: Poslije 20 godina zabrane, koja je uslijedila nakon izjašnjavanja na referendumu, godinu dana iza tragedije u Černobilju, Italija se vraća proizvodnji nuklearne energije. Programom Vlade premijera Silvija Berluskonija predviđa se izgradnja čak 11 nuklearki, od kojih će većina biti na jadranskoj obali!
Od prošle godine ni u Hrvatskoj nema moratorijuma na izgradnju nuklearki. Takva mogućnost dopuštena je Strategijom energetskog razvoja te zemlje, o kojoj će se naredne godine odlučivati u hrvatskom parlamentu. Od 20 potencijalnih lokacija za gradnju atomskih centrala, čak njih sedam ucrtano je na obali Jadrana – dvije na šibenskom, jedna na zadarskom području, te po dvije na obali Istre i Kvarnera.
Čini se da se najdalje s realizacijom ovakvih planova odmaklo u Albaniji. Vlada premijera Salji Beriše donijela je sve neophodne uredbe kojima se to predviđa, a u januaru ove godine osnovala je i Nacionalnu agenciju za atomsku energiju. Ta institucija, koja će biti direktno potčinjena predsjedniku Vlade, treba da pripremi svu infrastrukturu za gradnju nuklearne centrale u Albaniji.
Funkcioneri Vlade u Tirani, nakon oštrih kritika javnosti, više ne pominju gradnju nuklearke na obali Skadarskog jezera. Sada se navodi da bi ona mogla biti na obali Jadranskog ili Jonskog mora. Ističe se tek da će ona proizvoditi 1200-1500 megavata električne energije, te da će koštati oko četiri milijarde dolara.
Albanski zvaničnici tvrde da su načelni razgovori o tome već vođeni s Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD).
GREŠKA: Ali, mnogo je otvorenih pitanja u vezi s ovim planovima i projektima. Osim Italije, nijedna zemlja nema dovoljno kadrova koji bi rukovodili nuklearnim programima, a još manje sredstava za takve megalomanske projekte, iako se novac za to lako pribavlja. Jer, u tom se sektoru vrte na desetine milijardi eura najmoćnijih ljudi na svijetu, među kojima je i engleska kraljica.
Otkad u SAD-u država ne subvencionira kapital, nuklearna proizvodnja energije ostaje najveći financijski rizik, tvrdi finansijska analitička kuća Standard & Poors. To je razlog da se nuklearke u SAD-u više ne grade. A tamo ih ima 110, ili četvrtina od ukupnog broja na svijetu. U Evropi ih je u pogonu 196.
Hrvatski nuklearni fizičar Ivo Derado smatra da Hrvatska nipošto ne bi smjela da gradi nuklearke. „U slučaju velike nesreće to bi bio kraj naše lijepe domovine. Zašto riskirati ako se i bez takvih objekata može riješiti problem energije”, ističe on.
To, naravno, znači da bi svaka eventualna havarija u nekoj od planiranih nuklearki u susjedstvu bila pogubna i za Crnu Goru!
Na opasnost od nuklearki hrvatsku je javnost ovih dana upozorio poznati američki fizičar Ernest Sternglas. On je rekao da bi izgradnja nuklearki na Jadranu bila velika, nepopravljiva greška. UPOZORENJA: „Ne samo da bi ste ugrozili zdravlje ovdašnjeg stanovništva, posebno djece, nego bi ste kontaminirali ostrva, kao i morsku vodu, te kompletan živi svijet u moru. Računajte da bi se to katastrofalno dugoročno odrazilo i na ribarstvo. Turizam da i ne spominjemo. Uvjeravaće vas, kao i svuda, da je ta tehnologija bezopasna. U početku možda i da. Ali, već nakon nekoliko godina, popuste oklopi, zaštita, metale nagrize korozija i započne tiho, nevidljivo curenje radioaktivnog materijala. Posljedice se spoznaju tek kada postane prekasno, kad se zbog niskih, ali dugotrajnih radijacija od nuklearnog reaktora počne prerano umirati, rađati mrtva ili osakaćena djeca, poraste broj oboljelih od leukemije, raka, dijabetesa, srca. Zato se morate oduprijeti takvom suicidnom projektu!”, istakao je ovaj naučnik!
Mnogi stručnjaci ukazuju i na činjenicu da su u ovom regionu česti tektonski poremećaji, što povećava rizik od izgradnje nuklearki.
Inače, svoje protivljenje atomskim centralama u regionu izrazio je i generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju Hidajet-Hido Biščević. „Ja nijesam ekspert za atomske centrale, ali bih rekao da u ovim uslovima kada nijesmo iskoristili velike energetske mogućnosti regiona, bolje je da to učinimo nego da gradimo atomske centrale”, rekao je on.
Evropa i nuklearna energija
Svijet i Evropa ponovo se vraćaju atomskoj energiji, naročito nakon katastrofe u Meksičkom zalivu. Tako se danas u svijetu gradi 30, a u Evropi 16 nuklearki. Do 2020. godine na starom kontinentu planirano je još 15 do 20 novih atomskih elektrana, što znači da bi struja dobijena iz tih izvora pokrivala oko 40 odsto potreba evropskih zemalja za energijom. Plan je takođe da se trećina energije za deset godina dobija iz obnovljivih izvora.
Mustafa CANKA
moramo se zajednicki boriti protiv nuklearki. Ako ljudi budu ustali protiv ovih stvari (kao sto su vecinski i strasno bili protiv potapanja Tare), onda je moguce sacuvati zivotnu sredinu za nas i nove generacije…
ova gospoda su nas ubedjivali 2010.
godine da za nuklearke nema alternative da je to optimalno rijesenje za mene tebe nasu okolinu da je cisto ne zagadjuje okolinu nema stetnih gasova,
pa ako kraljevske porodice ,masoni i ostali milijarderi imaju akcije u te nuklearke.
onda se namece pitanje da li neko to govori iz ubedjenje ili lobira za neku stranu.
a ovo pisu najstrucni ljudi iz ove struke koji predaju na 18. fakulteta imaju sve moguce medalje i nagrade sve do nobela e sad njihovo slovo u odnosu na nas obicnih ljudi .
ali nije to samo slucaj sa nuklearkama .
i zamislite kada se glasa sa pitanjem, da li ste da se gradi nuklearna centrala na obali skadarskoga jezera.
a glasanje mora da bude DEMOKRATSKI TAJNO.
.
nije bez veze rekao stiv hoking,
da se radi projekat naseljavanja na druge planeta
nekada je manjina u pravu,
imamo nekoliko svjetskih naucnika koji su protiv ovog cackanja sa akceleratorom u cernu ,
oni kazu nema igre sa crnim pupama ,
zamislite da su u pravu , nebi nam bilo spasa, onda bi tajno demokratski nestali.
ali njima je vaznije da nadju neku cesticu bizon boson kako li se zove ,
cak se klade po 1000$ oce li je naci ili ne.
plijeni sljepilo kojim borci protiv hidroekelktrana i nukelarnih elektrana pristupaju problemima energije u budućnosti- nećemo ništa, a oćemo sve i svega! oni su, u stvari, borci za protiv, ponekad i za ne protiv, pa šta kome paše nek ćera u svoju stranu.
Cini mi se da vise “plijeni’ i dojmi ocaj Japanaca. U Evropi izgleda da jedino Njemci kapiraju sa cim se ljudi igraju kad su nuklearke u pitanju…
sve je to prolazno, a nezajazljiva potrosnja energije se nece obuzdati pricom o zelenim livadama i bistroj tari kojoj se ne moze pric od plasticnog otpada. ko obuzda energetski cunami, taj pobjedjuje, a kod nas je potrosnja u rastu, a proizvodnja u padu. sve ima svoju cijenu, vazno je ne podleci uticajima posrednika, nego raditi za svoje dobro, pa ako njima sta pretekne, nek im je alal.