Prema Kantu, nezreli ne mogu osvojiti
slobodu niti biti slobodni. Nezrelima se sasvim lako drugi „nametnu za njihove
tutore“.
Neko ko se nametne u društvu određuje i meru slobode koju će drugima
davati. Gde se sloboda daje tu je nema. Za slobodu važi samo princip ravnopravnosti
i jednakosti. Sloboda nije neograničena, ona ima unutrašnje ograničenje
koje glasi: ne možete biti toliko slobodni da ukinete slobodu drugima.
Znači, moja sloboda ide do granice slobode drugoga. Na granici naših sloboda
odvija se dijalog, dogovor i donose odluke. Takvo delovanje i ponašanje
održava slobodu pojedinaca,
Na suđenju Tomasu Pejnu 1782. godine, optuženom da je širio „buntovničku klevetu“ protiv vlasti, Erskin je tvrdio da je vlast parlamenta „ograničena pravom pojedinaca da slobodno govore i objavljuju svoja gledišta. Javnost je baš kao kiseonik, prirodna potreba svakog pojedinca. Vladanje nad jezicima, mozgovima i očima građana ne sme se dozvoliti. Sloboda štampe je prirodno pravo, od Boga dato i nepodložno zastarevanju. Njega ne sme pogaziti nikakva ovozemaljska sila, a pogotovo neiskvarena vlast koja pokušava da spase vlastitu kožu. Svaki čovek sme da preispituje ustavna načela na kojima se vlast zasniva, ukazuje na njene greške i nedostatke, istražuje i obelodanjuje njene grehe, i upozorava sugrađane na njihove pogubne posledice.“
Uzgred, praznik smatram otprilike jedinim znacajnim u nas, ali sam juce uz Djurkovica shvatio da ne znam himnu maticne mi drzave, sto me vjerovatno cini izdajnikom i nepatriotom.
Prema Kantu, nezreli ne mogu osvojiti
slobodu niti biti slobodni. Nezrelima se sasvim lako drugi „nametnu za njihove
tutore“.
Neko ko se nametne u društvu određuje i meru slobode koju će drugima
davati. Gde se sloboda daje tu je nema. Za slobodu važi samo princip ravnopravnosti
i jednakosti. Sloboda nije neograničena, ona ima unutrašnje ograničenje
koje glasi: ne možete biti toliko slobodni da ukinete slobodu drugima.
Znači, moja sloboda ide do granice slobode drugoga. Na granici naših sloboda
odvija se dijalog, dogovor i donose odluke. Takvo delovanje i ponašanje
održava slobodu pojedinaca,
Na suđenju Tomasu Pejnu 1782. godine, optuženom da je širio „buntovničku klevetu“ protiv vlasti, Erskin je tvrdio da je vlast parlamenta „ograničena pravom pojedinaca da slobodno govore i objavljuju svoja gledišta. Javnost je baš kao kiseonik, prirodna potreba svakog pojedinca. Vladanje nad jezicima, mozgovima i očima građana ne sme se dozvoliti. Sloboda štampe je prirodno pravo, od Boga dato i nepodložno zastarevanju. Njega ne sme pogaziti nikakva ovozemaljska sila, a pogotovo neiskvarena vlast koja pokušava da spase vlastitu kožu. Svaki čovek sme da preispituje ustavna načela na kojima se vlast zasniva, ukazuje na njene greške i nedostatke, istražuje i obelodanjuje njene grehe, i upozorava sugrađane na njihove pogubne posledice.“
Zar i na ovaj sveti praznik, zivac, for gads sejk?
Uzgred, praznik smatram otprilike jedinim znacajnim u nas, ali sam juce uz Djurkovica shvatio da ne znam himnu maticne mi drzave, sto me vjerovatno cini izdajnikom i nepatriotom.
Знамо ми то одавно.
Pocelo je. Jedva cekam vatromet nocas!