Projekat obuhvaća odgoj za mir i nenasilno rješavanje sukoba, učenje osnova demokratije (vlast, pravda, odgovornost, privatnost), učenje za preduzetništvo, obrazovanje za zaštitu potrošača, razvoj identiteta i interkulturalnosti, suzbijanje stereotipa i predrasuda prema nacionalnim manjinama, zaštitu i promociju ravnopravnosti polova i slično. . .
izvor: danas.net.hr 
Nakon više od 10 godina priprema, građanski odgoj i obrazovanje postat će obvezni dio školskog programa. U Ministarstvu obrazovanja najavljuju da uvođenje novog sadržaja za učenike ne bi trebalo značiti dodatno opterećenje, jer nije riječ o klasičnom predmetu.
Osnovne škole će sadržaje o ljudskim pravima morati integrirati u nastavu od nižih razreda, dok će srednje škole samostalno odlučivati žele li građanski odgoj učenicima ponuditi kao temu u više predmeta, kroz module od 15 do 32 školska sata, ili će ga uvesti kao izborni predmet, piše Vjesnik.
Projekt će započeti školske godine 2011./2012., a obuhvaća odgoj za mir i nenasilno rješavanje sukoba, učenje osnova demokracije (vlast, pravda, odgovornost, privatnost), učenje za poduzetništvo, obrazovanje za zaštitu potrošača, razvoj identiteta i interkulturalnosti, suzbijanje stereotipa i predrasuda prema nacionalnim manjinama, zaštitu i promicanje ravnopravnosti spolova i slično.
“Škole će moći same kreirati način na koji će provoditi građanski odgoj i obrazovanje, uz obavezu ostvarivanja rezultata”, objasnila je viša savjetnica za nacionalne programe u Agenciji za odgoj i obrazovanje Nevenka Lončarić-Jelačić. U tijeku je izrada predmetnog kurikuluma.
Inače, iako će dio škola građanski odgoj ponuditi na listi izbornih predmeta na kojoj se nalazi i katolički vjeronauk, državna tajnica za osnovno školstvo Dijana Vican smatra da novi predmet neće ulaziti u koliziju niti će biti konkurencija vjeronauku.
“Nastavnik hrvatskog jezika obvezan je odgajati djecu jednako kao onaj iz povijesti, vjeronauka ili matematike. Ne možemo reći da nema mjesta za odgoj u školi, riječ je o osobnom razvoju djeteta, a za to su odgovorne škole”, kazala je Vican za Vijesnik.
javniservis.me 
Ovo postoji i kod nas i zove se gradjansko obrazovanje ali nisam siguran da ovo ima ikakvoga smisla. To je kao oni casovi marksizma nekada u skoli. Odes kuci i vidis da marksista drpa pare ili odje odes kuci i ne smijes pisnuti da te ko ne cuje. Ne stice se gradjanska hrabrost i gradjanstina na casovima ovakvim.
jesul gradjansko obrazovanje i higijena kod nas izborni predmeti?
Kao i prethodni komentatori, skeptican sam da balkanski medjedi ne obesmisle i ne izvrnu sve u svoju suprotnost. Sto se obrazovanja tice, to je za mene najbolje rekla gospodja Vesna Krmpotic, “Obraz je cilj obrazovanja”:
Recimo u CG je to vjerovatno uvedeno da neki koji su izgubili neke casove ne ostanu bez posla pa su vjerovatno bivsi marksisti ili sto ti ja vec znam preko nekog crash course postali gradjanski naobrazitelji.
tako je kod nas sve, promjene na papiru i u titulama, a ostasmo ista stoka. svaki azgrizeni profesor marksizma i sociologije je preko noci postao filosof i predavac gradjanskog obrazovanja. zakone smo preko noci prepisali i donijeli, mada se ne sprovode. skolske programe isto tako. polit-ekonomsko uredjenje i sistem sve prepisano.
od prepisivaca nikad nista!
p.s. ne mislim da je velicina neke zajednice faktor koji iole govori o njenom gradjansko-civilizacionom stepenu. mogla bi i andrijevica da bude grad, sa gradjanskim uredjenjem i kulturom, no ne moze od andrijevcana. tako je u svakoj crnogorskoj ‘urbanoj’ zajednici, na celu sa najvecom. urbano, samo urbano!!
Prvo treba imat GRADOVE,
kod nas moze VAROSHKA KULTURA,
i da ZUTI PJEVA.
U pravu ste Milovane. Filosofija krsha.
U pravu si Milovane, bilo bi lijepo kada bi neko obavijestio Crnogorce da oni ne zive u gradovima, samo ih tako zovu. To bi bio korak ka stvaranju gradova i gradjana ili lijepih sela, a ovako, misle crnogorci da je to, to., da zive u grad i da su gradjani jerbo im se tako obracaju “gradonacelnici” odnosno predsjednici opstina, a i ne samo oni.
Kad sam se okliznuo na zitku baljegu niz Vjetrnik i sLJEga u Titovgrad,
staru i novu varosh od desetak hiljada VAROSHANA u KISHMALU,
u CGi je bilo 85% SELJAKA,
danas se od NJIHOVE GRADJANSKE KULTURE NE MOZE DISAT,
dodje mi da sebe ODGRIZEM PALAC.
Tachno je to da imamo kafica , kockarnica i kladionica VISHE OD KOPENHAGENA,
najbolja ILUSTRACIJA NASHE GRADJANSKE KULTURE ILI NEDOSTAKA ISTE,
O KAKO VOLIM KOMUNISTE,
koji nas dovedoshe sa SELA VESELA U VAROSH KOTOR I PODGORICU.
Mi smo DINARSKI TIPOVI,
nama pasuju DJIPOVI,
i ZESTOKE CURE,
koje nas PIPAJU,
dok se DJIPAJU.
Možemo o ovome i u stihu i u prozi ali davno je jedan čiko rekao da kada neko ode u zagabriju da za nekoliko mjeseci vrne se drugi čovjek sa drugim manirima (i onom promjenom govora “ćuj stari”). A ko god dođe u Pgd ostane ono što je bio i nema promjene. Prva generacija, druga generacija na pola puta, treća generacija niđe. Kada sredina ne može da “slomi” dođoše onda to nije “grad i građanština”.
Nažalost daleko smo mi od ove teme i rasprave njoj.